Bosna i Hercegovina je, da se to odmah skine s dnevnog reda, jednostavno nestabilna država. Dan nakon što je Jerusalem post objavio svoj tekst, član predsjedništva BiH i lider bosanskih Srba Milorad Dodik kazao je kako bi popunjavanje Vijeća ministara BiH predstavnicima Srpske demokratske stranke, a ne Dodikovog Saveza nezavisnih socijaldemokrata sigurno dovelo do – raspada BiH. I to je samo jedan jedini, najfriškiji primjer problema koje u elementarnom funkcioniranju ima susjedna zemlja.
Borci Islamske države
No, priča s Kolindom Grabar-Kitarović i BiH ne zaustavlja se na činjenično točnoj konstataciji o nestabilnosti države. Kolinda Grabar-Kitarović, naime, ima cijelu povijest međudržavnih diplomatskih incidenata između BiH i Hrvatske koje je izazvala svojim naglašavanjem ekstremističke prijetnje u susjednoj državi, tako da nije nimalo čudno da su navodi iz Jerusalem posta izazvali eksploziju nezadovoljstva.
Treba se suočiti s činjenicom da se iz tzv. Islamske države u BiH vraća tisuće boraca, a ne može se zanemariti niti utjecaj nekih drugih država – to su riječi Grabar-Kitarović ne iz ovotjednih izraelskih novina, već iz skupa u Dubrovniku, održanog u prosincu 2016. godine.
Ekstremističke grupe
Četiri mjeseca kasnije, na skupu “Hrvati Bosne i Hercegovine – nositelji europskih vrijednosti?”, ustvrdila je da u susjednoj zemlji raste broj ekstremističkih grupa, dodajući da je Hrvatska spremna pomoći BiH u borbi protiv terorizma. U rujnu pretprošle godine je iz Ureda predsjednice u medije puštena informacija da u BiH djeluje “između pet i deset tisuća ljudi bliskih selefijama, za koje se može reći da su radikali zadojeni islamskim fundamentalizmom”.
Sve te izjave i informacije izazivale su (pre)žestoke diplomatske reakcije iz susjedne države i produbljivale sad već poveći jaz između dvije zemlje koje su bespovratno upućene jedna na drugu, od toga da u BiH živi velik broj Hrvata, preko rekordno dugačke granice, pa do bliskih gospodarskih odnosa. Pa ipak, s Pantovčaka se u mandatu predsjednice Grabar-Kitarović uporno i ustrajno stanje u BiH opisivalo riječima koje tu zemlju oslikavaju kao bure baruta islamskog terorizma sa zapaljenim fitiljem koji šišti na samom rubu Europske unije. U isto vrijeme, iz hrvatske Vlade nisu dolazile ni izbliza tako ostrašćene ocjene.
Članak se nastavlja ispod oglasa
Došlo vrijeme
Stoga je, zapravo, pitanje o tome je li ono što je predsjednica govorila izraelskom kolegi autentično preneseno u tamošnjim medijima u suštini za Hrvatsku i Bosnu i Hercegovinu manje bitno. Jer i da jest doslovno točno – svakako bi se dobro uklopilo u kontinuitet njenog neobično zažarenog odnosa prema Bosni i Hercegovini (a zažarenost je, pritom, obostrana).
Taj odnos, uostalom, podcrtavaju i predsjedničine rečenice na izjavi za medije u kojima demantirala natpis u Jerusalem postu. Spominjući “niz prilično agresivnih koraka iz BiH prema Hrvatskoj”, poput napada na navodno nelegitiman rad hrvatskih tajnih službi, ili prijetnji oko Pelješkog mosta, Grabar-Kitarović je kazala: “Došlo je vrijeme da se porazmisli o odnosima Republike Hrvatske i Bosne i Hercegovine”.
Teško se s tim ne složiti. Štoviše, razmišljanje o odnosima RH i BiH trebalo bi itekako obuhvatiti i njen osobni višegodišnji doprinos njihovom zaoštravanju.
Članak se nastavlja ispod oglasa
Predsjednica RH ima cijelu povijest međudržavnih diplomatskih incidenata. I to je glavni problem
Predsjednica je proteklih godina u niz navrata javno govorila o ekstremističkoj prijetnji iz BiH
Kolinda Grabar-Kitarović, naime, ima cijelu povijest međudržavnih diplomatskih incidenata između BiH i Hrvatske koje je izazvala svojim naglašavanjem ekstremističke prijetnje u susjednoj državi, tako da nije nimalo čudno da su navodi iz Jerusalem posta izazvali eksploziju nezadovoljstva.
Pravo pitanje u priči o razgovoru hrvatske predsjednice Kolinde Grabar-Kitarović i izraelskog predsjednika Reuvena Rivlina nije vezano za Jerusalem post. Nije vezano za to koliko je novinarka krivo shvatila predsjedničinu priču o migrantima, Iranu, militantnom islamu i nestabilnoj BiH. Pravo pitanje je kako je moguće da je jedan tekst u jednim novinama izazvao toliku lavinu reakcija u susjednoj zemlji.
Bosna i Hercegovina je, da se to odmah skine s dnevnog reda, jednostavno nestabilna država. Dan nakon što je Jerusalem post objavio svoj tekst, član predsjedništva BiH i lider bosanskih Srba Milorad Dodik kazao je kako bi popunjavanje Vijeća ministara BiH predstavnicima Srpske demokratske stranke, a ne Dodikovog Saveza nezavisnih socijaldemokrata sigurno dovelo do – raspada BiH. I to je samo jedan jedini, najfriškiji primjer problema koje u elementarnom funkcioniranju ima susjedna zemlja.
Borci Islamske države
No, priča s Kolindom Grabar-Kitarović i BiH ne zaustavlja se na činjenično točnoj konstataciji o nestabilnosti države. Kolinda Grabar-Kitarović, naime, ima cijelu povijest međudržavnih diplomatskih incidenata između BiH i Hrvatske koje je izazvala svojim naglašavanjem ekstremističke prijetnje u susjednoj državi, tako da nije nimalo čudno da su navodi iz Jerusalem posta izazvali eksploziju nezadovoljstva.
Treba se suočiti s činjenicom da se iz tzv. Islamske države u BiH vraća tisuće boraca, a ne može se zanemariti niti utjecaj nekih drugih država – to su riječi Grabar-Kitarović ne iz ovotjednih izraelskih novina, već iz skupa u Dubrovniku, održanog u prosincu 2016. godine.
Ekstremističke grupe
Četiri mjeseca kasnije, na skupu “Hrvati Bosne i Hercegovine – nositelji europskih vrijednosti?”, ustvrdila je da u susjednoj zemlji raste broj ekstremističkih grupa, dodajući da je Hrvatska spremna pomoći BiH u borbi protiv terorizma. U rujnu pretprošle godine je iz Ureda predsjednice u medije puštena informacija da u BiH djeluje “između pet i deset tisuća ljudi bliskih selefijama, za koje se može reći da su radikali zadojeni islamskim fundamentalizmom”.
Sve te izjave i informacije izazivale su (pre)žestoke diplomatske reakcije iz susjedne države i produbljivale sad već poveći jaz između dvije zemlje koje su bespovratno upućene jedna na drugu, od toga da u BiH živi velik broj Hrvata, preko rekordno dugačke granice, pa do bliskih gospodarskih odnosa. Pa ipak, s Pantovčaka se u mandatu predsjednice Grabar-Kitarović uporno i ustrajno stanje u BiH opisivalo riječima koje tu zemlju oslikavaju kao bure baruta islamskog terorizma sa zapaljenim fitiljem koji šišti na samom rubu Europske unije. U isto vrijeme, iz hrvatske Vlade nisu dolazile ni izbliza tako ostrašćene ocjene.
Došlo vrijeme
Stoga je, zapravo, pitanje o tome je li ono što je predsjednica govorila izraelskom kolegi autentično preneseno u tamošnjim medijima u suštini za Hrvatsku i Bosnu i Hercegovinu manje bitno. Jer i da jest doslovno točno – svakako bi se dobro uklopilo u kontinuitet njenog neobično zažarenog odnosa prema Bosni i Hercegovini (a zažarenost je, pritom, obostrana).
Taj odnos, uostalom, podcrtavaju i predsjedničine rečenice na izjavi za medije u kojima demantirala natpis u Jerusalem postu. Spominjući “niz prilično agresivnih koraka iz BiH prema Hrvatskoj”, poput napada na navodno nelegitiman rad hrvatskih tajnih službi, ili prijetnji oko Pelješkog mosta, Grabar-Kitarović je kazala: “Došlo je vrijeme da se porazmisli o odnosima Republike Hrvatske i Bosne i Hercegovine”.
Teško se s tim ne složiti. Štoviše, razmišljanje o odnosima RH i BiH trebalo bi itekako obuhvatiti i njen osobni višegodišnji doprinos njihovom zaoštravanju.