‘Ja sam tabasqueñ: sto posto sam strast’

Dva puta je propao na izborima za guvernera savezne države, dva je puta izgubio na predsjedničkim izborima, preživio je srčani udar, oplakao smrt prve supruge, oženio se kasnije uglednom feministkinjom, objavio 14 publicističkih naslova. Meksikanci svog novog predsjednika zovu Amlo (akronim inicijala njegovog imena) ili El Peje – po endemskoj vrsti ribe čija glava podsjeća na aligatora. Od glave ribe, odnosno kako je rekao “s vrha stepenica”, uvjerio je López Obrador Meksikance, kani čistiti zemlju od korupcije. “Ovim je državnim banditima i mafiji na vlasti došao kraj”, grmio je na predizbornim skupovima fiksirajući se na probleme socijalne nepravde te optužujući korumpirane političke elite. Fokusirao se na unutarnjopolitičke teme govoreći da je najbolja vanjska politika – unutarnja.

Izjavio je da će raditi minimalno 16 umjesto osam sati dnevno te da će tako u pet godina mandata odraditi posao od 12 godina. Rođen je prije 64 godine na jugoistoku zemlje u saveznoj državi Tabasco u kojoj je počeo s aktivističkim radom podržavajući najsiromašnije slojeve. “Politika je savršena kombinacija strasti i razuma. Ali ja sam tabasqueñ: sto posto sam strast”, definirao se u kampanji osvajajući naklonost glasača koji su dolazili na njegove skupove samo da bi ga vidjeli. Često govori o mexicanismu – preveli bismo to kao njegovu verziju fraze ‘Meksiko prvi’. “Nitko nije tako spretan s mikrofonom poput njega”, opisala ga je jedna od njegovih dugogodišnjih suradnica New York Timesu.

Glad za promjenama i pomalo – osvetom

Kulminiralo je na završnom skupu protekle srijede kada je okupio gotovo 90,000 ljudi na stadionu na kojem je ponovio da je glavni uzrok svih problema u Meksiku korupcija koja je s lanca pustila nasilje. Razmjere nasilja koje razdire Meksiko ilustrira par brutalnih podatka: prošle je godine ubijeno više od 27,000 ljudi. Po riziku za novinare prošle je godine Meksiko bio rangiran na drugom mjestu iza Sirije. U predizbornoj kampanji koja se ocjenjuje jednom do najkrvavijih ubijeno je 145 političkih kandidata. Posljednja žrtva, politička aktivistkinja ubijena je u nedjelju par minuta nakon što su otvorena biračka mjesta u mjestu Contepec u državi Michoacan.

U takvom okruženju, iskvarenom teškim kriminalom i korupcijom pobjedu je iznio Lopez Obrador fokusirajući svoju kampanju na borbi protiv monopola dvije dugovječne mainstream političke stranke. Pa su nakon 18 godina nezadovoljstva, građani zemlje iznutra izbušene korupcijom, ratom narkokartela, socijalnom nejednakošću i nevjerojatnom nesigurnošću, čiji su političari izmrvili povjerenje u javne institucije poput policije i pravosuđa Meksikanci rekli – dosta. Meksikanci to zovu voto de castigo, glasali su protiv želeći kazniti vladajuće. “Gladni su promjena, a možda malo i osvete”, sugerira New York Times.

Politički autsajder s aktivističkim stažem

Stranku koja je u širokom ali čudnom koalicijskom savezu okupila i tvrde maoiste i kršćanske stranke koje se protive abortusu i gay pravima, osnovao je prije četiri godine. Iako se cijelo vrijeme pozicionirao kao politički autsajder, on je zapravo politički veteran s ozbiljnim aktivističkim stažem. Godine 1991. vodio je prosvjednike na šestotjednom maršu od Tabasca do Ciudad de Mexica zahtijevajući slobodne i poštene izbore. Godine 1995. pozvao je stanovnike države Tabasco da prestanu plaćati račune za struju kao odgovor na veliko povećanje troškova režija. Godinu dana kasnije organizirao je blokadu naftnih postrojenja tražeći kompenzaciju za ribare i poljoprivrednike zbog nekontroliranog zagađenja.

Na jednom od prosvjeda policajac ga je kamenom pogodio u glavu, krv mu je zalila odjeću, no on se oprao, presvukao i vratio na prvu crtu prosvjeda. López Obrador definira se kao oporba državi, iako nikad nije prestao težiti najvišoj državnoj službi. Krajem devedesetih aktivizam mu je pomogao da izgradi javnu personu koja je bila šira od granica savezne države. Bez iskustva u administraciji, 2000. postaje gradonačelnik Ciudad de Mexica. Čovjek s barikada i prosvjeda pokazat će pragmatičnu stranu i sklonost kompromisima.

Giuliani kao konzultant, Carlos Slim kao saveznik

Kako je naslijedio grad premrežen kriminalom, angažirao je kao konzultanta bivšeg gradonačelnika New Yorka Rudolpha W. Giulianija, plativši mu 4,3 milijuna dolara da mu pomogne riješiti problem. Iako je nakon njegova petgodišnjeg mandata problem visoke stope kriminala i dalje ostao ozbiljan, to nije naškodilo njegovoj popularnosti koja se održala oko 70 posto za gotovo cijelo vrijeme mandata. Pokrenuo je nekoliko dobro primljenih socijalnih programa uključujući mirovinski fond te uveo beneficije za samohrane majke, invalide i starije osobe. Podigao je staračke domove za prostitutke koje je nazvao po astečkoj božici Xochiquetzal, uveo permanentne vozačke dozvole tako da građani ne moraju svako malo plaćati obnavljanje tog dokumenta.

Surađivao je s telekomunikacijskim magnatom Carlosom Slimom s kojim je obnovio povijesno gradsko središte. Smanjio si je plaću i nastavio odlaziti na posao svakog jutra u šest vozeći se u svom starom Nissanu. Taj isti pristup državnoj službi, tvrdi, kani nastaviti i nakon što za pet mjeseci, početkom prosinca u predsjedničkom uredu zamijeni na čelu države Enriquea Peñu Nietu. Kada se 2006. kandidirao za predsjednika, njegov protivnik Felipe Calderón, nazvao ga je opasnošću za Meksiko uspoređujući ga s Castrom, Moralesom i Chávezom. Izgubio je izbore za manje od pola posto.

Dužnosničke plaće na udaru

Tvrdeći da je pokraden, nije priznao rezultate, pa su tjednima njegove pristalice prosvjedovale na trgu u središtu Ciudad de Mexica. Ponovno se kandidirao 2012. i izgubio, ali korupcijski skandali, galopirajuća stopa nasilja i ekonomska stagnacija koje će obilježiti mandat Peñe Nietoa, samo će biti kerozin za popularnost Lópeza Obradora. Njegovi su politički stavovi ostali isti, ali su građani postali željni promjena. Kronične bolesti zemlje koje je dijagnosticirao u kampanji sad su postali problemi koje mora riješiti: srezati korupciju koja se kapilarno proširila i istodobno ostvariti socijalne programe na koje računaju njegovi glasači.

Radnicima je obećao povećanje plaća, obvezao se da će smanjiti dužnosničke, poslovnom sektoru da neće konfiscirati vlasništvo niti povećavati poreze, poljoprivrednicima da mogu računati s državnim potporama, civilnim udrugama da neće napraviti nijedan potez protiv građanskih sloboda, a građanima da će neuspješni rat protiv narkokartela voditi potpuno drugačijom strategijom. Ipak, najavio je da će mu jedan od prvih koraka biti ukidanje zakonske prepreke da se predsjednicima sudi za korupciju. Prve reakcije na uvjerljivu pobjedu ovog ljevičara su euforija birača u njegovoj zemlji i pad pesosa. Analitičari kažu da je ponudio vrlo malo detalja kako će im se suprotstaviti te da je teško predvidjeti kako će Amlo vladati: hoće li više biti srčani ljevičar koji je grmio na prosvjedima i skupovima ili pragmatični gradonačelnik koji širi ceste i s tajkunima obnavlja stare gradske jezgre.