Predsjednica ekskluzivno Telegramu najavljuje posjet Putinu, priča o izborima, i o situaciji s Trumpom
Kolinda Grabar Kitarović u velikom intervjuu govori o revizionizmu u Hrvatskoj, inicijativi za ponovno uvođenje vojnog roka na kojoj se, kaže, 'i dalje radi', svojoj odluci da ode na inauguraciju Aleksandra Vučića, zbog kojeg 'u predsjedniku Srbije konačno ima sugovornika otvorenog za razgovor'. Ekskluzivno je otkrila kako, tijekom ove godine, odlazi u prvi službeni posjet Moskvi, a govorila je i o nedavnoj situaciji s Trumpom. 'Da, izborila sam se za razgovor s predsjednikom SAD-a', rekla je Hedlu i nadodala kako je to dio njezine 'asertivne i proaktivne vanjske politike kakvu očekuje od cjelokupne hrvatske diplomacije'. Snima Vjekoslav Skledar
S predsjednicom Republike, Kolindom Grabar Kitarović, u prvom intervjuu koji je dala nekom novinskom portalu u Hrvatskoj, razgovaramo u njenom uredu na Pantovčaku, samo dan nakon završetka drugog kruga lokalnih izbora, koji su, čini se, poslije loših rezultata Mosta i ozbiljnih previranja u HNS-u zbog nagovještaja moguće koalicije s HDZ-om – koja je u međuvremenu propala – uzdrmali ionako rovite političke prilike u Hrvatskoj. Pitamo predsjednicu Republike može li to dodatno komplicirati političku situaciju s obzirom na to da na sjednici Sabora, koja počinje danas, premijer Plenković mora predložiti četiri nova ministra, za koje se ne zna hoće li dobiti podršku većine zastupnika.
– Građani su rekli svoje: izabrali su svoje predstavnike na lokalnim razinama, načelnike, gradonačelnike i župane i kao što sam rekla u pozivu građanima da izađu na izbore, to je iznimno bitno jer to su njihovi predstavnici na razini lokalne samouprave. Zalažem se za funkcionalnu decentralizaciju države, za što veće ovlasti na lokalnim razinama na načelu supsidijarnosti, znači da pomičemo i one funkcije koje su bitne za lokalne razine, ali i za fiskalnu decentralizaciju. I zato, naravno, trebaju odgovorni ljudi u koje građani imaju povjerenja i dobro je da je izbor neposredan, da se bira osobu za koju građani drže da će biti najbolja u vođenju njihovog grada, općine ili županije u sljedeće četiri godine.
Kako će to utjecati na većinu u Hrvatskom saboru u ovome trenutku ne mogu i ne želim spekulirati jer to je hipotetsko pitanje i ovisi o strankama i njihovim dogovorima. Kao što sam rekla, nakon završetka drugog kruga izbora, očekujem što je moguće prije glasovanje o povjerenju četiri nova ministra u Vladi. Ukoliko se pokaže da ne postoji većina za njihov izbor, pristupit ću novom krugu razgovora s predstavnicima političkih stranaka, a naravno i s pojedincima, zastupnicima u Saboru, jer na razgovore – a to nisu konzultacije – pozivam sve koji izraze želju da bi došli mimo stranke ili mimo kluba zastupnika. Doista želim čuti mišljenje svih. Vjerujem kako će isto tako i političke stranke i pojedinci, političari, pokazati odgovornost i donijeti odgovarajuće odluke koje onda predstavljaju ustavne pretpostavke za daljnje djelovanje, ukoliko utvrde kako većina ne postoji.
TELEGRAM: Jesu li izbori usred ljeta, dođe li do njih, u skladu s demokratskim standardima? Ljudi su na godišnjim odmorima, izvan mjesta prebivališta…
GRABAR KITAROVIĆ: Iz prošlog kruga razgovora koje sam imala s predstavnicima političkih stranaka i klubova zastupnika bilo je razvidno da većina njih ne želi nove parlamentarne izbore, Međutim, ukoliko dođe do promjene, ukoliko dođe do drugog kruga razgovora u kojem se utvrdi da su se njihova stajališta promijenila, postupit ću u skladu s Ustavom i u skladu s ustavnim rokovima raspisati izbore. No, još jednom pozivam sve političke čimbenike na odgovornost prema državi, građanima i građankama, i na ozbiljnost u cijelom ovom procesu.
TELEGRAM: Prvi put nakon dugo vremena HDZ drži sve ključne pozicije u državi. Bez obzira na to što ste zamrznuli članstvo u HDZ-u, činjenica je da su sva tri predsjednička mjesta – šefa države, parlamenta i Vlade – u rukama HDZ-a.
GRABAR KITAROVIĆ: Prema Ustavu predsjednici istupaju iz političke stranke, no nemojmo biti licemjerni: ja sam bila kandidatkinja HDZ-a i koalicije stranaka. Svatko od nas ima svoju odgovornost, a ja vjerujem kako građani prepoznaju da sam kroz svoj dosadašnji rad i djelovanje, pogotovo u razdobljima ključnih i kritičnih situacija i političkih događanja, pokazala kako mi je iznad i ispred svega stabilnost države i funkcioniranje svih institucija. Dakle, ni u kojem pogledu nisam se ponašala stranački, već sam prije svega vodila računa o dobrobiti države i građana. Svi znamo da ovlasti predsjednice nisu velike, često se to ističe, međutim mislim da su dovoljne za preuzimanje inicijative u ključnim trenucima.
TELEGRAM: Predsjednik SDP-a Davor Bernardić nedavno je rekao kako bi bilo dobro da predsjedničke ovlasti podrazumijevaju i mogućnost predlaganja nekoliko ministara u Vadi. Pomalo je neobično, dolazi to iz oporbe, a kako vi na to gledate?
GRABAR KITAROVIĆ: Nisam sigurna da je gospodin Bernardić dobro shvaćen u tom pogledu. Mislim da je on osoba koja cijeni institucije i ja osobno cijenim suradnju s njim i sa svakim hrvatskim političarom i sa svakim u Hrvatskoj tko želi surađivati. Ustav mi ne dopušta predlaganje ministara, niti to želim. Čvršća suradnja u onim resorima koji su u ulozi i ingerenciji predsjednice, mislim da bi dobro došla i da bi tu suradnju trebalo osnažiti. Prije svega riječ je o nacionalnoj sigurnosti, obrani, vanjskim poslovima, ali naravno i kad je riječ o stabilnosti institucija jer Ustav izričito kaže da predsjednica predstavlja državu u zemlji i inozemstvu.
TELEGRAM: Stječe se dojam da ste prema Vladi Andreja Plenkovića -kao i prošloj Tihomira Oreškovića – blagonakloniji nego prema onoj Zorana Milanovića. Je li to zbog toga što su one radile ili rade bolje od Milanovićeve Vlade ili zato što su vam stranački i svjetonazorski bliže?
GRABAR KITAROVIĆ: Moja je ruka bila ispružena apsolutno svima i ostaje ispružena svima za suradnju. Gospodinu Milanoviću sam čestitala javno kada je postao predsjednik Vlade. Tada nisam bila u Hrvatskoj već na međunarodnoj funkciji u inozemstvu. Suradnju s njim, međutim, ne bih komentirala jednostavno zato što ne komentiram one koji više nisu u politici. Smatram da je to minimum kako demokratskih standarda tako i političke kulture i uljudnog ponašanja.
Prošla Vlada na vlasti je bila osam mjeseci, sadašnja je na vlasti šest, pa još nisu ni pokazali što su i koliko učinili, a u vrijeme kada sam postala predsjednica, Milanovićeva Vlada bila je na vlasti već nekoliko godina. Dakle, moglo se konkretnije govoriti o njihovim rezultatima, učincima. Za ocjenu pojedinih poteza ove Vlade još je, držim, prerano. Ali možete biti sigurni da ću i prema njima kao i prema svakom drugom, postupati jednako objektivno i biti i kritična bude li za to potrebe.
TELEGRAM: Znači li to – da upotrijebim vašu sintagmu – lupiti šakom o stol bude li potrebno?
GRABAR KITAROVIĆ: Mislim da je najosjetljiviji dio mojega mandata, a to su bile konzultacije za sastav Vlade 2015., već pokazao da sam ih vodila ne samo u skladu s Ustavom, nego i čvrsto i odlučno, ali ocjenu tih sintagmi, odnosno kako će to netko drugi nazvati, ostavljam vama i vašim čitateljima. A budućnost će to svakako pokazati.
Ja sam svoje stavove puno puta javno izrekla i iza njih stojim, međutim više neću ulaziti u ideološke rasprave jer time samo perpetuiramo podjele u društvu. Zato sam odlučila da na sve skupove i sva obilježavanja koja se tiču Drugog svjetskog rata, a koja dijele hrvatski narod i hrvatske građane, neću ići osobno nego ću slati svoje izaslanike.
TELEGRAM: Nedavno ste prilično oštro kritizirali stanje u našoj diplomaciji. Je li to i poruka ministru vanjskih poslova, gospodinu Stieru?
GRABAR KITAROVIĆ: S potpredsjednikom Vlade i ministrom vanjskih poslova, gospodinom Stierom, zaista imam izvrsnu suradnju i naše vizije o tome kako bi trebala funkcionirati hrvatska diplomacija u potpunosti se podudaraju. Među nama o tome nije bilo nikakvih prijepora. Moje se kritike prije svega odnose na to kako pojedinci rade u inozemstvu. Mogla bih puno govoriti o tome, ali možda jednom drugom prigodom.
TELEGRAM: Kako ocjenjujete stanje u našoj obavještajnoj zajednici s obzirom na to da ste ranije bili vrlo nezadovoljni dok je na čelu SOA-e bio gospodin Lozančić?
GRABAR KITAROVIĆ: Suradnja s gospodinom Markićem je izvrsna. Naravno, sigurnosno stanje se usložnjava, vidjeli smo ove sumanute napade u Londonu i shvaćamo da nitko nije siguran i zaštićen bilo gdje. I zato je iznimno važno da se naše službe usredotočuju na ono što im je glavna zadaća, a to je sigurnost hrvatskih građana i stabilnost države. U tome ih neprestance potičem, s njima surađujem, stalno izmjenjujemo informacije, brifiraju me o njihovim saznanjima, ja njih o tome što čujem od kolega diljem Europe i svijeta, tako da koordiniramo rad s obzirom na važnost obavještajnih službi koja postaje sve bitnija u ovom modernom svijetu novih prijetnji.
TELEGRAM: O vašoj inicijativi za ponovno služenje vojnog roka dosta se pričalo, no sada se o tome više ne govori. Što se dogodilo?
GRABAR KITAROVIĆ: Na tome se radi. Moj je stav da to svakako treba dobro pripremiti prije nego što pokrenemo javnu raspravu, prije svega javnosti objasniti kako bi to izgledalo i što time dobivaju kako država tako i pojedinci. Vjerujem da će većina naših mladića i djevojaka biti za neku vrst osposobljavanja. Ponavljam i ponovno se vraćam na napad u Londonu gdje je policija, svaka čast, brzo reagirala, međutim u međuvremenu je nekoliko osoba ubijeno i više njih ranjeno. Dakle, biti spreman u takvim situacijama jest jedno od područja što će obuhvatiti ta moderna obuka koju – ne bih nazvala služenjem vojnog roka – već kako pomoći sebi i drugima u takvim situacijama, kako se najbolje snaći, zadržati prisebnost, psihičku stabilnost.
Klasični vojni rok više nije samo kopanje rovova ili – kao se nekoć učilo – gađanje iz puške M 48, već to osposobljavanje uključuje prije svega situacijsku procjenu koju je ponekad potrebno donijeti u roku milisekundi, kako ćete reagirati i zaštititi druge, kako ćete neutralizirati napadača i kako reagirati u slučaju korištenja nekakvih otrova i slično, ili kako ćete izbjeći ponovne napade i zaštititi se od mogućeg sekundarnog napada.
To vojno osposobljavanje, ipak nadam se, nikada nikome neće trebati u Hrvatskoj. Ali, možete se naći nekom prilikom bilo gdje u svijetu, na vikendu u Londonu i u situaciji da morate braniti svoj život i život ljudi oko sebe.
TELEGRAM: Još jedna vaša inicijativa, ona o potrebi osnivanja ministarstva demografske obnove, nije naišla na odjek. Premijer veli da nam to ne treba, da imamo ministarstvo koje o tome skrbi…
GRABAR KITAROVIĆ: To je temeljni problem Hrvatske, problem koji je u temelju svih problema, svih pitanja. Od samog početka mandata zalažem se za zajedništvo i konsenzus oko ključnih pitanja važnih za razvoj Hrvatske kao što su demografska obnova, obrazovna reforma, vanjska i sigurnosna politika. Na takvim pitanjima očekujem od svih da pokažu zrelost kako bi se postigao minimum konsenzusa koji je preduvjet za razvitak Hrvatske. Ne može funkcionirati gospodarstvo bez radne snage koja se ne obnavlja. Mladi, obrazovani ljudi odlaze nekamo drugdje. Uložili smo u njihovo školovanje, oni ne ostaju ovdje, demografski starimo…
U konačnici, nije bitna forma: ukoliko Vlada drži da nije potrebno posebno ministarstvo demografije, ako se uhvati ukoštac s tim problemom na drugi način, primjerice kroz vijeće za demografiju ili kroz koordinirani rad više ministarstava – od ministarstva obrazovanja i socijalne skrbi, pa do MORH-a i MUP-a i svih ostalih – dakle, sve dok se radi na tom problemu, bitniji mi je sadržaj nego sama forma. Spremna sam, kao i uvijek, poticati na dijalog oko navedenih strateških pitanja.
TELEGRAM: Spomenuli ste obrazovanje, o čemu se puno govori s obzirom na zastoj u provođenju kurikularne reforme. Neki dan zbog toga su bili i prosvjedi. Vi ste ranije davali podršku timu gospodina Jokića. Kao osoba koja se dijelom školovala u inozemstvu, kako gledate na taj problem?
GRABAR KITAROVIĆ: Mislim da nam je potrebna cjelovita reforma obrazovanja, a ne samo kurikularna reforma. Cijeli taj proces valja lišiti politizacije i ideologizacije. To je jedno od pitanja o kojem treba postići nacionalni konsenzus. Prije svega treba odrediti u kojem pravcu trebaju ići naše hrvatske škole, želimo li od učenika stvoriti samosvjesne đake koji sa zadovoljstvom idu u školu, kojima je škola nešto pozitivno, gdje uče i stvaraju radne navike, gdje uče misliti vlastitom glavom, rješavati probleme, želimo li škole u kojima stvaramo ljude za 21. stoljeće.
Naše školstvo je, nažalost, zaostalo i opterećuje kako đake tako i nastavnike. Držim da već sada jako kasnimo s reformom školstva. Nadam se da ćemo pronaći zajednički jezik, da ćemo se prestati dijeliti oko toga čije je to vlasništvo ili kakvi bi predmeti trebali biti jer sâm kurikulum, sami predmeti, trebaju doći nakon temeljne reforme kada odučimo kako naše školstvo izgleda.
A to zaista mogu usporediti jer sam imala sreću da sam još u bivšoj državi otišla na razmjenu u četvrtom razredu srednje škole u SAD i spoznala sasvim drugačiji način učenja, poučavanja, sudjelovanja u nastavi, društvenog odgoja u školi, razvijanja empatije timskoga rada. To nam nedostaje jer jednostavno nastavnici su pretrpani, dakle, nemojmo govoriti o nekakvim posebnim predmetima društvenog odgoja, to mora biti dio kompletnog odgoja, mora prožimati čitavu nastavu i kao što sam više puta istaknula moramo početi sprintati da bismo uhvatili razvijene zemlje koje su reformirale svoje školstvo.
Vjerujem da će većina naših mladića i djevojaka biti za neku vrst osposobljavanja… …To vojno osposobljavanje, ipak nadam se, nikada nikome neće trebati u Hrvatskoj. Ali, možete se naći nekom prilikom bilo gdje u svijetu, na vikendu u Londonu i u situaciji da morate braniti svoj život i život ljudi oko sebe.
TELEGRAM: Kao na primjer Irska? Tamo ste nedavno bili…
GRABAR KITAROVIĆ: Da, primjer Irske, koja je postala tzv. Keltski tigar kad je otvorila svoje društvo i reformirala sustav obrazovanja i naravno privukla sredstva iz europskih fondova. Obrazovanje je jedan od temelja njihovog razvoja o čemu mi je pričao i irski predsjednik prigodom našeg nedavnog susreta. Dakle, mi moramo – ne požuriti – već doista početi sprintati da bismo uhvatili te moderne zemlje koje su uspjele preoblikovati vlastito društvo i krenuti putem razvoja jer su reformirale školstvo.
TELEGRAM: Hajdemo na vruću temu: Je li Agrokor u pitanje doveo nacionalnu sigurnost?
GRABAR KITAROVIĆ: Ne. U ovom trenutku nije. Međutim to jest vrlo ozbiljan gospodarski problem, ali se nadam da će Lex Agrokor pomoći u rješavanju problemâ, koji su veliki, kompleksni i iziskuju maksimalni angažman. Najbitnije je, govorim to od samog početka, sačuvati stabilnost hrvatskog gospodarstva, radna mjesta, ne samo u Agrokoru već i u drugim tvrtkama koje su vezane uz njega i naravno zaštiti dobavljače, posebno one male i srednje.
Kad je riječ o obitelji Todorić, a to sam već nekoliko puta kazala, za sadašnje stanje u Agrokoru najodgovornija je uprava na čelu s gospodinom Ivicom Todorićem. Duboko sam zabrinuta informacijama koje se šire i pojavljuju u javnosti. Vjerujem u institucije pravne države čiji je zadatak istražiti sve možebitne nezakonitosti u poslovanju Agrokora, uključujući i tijek novca. Naravno, pred zakonom moramo biti svi jednaki.
TELEGRAM: Slažete li se s ocjenama da u Hrvatskoj bujaju retrogradni procesi (pokušaji zabrane pobačaja, protivljenje obveznom cijepljenju djece, zaustavljanje kurikularne reforme), te osobito pokušaji revizije povijesti u smislu negiranja zločina NDH s jedne strane i negiranja vrijednosti hrvatskog antifašizma s druge strane?
GRABAR KITAROVIĆ: Nemam ništa protiv da se o tim temama javno raspravlja, jer su to teme o kojima se otvoreno razgovara u svim državama razvijene demokracije. Pitanje pobačaja, primjerice, vječito je pitanje u nekim državama. Isto tako i pitanje cijepljenja djece. Apsolutno sam za cijepljenje djece jer je to ne samo odgovornost prema vlastitom djetetu nego i prema ostalima, a i moj stav o pobačaju je jasan. Ali sam isto tako da se čuje i riječ onih koji su protiv toga.
Najvažnije je da su pojave koje postoje na marginama društva i da ne utječu na razvoj hrvatske demokracije. Uvijek ističem primjer Njemačke i odluke njihovog Ustavnoga suda koji je odlučio da neće zabraniti stranku NPD jer su zaključili da oni odražavaju nacističku ideologiju i ikonografiju, međutim, oni nisu prijetnja njemačkoj demokraciji. Dakle, to su marginalne pojave, a mene bi brinulo kad bi takve marginalne skupine dominirale javnim prostorom ili kad bi imale snažno političko uporište.
Vjerujem da ćete se složiti sa mnom kako toga u nas nema. Ponekad im u mediji daju preveliku pozornost. Poznat je moj sav da takvim marginalnim skupinama i pojedincima koji se bave povijesnim revizionizmom bilo koje vrste ne treba davati veliku pozornost, već pozornost kakvu zaslužuju informacije na petoj, šestoj stanici novina, jer time i definiramo imidž Hrvatske koji nije onakav kakav se nastoji prikazati. Naravno da treba brinuti o tome, ne smiju se zanemariti ta pitanja, no svi obnašatelji vlasti moraju imati jasne stavove o tome.
Ja sam svoje puno puta javno izrekla i iza njih stojim, međutim više neću ulaziti u ideološke rasprave jer time samo perpetuiramo podjele u društvu. Zato sam odlučila da na sve skupove i sva obilježavanja koja se tiču Drugog svjetskog rata, a koja dijele hrvatski narod i hrvatske građane, neću ići osobno nego ću slati svoje izaslanike.
TELEGRAM; Bijela knjiga Europske unije govori o pet različitih scenarija kakva će biti budućnost EU, a spominju se i dvije brzine kojima će pojedine članice ići. Nazire se da bi Slovenija, primjerice, bila u prvoj, a Hrvatska u drugoj brzini. Što valja uraditi da budemo i mi u prvoj? Uvesti Euro, izboriti se za Schengen…?
GRABAR KITAROVIĆ: Apsolutno sam protiv Europe dvije ili više brzina. Mislim da Europa mora funkcionirati na onim temeljnim vrijednostima među koje spada solidarnost i kohezija. Kohezija prostora. Tome je i usmjerena moja Inicijativa triju mora, na koheziju prostora autentične Srednje Europe, jer kada je pao Berlinski zid, spajao se Istok sa Zapadom, a nekako smo zaboravili okosnicu država Sjever – Jug. Da bismo uhvatili korak s drugima moramo uhvatiti upravo ono što sam toliko puta ponovila: prestati se dijeliti po ideološkim pitanjima, prestati raspravljati o Drugom svjetskom ratu, o prošlosti.
To jest bitno, no neka se time bave prije svega povjesničari, a mi se moramo ujediniti i naći zajedništvo u nekoliko bitnih pitanja i postići minimalni nacionalni konsenzus. To je, kao što sam spomenula, demografija, stvaranje-otvaranje novih radnih mjesta, ulaganje u Hrvatsku, poboljšanje poslovne klime, poticanje poduzetništva, ohrabrivanje ljudi da uđu u poduzetničke vode, prihvaćaju rizike. To je privlačenje stranih investitora i naravno, dobro iskorištavanje EU-fondova.
U posljednje vrijeme, doduše, stanje se popravilo, ali kad sam preuzela dužnost predsjednice, neki su mi europski političari, na žalost, govorili kako smo na lošoj strani loših, kad je riječ o iskorištavanju Eu-fondova, a ogroman nam je novac na raspolaganju, da uhvatimo korak s drugim razvijenijim zemljama nego što je Hrvatska u ovom trenutku.
Ne moramo mi prema Srbiji pokazivati nekakvo pretjerano prijateljstvo, ne moramo to glumiti jedni drugima niti nekom trećem, ali se moramo uhvatiti otvorenih pitanja, graditi odnose korak po korak i nadam se da je ovo jedan od koraka kojima ćemo pokrenuti dijalog. Drago mi je da sad konačno u predsjedniku Srbije imam sugovornika koji je otvoren za razgovore.
TELEGRAM: Bili ste nedavno na sastanku NATO saveza, nakon kojeg je kancelarka Merkel rekla da se Europa više ne može osloniti na Ameriku. Kao da se stvorio nekakav međuprostor između Europske unije i SAD-a, pa što da čini Hrvatska koja je i članica EU i članica NATO saveza?
GRABAR KITAROVIĆ: Ne bih rekla da postoji nekakav međuprostor. Kako sam bila sudionica svih tih razgovora i događaja i na marginama summita kao i na samom summitu, mogu reći da postoji vrlo čvrsto opredjeljenje i jedne i druge strane, Europske unije, SAD-a i Kanade, i da nema rascjepa. Postoji problem oko financiranja sredstava za obranu.
Složit ćete se da nije fer da SAD u konačnici pružaju 72 posto kapaciteta sposobnosti NATO-a. I mi moramo preuzeti svoju odgovornost. A kada je riječ o našoj nacionalnoj sigurnosti tvrdim: da, dobro je da smo članica NATO-a. To je sigurnosti kišobran koji nas štiti. No, prije svega uzdajmo se u sebe i to da naše vlastite oružane snage i sustav sigurnosti budu sredstvo odvraćanja od bilo kakvih prijetnji.
TELEGRAM: Na tom summitu prilično zapaženo prošao je i vaš susret s predsjednikom SAD-a…
GRABAR KITAROVIĆ: Moja zadaća kao predsjednice Republike Hrvatske je predstavljati državu u zemlji i inozemstvu. Odlaskom na NATO summit ili na bilo koji sastanak na vrhu zastupam i branim državne interese. Uvijek mi je cilj obaviti i što više sastanaka ‘na marginama’. Svi znamo kako se tako mogu uputiti ključne poruke i obaviti ključni razgovori. Nikada neću propustiti priliku izboriti se za razgovor s ključnim svjetskim državnicima.
Da, izborila sam se za razgovor s predsjednikom Sjedinjenih Američkih Država, razgovarala sam i s kanadskim premijerom Trudeauom, novoizabranim predsjednikom Francuske Republike Macronom, njemačkom kancelarkom Merkel, turskim predsjednikom Erdoganom, razgovarala sam i s čelnicima država Inicijative triju mora. To je asertivna i proaktivna vanjska politika kakvu očekujem od cjelokupne hrvatske diplomacije.
TELEGRAM: Što je s nabavkom novih vojnih zrakoplova? Ovih dana pojavio se i ponuđač iz Južne Koreje…
GRABAR KITAROVIĆ: Mislim da smo manje-više postigli konsenzus o nabavci novih aviona. To je, uostalom, zastupala i prethodna Vlada pa i Vlada gospodina Milanovića. Temeljni je konsenzus da želimo zadržati borbeno zrakoplovstvo. Sada je na Ministarstvu obrane da pronađe načine kako to provesti, da prikupi ponude i da stručnjaci ocjene koja nam vrsta zrakoplova najviše odgovara.
Ali, nije samo bitan tip zrakoplova, nego, naravno i cijeli paket koji se nudi, uključujući obuku, rezervne dijelove, naoružanje za zrakoplove i slično. Osobno sam razgovarala s našim pilotima i rekli su kako je tu odluku trebalo već davno donijeti jer MIG-ovi 21 koje sada imamo, čak i kada bi svi bili u ispravnom stanju, imaju puno manje kapacitete nego zrakoplovi četvrte generacije kakve danas imaju moderne vojske.
Da, izborila sam se za razgovor s predsjednikom SAD-a, razgovarala sam i s kanadskim premijerom Trudeauom, predsjednikom Francuske Republike Macronom, njemačkom kancelarkom Merkel, turskim predsjednikom Erdoganom… To je asertivna i proaktivna vanjska politika kakvu očekujem od cjelokupne hrvatske diplomacije.
TELEGRAM: Prihvatili ste poziv na inauguraciju srbijanskog predsjednika Vučića. Je li u pitanju kurtoazna gesta, s obzirom na to da je on bio na Vašoj inauguraciji, ili pak želite da odnosi Zagreba i Beograda napokon krenu s mrtve točke?
GRABAR KITAROVIĆ: U odnosima Srbije i Hrvatske nikad nema kurtoaznih gesti, sve one imaju svoju simboliku i mislim da uvijek imaju i vrlo konkretno značenje. Kao što sam rekla u Vukovaru – ne moramo mi pokazivati nekakvo pretjerano prijateljstvo, ne moramo to glumiti jedni drugima niti nekom trećem, ali se moramo uhvatiti otvorenih pitanja, graditi odnose korak po korak i nadam se da je ovo jedan od koraka kojima ćemo pokrenuti dijalog. Drago mi je da sad konačno u predsjedniku Srbije imam sugovornika koji je otvoren za razgovore.
TELEGRAM: U lipnju prošle godine kada ste se sreli, u Hrvatskoj i u Srbiji, s tadašnjim premijerom Vučićem, činilo se da će doći do poboljšanja odnosa Zagreba i Beograda. Sada je evidentno da nije. Što je uzrok tome?
GRABAR KITAROVIĆ: Rekla bih da je Subotička deklaracija koju smo tada potpisali bila pozitivan dokument koji izražava želju obje strane da se krene u rješavanje otvorenih pitanja, ona su tamo i pobrojana. Mislim da izbori u jednoj i drugoj državi svakako nisu pridonijeli rješavanju pitanja jer kad imate tehničke Vlade i još malo povišenu retoriku radi izbora onda to ne stvara atmosferu koja pogoduje rješavanju otvorenih pitanja. Ali vjerujemo da stabiliziranjem stanja u Hrvatskoj i imenovanjem nove Vlade u Srbiji, da će se krenuti u snažnije i konkretnije razgovore u rješavanju otvorenih pitanja i daljnjem unapređenju odnosa.
Prema Ustavu predsjednici istupaju iz političke stranke, no nemojmo biti licemjerni: ja sam bila kandidatkinja HDZ-a i koalicije stranaka. Svatko od nas ima svoju odgovornost, a ja vjerujem kako građani prepoznaju da sam kroz svoj dosadašnji rad i djelovanje, pogotovo u razdobljima ključnih i kritičnih situacija i političkih događanja, pokazala kako mi je iznad i ispred svega stabilnost države i funkcioniranje svih institucija.
TELEGRAM: Ni odnosi s drugim susjedima nisu baš sjajni: sa Slovenijom imamo spor oko granice, s Crnom Gorom također, s BiH bilo je dosta prijepora oko vaše izjave o broju onih koji su se borili na strani Islamske države, s Mađarskom imamo spor oko Ine…
GRABAR KITAROVIĆ: Mogu reći da sa svim čelnicima nama susjednih država imam iznimno dobre, jako dobre odnose. Spomenuli ste nekoliko problema, svjesni smo tih otvorenih pitanja i vjerujte da postoji obostrana želja kod svih tih država za njihovo rješavanje. Nedavno je u Hrvatskoj bio mađarski predsjednik Ader koji je isto tako izrazio namjeru da se riješe otvorena pitanja između Hrvatske i Mađarske i rekla bih da su se odnosi prilično smirili. U jednom trenutku bila sam doista zabrinuta razvojem tih odnosa, zbog toga sam i otišla u Mađarsku i na razgovore s predsjednikom i premijerom, na sastanak V4, Višegradske skupine. Držim da su se odnosi dosta unaprijedili posljednjih mjeseci i da idu u dobrom pravcu.
Što se Crne Gore tiče, oni iznimno cijene potporu koju su imali od strane Hrvatske u NATO savezu, svjesni su da ćemo morati surađivati i na njihovu putu u Europsku uniju – a mi smo spremni pomoći kako Crnoj Gori tako i svim ostalim državama: politički da održi zamah proširenja, odnosno konsolidacije Europe, a svakako i tehničkim znanjem koje imamo iz vremena pregovora.
Što se Slovenije tiče Hrvatski sabor je jednoglasno donio vrlo jasnu odluku o tome da izlazimo iz arbitražnog postupka zbog činjenice da je arbitraža nepovratno kompromitirana. Te činjenice, vjerujte, svjesna je i sama Slovenija. Unatoč svim tim pitanjima s predsjednikom Pahorom imam vrlo dobre i korektne odnose i nadam se da ćemo nastaviti raditi u tom pravcu. Rekla sam, prije neki dan u Sloveniji, kako se nadam da pitanje granice koje u ovom trenutku, praktički, ne predstavlja nikakvu prepreku ljudima ni s jedne ni s druge strane, neće dominirati našim odnosima koji su u globalu vrlo pozitivni i da ćemo nastaviti razgovarati u tom pravcu i naravno pozdravila dolazak više od milijun Slovenaca koji ljetuju na hrvatskoj obali.
TELEGRAM: Kako ocjenjujete odnose s Rusijom? Nakon one izjave premijera Plenkovića u Ukrajini koja je razljutila Moskvu, sada su problemi s ruskim bankama, velikim vjerovnicima Agrokora…
GRABAR KITAROVIĆ: Naši odnosi s Rusijom su vrlo korektni, međutim, mogu biti mnogo bolji. Činjenica je da je Ruska Federacija nazočna ovdje na jugoistoku Europe i da će nastaviti igrati svoju ulogu kako u gospodarskom tako i u smislu povezivanja s državama na ovom prostoru. U konačnici, priznajem pravo svake države da bude članica NATO-a, ili da razvija odnose s nekim drugim, da ulazi u neke druge asocijacije ili pak da bude neutralna, sukladno političkoj volji neke države.
Međutim, s Rusijom moramo puno više razgovarati jer sad već ima mnoštvo pitanja koja su nam od zajedničkog interesa: od borbe protiv terorizma na međunarodnoj sceni, pa u konačnici i do pitanja migracija koje nas je zapljusnulo prije dvije godine, a koje su, prije svega, rezultat nemira, ratova u Siriji i drugdje i za što je uloga Ruske Federacije neophodna. Kad gledamo nama susjednu Bosnu i Hercegovinu, Rusija je jedna od država koje su jamac mira i stabilnosti u BiH. Dakle, ima puno bilateralnih, regionalnih i globalnih pitanja o kojima Hrvatska i Rusija mogu i moraju razgovarati.
TELEGRAM: Hoćete li uskoro u Moskvu da o svemu tome razgovarate?
GRABAR KITAROVIĆ: Pripreme su u tijeku i posjet će biti do kraja godine.