Pravilnik upotrebi kolačića
Portal Telegram.hr unaprijedio je politiku privatnosti i korištenja takozvanih cookiesa, u skladu s novom europskom regulativom. Cookiese koristimo kako bismo mogli pružati našu online uslugu, analizirati korištenje sadržaja, nuditi oglašivačka rješenja, kao i za ostale funkcionalnosti koje ne bismo mogli pružati bez cookiesa. Daljnjim korištenjem ovog portala pristajete na korištenje cookiesa. Ovdje možete saznati više o zaštiti privatnosti i postavkama cookiesa

Predsjednica RH svojim postupcima dokazuje da ju nije previše briga o njenoj ulozi u stabilnosti države

Božo Kovačević kroz par primjera ilustrira kako predsjednica vjerno destabilizira Vlade

Izgledi da predsjednica raspiše parlamentarne izbore još tijekom ovog mandata i da o njoj ovisi tko će biti mandatar nove vlade povećavaju njezinu političku moć. No, ne treba imati iluzije o tome kako će je ona iskoristiti. Ona je dosad pokazala da podržava braniteljsku paravlast koja je uzurpacijom već dovedena u poziciju da određuje koje se kazališne predstave smiju igrati, koje se kulturne priredbe smiju organizirati i koji pjevači gdje smiju nastupati.

Ustav Republike Hrvatske određuje da se predsjednik Republike “brine za redovito i usklađeno djelovanje te za stabilnost državne vlasti”. Predsjednica Kolinda Grabar Kitarović je od svojih prvih dana u predsjedničkom uredu pokazala da joj ta ustavna odredba nije pretjerano važna. Jer da joj je važna, onda ona ne bi kao predsjednica Republike kritizirala Vladu RH dajući za pravo državi s kojom je ta vlada u sporu. Upravo to predsjednica je učinila u listopadu 2015. godine kada je, za vrijeme posjeta Mađarskoj, iskazala razumijevanje za mađarske zahtjeve i kritizirala Vladu RH.

Podsjetimo, Mađarska je tada kao i sad odbijala primijeniti europski uhidbeni nalog protiv direktora MOL-a Hernadija. Uz sudske postupke u vezi s Inom i Molom pred međunarodnim sudovima tada je gorući problem u hrvatsko-mađarskim odnosima bila Orbanova odluka da na granicu s Hrvatskom postavi bodljikavu žicu i uputi vojsku. U takvim okolnostima predsjednica je mrtva-hladna kritizirala Milanovićevu vladu i iskazala razumijevanje za mađarska stajališta.

Takvi su postupci predsjednice tada bili motivirani njezinim interesom da umanji izglede premijeru Milanoviću na predstojećim parlamentarnim izborima. Slijedeći taj stranački interes predsjednica je zanemarila svoju ustavnu obvezu. Umjesto da brine za usklađeno djelovanje državnih institucija i za stabilnost državne vlasti, ona je namjerno pokušala destabilizirati tadašnju vladu.

Predsjednica je aktivno radila na destabilizaciji vlade

Na istoj liniji zanemarivanja svojih ustavnih obveza djelovala je kad je imenovala svog posebnog povjerenika za izbjeglice. Bez jasnih ovlasti, bez organizacijske infrastrukture i bez financijskih sredstava, taj povjerenik je imao samo zadaću da u predsjedničino ime javno kritizira napore tadašnjih vladinih struktura da izbjegnu pretvaranje Hrvatske u europski izbjeglički hotspot. Time je predsjednica pokušala stvoriti kontekst u kojem bi upotreba vojske postala neizbježna, a predsjedničina uloga važnija.

Slijedeći svoju ambiciju da odlučuje i o stvarima koje nisu u njezinoj nadležnosti, ona je na sjednici Vijeća za nacionalnu sigurnost u jeku izbjegličke krize izjavila “kako je angažman vojske neizbježan, ne samo na granici, nego na cijelom području”. Želeći delegitimirati Milanovićevu vladu i prigrabiti poluge izvršne vlasti koje joj u mirnodopsko vrijeme ne pripadaju, predsjednica se tada poigravala s idejom o izazivanju izvanrednog stanja u zemlji. Umjesto da se brine za stabilnost državne vlasti, ona je tada predano radila na njezinu destabiliziranju.

Sve dok oba nisu pala predsjednica je sustavno radila suprotno svojim ustavnim obvezama. Njezina otvorena podrška pobunjenim braniteljima u šatoru u Savskoj ulici isto je tako bila dio scenarija za destabilizaciju Milanovićeve vlade.

Ministarstvo se javno ogradilo od predsjednice

Predsjedničini apetiti nisu nestali ni nakon što je vlast preuzela stranka koja ju je kandidirala za predsjedničku dužnost. Članak 99, stavak 1 Ustava RH određuje da “predsjednik Republike i Vlada Republike Hrvatske surađuju u oblikovanju i provođenju vanjske politike”. Očiti izostanak koordinacije nadležnih državnih tijela obilježio je predsjedničina nastojanja oko normalizacije odnosa s Rusijom kao i njezin poziv predsjedniku Srbije Vučiću da dođe u nedovoljno pripremljeni posjet Hrvatskoj.

Ministarstvo vanjskih i europskih poslova, bez čijeg sudjelovanja se takvi susreti ne priređuju, tada se javno ogradilo od predsjednice Republike. Izostanak vidljivog napretka u rješavanju problema poginulih i nestalih osoba pripisuje se i činjenici da je uz postojeću međuvladinu skupnu imenovan i poseban predsjedničin povjerenik za ta pitanja koji djeluje mimo tih već uspostavljenih struktura i time ne olakšava, nego otežava njihov rad.

Diskretna podrška onima koji se protive Istanbulskoj konvenciji

Zapažena su bila i razilaženja između Banskih dvora i Pantovčaka o pitanjima populacijske politike. Ne treba zaboraviti ni činjenicu da je 2017. godine, usred krize s katastrofalnim požarima u Dalmaciji, jednom svojom izjavom u inozemstvu predsjednica isprovocirala ostavku ministra obrane Krstičevića. Sve su to primjeri koji pokazuju da se predsjednica, kad je procijenila da bi time mogla poboljšati svoj rejting, nije uzdržavala od postupaka koji su redovito u većoj mjeri bili usmjereni na izazivanje kriza i nestabilnosti institucija državne vlasti negoli na usklađivanje njihova rada.

Diskretno ali postojano predsjednica Republike podržala je sve one koji su se protivili ratifikaciji Istanbulske konvencije. Posljednjih dana svjedočimo njezinoj podršci inicijativama za istupanje Hrvatske iz te konvencije. Pritom se predsjednica nije ustručavala predložiti Ministarstvu uprave da napravi reviziju potpisa za koje se utvrdilo da su neregularni ne bi li se pokazalo da su inicijative ipak prikupile dovoljan broj potpisa za raspisivanje referenduma. Time je, dakako, samo potkrijepila izjave predstavnika tih inicijativa koji su otvoreno optužili Ministarstvo uprave za nezakonite manipulacije potpisima.

Smiješna je njena nezainteresiranost za glavnu aferu u državi

Nasuprot upadljivo detaljnom predsjedničinom bavljenju poslovima Ministarstva uprave nad kojim ona nema izravne ustavne ovlasti ističe se njezino izbjegavanje da se odredi u vezi s radom sigurnosnih službi koje jesu u njezinoj nadležnosti. Gotovo je smiješno da se predsjednica koja je ni zbog čega opasnog za nacionalnu sigurnost smijenila bivšeg šefa obavještajne službe sada predstavlja kao nezainteresirana za aferu koja ima veze s nacionalnom sigurnošću i usklađenim funkcioniranjem tijela državne vlasti.

Možemo pretpostaviti da je trenutni rezultat nadigravanja suprotstavljenih frakcija u HDZ-u i strukturama vlasti takav da se predsjednica opredijelila za privremenu defenzivu kao najrazumnije rješenje. Naglo smanjivanje ambicija organizatora prosvjednog skupa u Vukovaru, s kojim je predsjednica razgovarala tisuću puta, koincidiralo je s objavljivanjem podataka o fabriciranju lažnih mailova za potrebe obrane Zdravka Mamića.

Osim Mamića, s predsjednicom je povezan i Brkić

Osim što je sam Mamić interesno povezan s predsjednicom, s njom je povezan i vjerojatni organizator logističke podrške paraobavještajnih struktura Milijan Brkić. Glavni tajnik HDZ-a u vrijeme kad je ta stranka organizirala predsjedničku kampanju Kolinde Grabar Kitarović jedan je od onih koji su se suprotstavili ratifikaciji Istanbulske konvencije. To je, uz ostalo, poveznica tog trenutno uzdrmanog HDZ-ovog dužnosnika s predsjednicom.

Realna mogućnost uzajamnog uništenja primorala je ključne aktere državne vlasti da institucijama prepuste da rade svoj posao. To znači da su se u HDZ-u dogovorili o privremenom primirju i o pokušaju kontrole štete. Primirje će trajati dok jedna strana ne ocijeni da je u stanju nanijeti takav udar da druga na njega ne može efikasno uzvratiti.

Predsjednica ima argument za ofanzivu?

Je li otkrivanje novih podataka o djelovanju grupe Borg argument koji predsjednici omogućuje da prijeđe u ofenzivu? Ti dokumenti samo potvrđuju već ranije stečenu spoznaju da je neformalnoj skupini povlaštenih pojedinaca omogućeno da napišu zakon temeljem kojega će oni u kratkom vremenu steći veliku imovinsku korist.

Umjesto prilagodbe postojećih zakona radi provedbe učinkovitog i brzog postupka predstečajne nagodbe, ti su savjetnici predložili odgođenu predstečajnu nagodbu tijekom koje su stekli bogatstvo na račun Agrokora, odnosno na račun vjerovnika. Neovisno o tome da li su najnovije informacije o upravo čudovišnim razmjerima zloupotrebe vlasti u korist pojedinaca plasirane uz pomoć predsjednici lojalne paraobavještajne mreže ili ne, nema dvojbe da će ona nastalu situaciju pokušati iskoristiti za učvršćivanje svoje moći.

Plenkovićevi problemi povećavaju šanse za prijevremene izbore

Pokret za izlazak iz Istanbulske konvencije, koji otvoreno podržava Katolička crkva u Hrvatskoj i konzervativna struja u HDZ-u, i afera Borg, koja će najvjerojatnije imati i sudski epilog, dva su politička utega kojima je premijer Plenković ozbiljno opterećen. To povećava izglede za raspisivanje prijevremenih izbora. Sagledana u tom kontekstu, predsjedničina odluka da odgodi isticanje svoje kandidature za novi mandat može biti shvaćena kao znak da ona pretpostavlja da bi sudbina Plenkovića kao predsjednika HDZ-a i premijera mogla ovisiti o njezinoj podršci u većoj mjeri nego što će njezina sudbina ovisiti o podršci Plenkovića.

Izgledi da predsjednica raspiše parlamentarne izbore još tijekom ovog mandata i da o njoj ovisi tko će biti mandatar nove vlade povećavaju njezinu političku moć. No, ne treba imati iluzije o tome kako će je ona iskoristiti. Ona je dosad pokazala da podržava braniteljsku paravlast koja je uzurpacijom već dovedena u poziciju da određuje koje se kazališne predstave smiju igrati, koje se kulturne priredbe smiju organizirati i koji pjevači gdje smiju nastupati. Pa paravlast je u Vukovaru iskazala namjeru da određuje tko može biti državni odvjetnik te kako i s kim dotični treba raditi. Predsjednica ih je naknadno i u tome podržala. Sve to suprotno je onome što bi u skladu s odredbama Ustava trebala raditi.

Božo Kovačević
Kolumnist i publicist
174 članka Više o autoru
Više s weba