Nakon Istanbulske konvencije koja je trebala onemogućiti dječacima da budu dječaci, a djevojčicama da budu djevojčice, ekstremna desnica se dohvatila Globalnog dogovora o sigurnim, urednim i regularnim migracijama koji bi trebao biti usvojen u marokanskom gradu Marakešu početkom prosinca.
Peckavo iznenađenje Vlade
Naime, ministrica vanjskih i europskih poslova Marija Pejčinović Burić je na izvanrednoj tiskovnoj konferenciji o pitanju Marakeškog dogovora citirala govor Kolinde Grabar-Kitarović iz UN-a u rujnu ove godine u kojem je predsjednica glavnom tajniku UN-a poručila kako se kako se raduje sastanku s njim u Marakešu u prosincu i kako pozdravlja sve napore posebne predstavnice UN-a za međunarodne migracije, Louise Arbour.
“Iznenađeni smo najavom da predsjednica neće sudjelovati na konferenciji u Marakešu”, rekla je Pejčinović Burić.
Svoj doprinos Vladinom iznenađenju dao je iz Kine zatim i predsjednik Vlade Andrej Plenković. “Predsjednica je imala namjeru prisustvovati na sastanku u Marakešu, to je informacija koju sam dobio prije mjesec ili dva dana jer je poziv za taj sastanak došao od Glavnog tajnika upravo njoj”, kazao je premijer.
Nitko ne potpisuje
S Pantovčaka zasad nema službene reakcije, no može se čuti da je predsjednica, zbog drugih obveza, otkazala odlazak u Maroko i da je informacija o otkazivanju posjeta stara već najmanje dva tjedna.
Članak se nastavlja ispod oglasa
Marakeška zbrka u domaćoj javnosti nastala je nakon što je ultradesničarski TV voditelj Velimir Bujanec na svom facebook profilu u srijedu objavio kako mu je s Pantovčaka potvrđeno da predsjednica dijeli njegovu zabrinutost oko Marakeškog sporazuma i kako ga ona sigurno neće potpisati. Također se u odgovoru koji je objavio Bujanec naglašava kako “u ovom slučaju nije riječ ni o kakvom prihvatu ilegalnih migranata, niti je Ured Predsjednice u bilo kojem obliku uključen u pregovore o Deklaraciji”.
Nema nikakve sumnje u to da je predsjednica u pravu što se tiče toga da neće potpisivati Marakeški dogovor. Štoviše, neće ga potpisivati nitko.
Naime, radi se o pravno neobvezujućem dokumentu koji bi hrvatska Vlada trebala prihvatiti svojim aktom. Kako je na tiskovnoj konferenciji rekla Pejčinović Burić, u Hrvatskoj su trenutno u toku međuresorne konzultacije oko ovog dokumenta.
Članak se nastavlja ispod oglasa
Nedopustivost ljudskih prava
Problem s Marakeškim dogovorom je u tome što ga domaći (i međunarodni) antiimigrantski nastrojeni dio političke scene pokušava predstaviti kao osnov za gubljenje suvereniteta država oko migrantske politike i vjetar u leđa novim migracijama. SAD, Austrija i Mađarska su već objavile kako neće prihvatiti Marakeški dogovor, štoviše mađarski ministar vanjskih poslova Peter Szijarto je izjavio kako “sporazum podržava migracije i smatra tu mogućnost temeljnim ljudskim pravom”.
Istina je, međutim, prilično drugačija. Dogovor, naime, tek konstatira kako migranti, kao i svi ostali ljudi, imaju svoja ljudska prava koja treba poštivati.
Nadalje, dokument se bavi samo regularnim migracijama i tek je pravno neobvezujući okvir. U članku 15. jasno stoji kako je suvereno pravo svake države da odredi svoje nacionalne migrantske politike. Države se ničim ne obvezuju prihvaćati migrante.
Članak se nastavlja ispod oglasa
Važan instrument
Najbolje je možda ovdje iskoristiti još jedan citat. “Još jedan važan instrument u rješavanju tragedije prisilnog raseljavanja jest Globalni sporazum o izbjeglicama, koji predstavlja prekretnicu u rješavanju globalne izbjegličke krize. Njegova učinkovita provedba prilika je za međunarodnu zajednicu da djeluje solidarno, kroz podjelu globalne odgovornosti i pružanjem utočišta izbjeglicama u svijetu. Izbjeglice trebaju našu pravovremenu podršku i konkretan angažman svih nas”.
Izjavila je to prije nepuna dva mjeseca u Ujedinjenim narodima – Kolinda Grabar-Kitarović.
Predsjednica je nekad hvalila dokument od kojeg danas bježi. U čemu je problem tvrde desnice s Marakeškim dogovorom
Nema sumnje u to da je predsjednica u pravu što se tiče toga da neće potpisivati Marakeški dogovor. Štoviše, neće ga potpisivati nitko
Problem s Marakeškim dogovorom je u tome što ga domaći (i međunarodni) antiimigrantski nastrojeni dio političke scene pokušava predstaviti kao osnov za gubljenje suvereniteta država oko migrantske politike i vjetar u leđa novim migracijama. Istina je, međutim, prilično drugačija
Nakon Istanbulske konvencije koja je trebala onemogućiti dječacima da budu dječaci, a djevojčicama da budu djevojčice, ekstremna desnica se dohvatila Globalnog dogovora o sigurnim, urednim i regularnim migracijama koji bi trebao biti usvojen u marokanskom gradu Marakešu početkom prosinca.
Pomalo zamorne zamjerke na račun dogovora kojeg (opet) očito nisu pažljivo čitali pojedini protagonisti tog djelića domaće političke scene, međutim, pale su tijekom dana u drugi plan jer je iz cijele priče izronio još jedan javni sukob Vlade i predsjednice Republike.
Peckavo iznenađenje Vlade
Naime, ministrica vanjskih i europskih poslova Marija Pejčinović Burić je na izvanrednoj tiskovnoj konferenciji o pitanju Marakeškog dogovora citirala govor Kolinde Grabar-Kitarović iz UN-a u rujnu ove godine u kojem je predsjednica glavnom tajniku UN-a poručila kako se kako se raduje sastanku s njim u Marakešu u prosincu i kako pozdravlja sve napore posebne predstavnice UN-a za međunarodne migracije, Louise Arbour.
“Iznenađeni smo najavom da predsjednica neće sudjelovati na konferenciji u Marakešu”, rekla je Pejčinović Burić.
Svoj doprinos Vladinom iznenađenju dao je iz Kine zatim i predsjednik Vlade Andrej Plenković. “Predsjednica je imala namjeru prisustvovati na sastanku u Marakešu, to je informacija koju sam dobio prije mjesec ili dva dana jer je poziv za taj sastanak došao od Glavnog tajnika upravo njoj”, kazao je premijer.
Nitko ne potpisuje
S Pantovčaka zasad nema službene reakcije, no može se čuti da je predsjednica, zbog drugih obveza, otkazala odlazak u Maroko i da je informacija o otkazivanju posjeta stara već najmanje dva tjedna.
Marakeška zbrka u domaćoj javnosti nastala je nakon što je ultradesničarski TV voditelj Velimir Bujanec na svom facebook profilu u srijedu objavio kako mu je s Pantovčaka potvrđeno da predsjednica dijeli njegovu zabrinutost oko Marakeškog sporazuma i kako ga ona sigurno neće potpisati. Također se u odgovoru koji je objavio Bujanec naglašava kako “u ovom slučaju nije riječ ni o kakvom prihvatu ilegalnih migranata, niti je Ured Predsjednice u bilo kojem obliku uključen u pregovore o Deklaraciji”.
Nema nikakve sumnje u to da je predsjednica u pravu što se tiče toga da neće potpisivati Marakeški dogovor. Štoviše, neće ga potpisivati nitko.
Naime, radi se o pravno neobvezujućem dokumentu koji bi hrvatska Vlada trebala prihvatiti svojim aktom. Kako je na tiskovnoj konferenciji rekla Pejčinović Burić, u Hrvatskoj su trenutno u toku međuresorne konzultacije oko ovog dokumenta.
Nedopustivost ljudskih prava
Problem s Marakeškim dogovorom je u tome što ga domaći (i međunarodni) antiimigrantski nastrojeni dio političke scene pokušava predstaviti kao osnov za gubljenje suvereniteta država oko migrantske politike i vjetar u leđa novim migracijama. SAD, Austrija i Mađarska su već objavile kako neće prihvatiti Marakeški dogovor, štoviše mađarski ministar vanjskih poslova Peter Szijarto je izjavio kako “sporazum podržava migracije i smatra tu mogućnost temeljnim ljudskim pravom”.
Istina je, međutim, prilično drugačija. Dogovor, naime, tek konstatira kako migranti, kao i svi ostali ljudi, imaju svoja ljudska prava koja treba poštivati.
Nadalje, dokument se bavi samo regularnim migracijama i tek je pravno neobvezujući okvir. U članku 15. jasno stoji kako je suvereno pravo svake države da odredi svoje nacionalne migrantske politike. Države se ničim ne obvezuju prihvaćati migrante.
Važan instrument
Najbolje je možda ovdje iskoristiti još jedan citat. “Još jedan važan instrument u rješavanju tragedije prisilnog raseljavanja jest Globalni sporazum o izbjeglicama, koji predstavlja prekretnicu u rješavanju globalne izbjegličke krize. Njegova učinkovita provedba prilika je za međunarodnu zajednicu da djeluje solidarno, kroz podjelu globalne odgovornosti i pružanjem utočišta izbjeglicama u svijetu. Izbjeglice trebaju našu pravovremenu podršku i konkretan angažman svih nas”.
Izjavila je to prije nepuna dva mjeseca u Ujedinjenim narodima – Kolinda Grabar-Kitarović.