Pet dana do izbora stvari stoje tako da je i onima koji površnije prate politiku jasno da će prava drama početi tek kad se zatvore birališta i proradi matematika. A ona je toliko složena i toliko može ovisi o samo nekoliko stotina glasova da je bilo koja sigurna prognoza, zapravo, tek politički marketing.
HDZ-ov strah od trenda
Cilj je, kao i uvijek, okupljanje podrške 76 saborskih zastupnika kako bi se mogao dobiti mandat za sastavljanje Vlade od predsjednika Republike, a zatim pobjedu ovjeriti podrškom Vladi u Saboru. Po zasad jedinoj anketi rađenoj po izbornim jedinicama, HRejtingu Promocije plus, HDZ i Domovinski pokret bliže su okupljanju većine.
Ali, po toj istoj anketi je u prosincu prošle godine, tri dana prije predsjedničkih izbora, Kolinda Grabar Kitarović pobjeđivala Zorana Milanovića u prvom (1,7 postotnih bodova prednosti) i drugom krugu (2,1 postotnih bodova više). Ono što je, međutim, bilo vrlo slično u obje ankete je – trend. HDZ je danas, poput Kolinde Grabar-Kitarović u prosincu u padu, dok Restart koalicija, poput Milanovića, raste, čineći tako rasplet bitke za 76 mandata krajnje neizvjesnim.
Škoro uzima “pola Vlade”
Čekajući ovotjedne ankete za sve izborne jedinice i naravno, izbore 5. srpnja, po brojkama HRejtinga, dakle, Škoro i HDZ mogu računati na 72 mandata (18+54), što ih uz tri mandata iz dijaspore dovodi na koračić do većine. Dobiju li ove dvije liste doista ukupno 75 mandata nema nikakve sumnje da će taj koračić biti tek stvar formalnosti.
Pitanje je, jasno, što će Domovinski pokret u tom slučaju tražiti od HDZ-a i hoće li doista kao uvjet Škorine ekipe ostati da Plenković više ne bude predsjednik Vlade. No, teško je vjerovati iz perspektive ovog broja osvojenih mandata, da se neće naći zajednički jezik, makar to koštalo otpadanja dijela Škorinih zastupnika koji bi se dali nadoknaditi podrškom dijela manjinaca (na SDSS-ova tri mandata se, pak, u kombinaciji sa Škorom teško može računati).
Članak se nastavlja ispod oglasa
Ono od čega strahuju na Trgu žrtava fašizma, međutim, nisu samo eventualni Škorini uvjeti, koji bi im za ovakvu vrst podrške mogao uzeti “pola Vlade”, već – datum. Naime, anketa je provedena u tjednu prije novog rasta broja zaraženih koronavirusom i prije dramatičnog raspleta teniskog turnira u Zadru koji je trebao poslužiti kao lijepa kulisa HDZ-ovoj poruci o “sigurnoj Hrvatskoj”. Umjesto toga, u prvom tjednu službene kampanje oporba je dobila priliku da Hrvatsku “brendira” kao zemlju u kojoj premijer tvrdoglavo odbija odlazak u samoizolaciju.
I Bernardić ima računicu
A nastave li se trendovi pada potpore HDZ-u ili se još pojačaju zbog korone i Zadra, nije nezamisliva situacija u kojoj će se u boljoj poziciji u utrci za većinom naći Restart koalicija. U ovom trenutku se čini da je prilično izvjesno da će ekipa koju predvodi Davor Bernardić osvojiti relativnu većinu mandata na izborima.
Posljednja anketa im daje 60 mandata, a zeleno-lijeva koalicija, koja se izjasnila da je spremna na pregovore o suradnji s Restartom, dobiva još dva. No, dok koalicija predviđena SDP-om blago raste, Možemo! i ekipa su u mjesec dana udvostručili podršku i ne doima se da će se zaustaviti na samo dva mandata. S ukupno 62 mjesta u Saboru, koliko ovoj kombinaciji daje HRejting, Bernardić ipak ne bi imao što tražiti.
Članak se nastavlja ispod oglasa
No, ako se zbroj mandata podigne (a trend im je, kako izgleda, frend) za samo nekoliko mjesta, u kombinaciji s osam manjinaca otvaraju se perspektive za sklapanjem Vlade. Ovdje valja napomenuti da su blizu mandata, po anketi, i Reformisti Radimira Čačića i centristička koalicija oko Pametnog i Stranke s imenom i prezimenom, što bi poboljšalo mogućnost sastavljanja Vlade u kojoj neće biti desnice.
Mostova slatka osveta
U svim kombinacijama će se i ovaj put teško izbjeći stranku koja je zadnja dva puta nakon parlamentarnih izbora imala glavnu riječ – Most. Ekipa Bože Petrova nije više moćni kingmaker s 19 mandata, ali s pet koliko im daje HRejting (uz trend rasta!), mogli bi biti i ključni završni sastojak za lijevu ili desnu kombinaciju na vlasti. Most bi, čini se, najradije ostao u oporbi, tko god sastavio Vladu, ali što više mandata osvoje, to će im neutralnost biti teže ostvariti.
U svakom slučaju, ova napokon otvoreno konzervativna stranka, mnogo je bliža suradnji s HDZ-om, nego sa SDP-om. Uz jedan sitni uvjetić – gospodin koji je svojevremeno naložio tajnici da napiše razrješenja za Mostove ministre će ovaj put, bude li ovisio o Mostu, sam morati odstupiti. S tim uvjetom nikakva politička ekshibicija ili trgovina, čini se, neće doći u obzir, što se nikako ne može reći za čvrstinu stava Domovinskog pokreta prema liku, djelu i političkoj budućnosti Andreja Plenkovića.
Članak se nastavlja ispod oglasa
Samo nestabilnost
Sve ove parlamentarne većine o kojima se govori imaju jednu zajedničku osobinu – nestabilnost. Čak i ako SDP složi većinu sa zelenom ljevicom, sasvim je sigurno da to neće biti bezbrižna vožnja za Bernardića i ekipu, a što im bude više trebalo dodatnih mandata, stvar će biti nestabilnija. Isto je i na desnici, pregovori o Vladi će biti teški i puno kompromisa, što bi, posebno ako u priču bude uključen Most, moglo rezultirati vrlo labavom većinom s izvanrednim izborima kao stalnom prijetnjom.
Kako će se Hrvatska u narednim mjesecima, a nažalost se čini i godinama, suočavati s ekonomskim posljedicama pandemije (koja još nije ni blizu kraja), javnost neće baš dobro gledati na mogućnost rušenja Vlada svakih nekoliko mjeseci. Što priču dovodi do ultimativne kombinacije političke stabilnosti u Hrvata – velike koalicije SDP-a i HDZ-a.
Novi izbori donose – veliku koaliciju?
Previše je, međutim, toga izrečeno posljednjih mjeseci, preveliki su osobni animoziteti lidera (programske razlike i nisu toliko dramatične) da bi se sad, samo tako, dalo zamisliti Plenkovića i Bernardića kako zagrljeni i sa suzama u očima pjevaju “Moju domovinu”. Pogotovo što bi velika koalicija u ovakvom odnosu snaga (prednost Restarta) značila da premijera mora dati – SDP.
Članak se nastavlja ispod oglasa
Ako bi HDZ i mogao progutati veliku koaliciju, nema šanse da bi mogao progutati veliku koaliciju koju vodi Davor Bernardić ili zapravo, bilo tko iz SDP-a. No, ako cijela priča koja će krenuti iza 21 sat 5. srpnja završi debaklom, odnosno, ako nitko ne uspije okupiti većinu i Hrvatska ujesen završi na izvanrednim izborima, pritisak javnost bit će toliki da se i danas teško zamislive stvari možda ipak – mogu početi događati.
Postizborno slaganje većine moglo bi biti zapetljanije nego ikad. Ovo su najizgledniji scenariji
Iza 21 sat 5. srpnja počet će utakmica za okupljanje 76 mandata, vjerojatno zapetljanija od one predizborne
Ono od čega strahuju na Trgu žrtava fašizma, međutim, nisu samo eventualni Škorini uvjeti, koji bi im za podršku mogao uzeti “pola Vlade”, već - datum. Naime, posljednja objavljena anketa je provedena u tjednu prije novog rasta broja zaraženih koronavirusom i prije dramatičnog raspleta teniskog turnira u Zadru koji je trebao poslužiti kao lijepa kulisa HDZ-ovoj poruci o “sigurnoj Hrvatskoj". Ali...
Na proljeće je – doduše, samo na prvi pogled – djelovalo kako je priča gotova. Rast popularnosti HDZ-a zbog koronakrize, te solidne brojke stranke koju vodi Miroslav Škoro same su crtale konturu buduće vladajuće većine. Jedino bitno bilo je koliko će toga Andrej Plenković i HDZ morati prepustiti Domovinskom pokretu.
Pet dana do izbora stvari stoje tako da je i onima koji površnije prate politiku jasno da će prava drama početi tek kad se zatvore birališta i proradi matematika. A ona je toliko složena i toliko može ovisi o samo nekoliko stotina glasova da je bilo koja sigurna prognoza, zapravo, tek politički marketing.
HDZ-ov strah od trenda
Cilj je, kao i uvijek, okupljanje podrške 76 saborskih zastupnika kako bi se mogao dobiti mandat za sastavljanje Vlade od predsjednika Republike, a zatim pobjedu ovjeriti podrškom Vladi u Saboru. Po zasad jedinoj anketi rađenoj po izbornim jedinicama, HRejtingu Promocije plus, HDZ i Domovinski pokret bliže su okupljanju većine.
Ali, po toj istoj anketi je u prosincu prošle godine, tri dana prije predsjedničkih izbora, Kolinda Grabar Kitarović pobjeđivala Zorana Milanovića u prvom (1,7 postotnih bodova prednosti) i drugom krugu (2,1 postotnih bodova više). Ono što je, međutim, bilo vrlo slično u obje ankete je – trend. HDZ je danas, poput Kolinde Grabar-Kitarović u prosincu u padu, dok Restart koalicija, poput Milanovića, raste, čineći tako rasplet bitke za 76 mandata krajnje neizvjesnim.
Škoro uzima “pola Vlade”
Čekajući ovotjedne ankete za sve izborne jedinice i naravno, izbore 5. srpnja, po brojkama HRejtinga, dakle, Škoro i HDZ mogu računati na 72 mandata (18+54), što ih uz tri mandata iz dijaspore dovodi na koračić do većine. Dobiju li ove dvije liste doista ukupno 75 mandata nema nikakve sumnje da će taj koračić biti tek stvar formalnosti.
Pitanje je, jasno, što će Domovinski pokret u tom slučaju tražiti od HDZ-a i hoće li doista kao uvjet Škorine ekipe ostati da Plenković više ne bude predsjednik Vlade. No, teško je vjerovati iz perspektive ovog broja osvojenih mandata, da se neće naći zajednički jezik, makar to koštalo otpadanja dijela Škorinih zastupnika koji bi se dali nadoknaditi podrškom dijela manjinaca (na SDSS-ova tri mandata se, pak, u kombinaciji sa Škorom teško može računati).
Ono od čega strahuju na Trgu žrtava fašizma, međutim, nisu samo eventualni Škorini uvjeti, koji bi im za ovakvu vrst podrške mogao uzeti “pola Vlade”, već – datum. Naime, anketa je provedena u tjednu prije novog rasta broja zaraženih koronavirusom i prije dramatičnog raspleta teniskog turnira u Zadru koji je trebao poslužiti kao lijepa kulisa HDZ-ovoj poruci o “sigurnoj Hrvatskoj”. Umjesto toga, u prvom tjednu službene kampanje oporba je dobila priliku da Hrvatsku “brendira” kao zemlju u kojoj premijer tvrdoglavo odbija odlazak u samoizolaciju.
I Bernardić ima računicu
A nastave li se trendovi pada potpore HDZ-u ili se još pojačaju zbog korone i Zadra, nije nezamisliva situacija u kojoj će se u boljoj poziciji u utrci za većinom naći Restart koalicija. U ovom trenutku se čini da je prilično izvjesno da će ekipa koju predvodi Davor Bernardić osvojiti relativnu većinu mandata na izborima.
Posljednja anketa im daje 60 mandata, a zeleno-lijeva koalicija, koja se izjasnila da je spremna na pregovore o suradnji s Restartom, dobiva još dva. No, dok koalicija predviđena SDP-om blago raste, Možemo! i ekipa su u mjesec dana udvostručili podršku i ne doima se da će se zaustaviti na samo dva mandata. S ukupno 62 mjesta u Saboru, koliko ovoj kombinaciji daje HRejting, Bernardić ipak ne bi imao što tražiti.
No, ako se zbroj mandata podigne (a trend im je, kako izgleda, frend) za samo nekoliko mjesta, u kombinaciji s osam manjinaca otvaraju se perspektive za sklapanjem Vlade. Ovdje valja napomenuti da su blizu mandata, po anketi, i Reformisti Radimira Čačića i centristička koalicija oko Pametnog i Stranke s imenom i prezimenom, što bi poboljšalo mogućnost sastavljanja Vlade u kojoj neće biti desnice.
Mostova slatka osveta
U svim kombinacijama će se i ovaj put teško izbjeći stranku koja je zadnja dva puta nakon parlamentarnih izbora imala glavnu riječ – Most. Ekipa Bože Petrova nije više moćni kingmaker s 19 mandata, ali s pet koliko im daje HRejting (uz trend rasta!), mogli bi biti i ključni završni sastojak za lijevu ili desnu kombinaciju na vlasti. Most bi, čini se, najradije ostao u oporbi, tko god sastavio Vladu, ali što više mandata osvoje, to će im neutralnost biti teže ostvariti.
U svakom slučaju, ova napokon otvoreno konzervativna stranka, mnogo je bliža suradnji s HDZ-om, nego sa SDP-om. Uz jedan sitni uvjetić – gospodin koji je svojevremeno naložio tajnici da napiše razrješenja za Mostove ministre će ovaj put, bude li ovisio o Mostu, sam morati odstupiti. S tim uvjetom nikakva politička ekshibicija ili trgovina, čini se, neće doći u obzir, što se nikako ne može reći za čvrstinu stava Domovinskog pokreta prema liku, djelu i političkoj budućnosti Andreja Plenkovića.
Samo nestabilnost
Sve ove parlamentarne većine o kojima se govori imaju jednu zajedničku osobinu – nestabilnost. Čak i ako SDP složi većinu sa zelenom ljevicom, sasvim je sigurno da to neće biti bezbrižna vožnja za Bernardića i ekipu, a što im bude više trebalo dodatnih mandata, stvar će biti nestabilnija. Isto je i na desnici, pregovori o Vladi će biti teški i puno kompromisa, što bi, posebno ako u priču bude uključen Most, moglo rezultirati vrlo labavom većinom s izvanrednim izborima kao stalnom prijetnjom.
Kako će se Hrvatska u narednim mjesecima, a nažalost se čini i godinama, suočavati s ekonomskim posljedicama pandemije (koja još nije ni blizu kraja), javnost neće baš dobro gledati na mogućnost rušenja Vlada svakih nekoliko mjeseci. Što priču dovodi do ultimativne kombinacije političke stabilnosti u Hrvata – velike koalicije SDP-a i HDZ-a.
Novi izbori donose – veliku koaliciju?
Previše je, međutim, toga izrečeno posljednjih mjeseci, preveliki su osobni animoziteti lidera (programske razlike i nisu toliko dramatične) da bi se sad, samo tako, dalo zamisliti Plenkovića i Bernardića kako zagrljeni i sa suzama u očima pjevaju “Moju domovinu”. Pogotovo što bi velika koalicija u ovakvom odnosu snaga (prednost Restarta) značila da premijera mora dati – SDP.
Ako bi HDZ i mogao progutati veliku koaliciju, nema šanse da bi mogao progutati veliku koaliciju koju vodi Davor Bernardić ili zapravo, bilo tko iz SDP-a. No, ako cijela priča koja će krenuti iza 21 sat 5. srpnja završi debaklom, odnosno, ako nitko ne uspije okupiti većinu i Hrvatska ujesen završi na izvanrednim izborima, pritisak javnost bit će toliki da se i danas teško zamislive stvari možda ipak – mogu početi događati.