Više od svega o tome svjedoče brojke i njihovi trendovi. Zanimljivo, kad je prvi krug u pitanju i kad se pogledaju prosjeci tri redovne ankete (HRejting, CRO Demoskop i Crobarometar), Milanović nije značajnije rastao – kreće se u rasponu od 22-25 posto glasova. No, predsjednica se – survala. Sa 35,3 posto u lipnju došla je po rezultatima posljednje prosinačke ankete na samo 26,8 posto.
Dramatično? Nemate pojma – tek brojke za drugi krug ocrtavaju pravu dramu – tamo gdje je Kolinda Grabar-Kitarović lijevom rukom “šila” Milanovića za 16,4 posto početkom lipnja razlika u CRO Demoskopu za prosinac iznosi 0,7 posto. Nije krivo napisano – manje od jednog postotnog boda. S trendom koji za aktualnu predsjednicu u srazu s Milanovićem ukazuje na scenarij potpune katastrofe.
Bujanec i Hasanbegović
Milanović, međutim, kao i Miroslav Škoro za kojeg drugi krug izgleda poput laticama zasutog crvenog tepiha za Pantovčak, tek treba doći do sraza 5. siječnja. Jer, Škoro je tu negdje, za vratom. U lipnju je bilo 8,9 postotnih bodova prednosti za Milanovića, a dvije dosadašnje prosinačke ankete tu razliku spuštaju na samo jedan, odnosno 4,4 posto. Ovdje trend očito ne ide u korist Milanoviću, osim ako pad Kolinde Grabar-Kitarović, što nije teško zamisliti, ne bude toliki da se predsjednica već 23. siječnja probudi s idejom o – novom radnom mjestu.
Zgušnjavanje anketnih brojki troje najjačih kandidata, pritom, Milanoviću također ide na ruku. Da je razlika između njega i trećeg mjesta nešto relaksiranija, nema sumnje da bi neki od kandidata i kandidatkinja ljevice i lijevog centra (Dalija Orešković, Katarina Peović, Dario Juričan) dobili više glasova. Ovako će se mnogi od njih doista zapitati vrijedi li glas za njihov možda prvi politički izbor doživljavanja scenarija u kojem se 5. siječnja na listiću nalaze kandidatkinja koju su podržavali i kandidat kojeg podržavaju Velimir Bujanec i Zlatko Hasanbegović.
Korupcija svima, glasovi njemu?
Postoji, doduše, mogućnost da bi građanskije orijentiranim biračima zasićenima neuspjesima aktualnih političkih elita mogla sjajno “leći” urnebesna kontrakampanja redatelja Darija Juričana (alias Milana Bandića) što bi Milanoviću moglo otkinuti par krucijalnih postotaka. No, dosadašnje ankete jednostavno ne love značajniji broj (oko jedan posto) glasova za vrckastog redatelja koji nudi “korupciju svima, a ne samo njima”.
Članak se nastavlja ispod oglasa
S obzirom na to i na rasap glasova desnice i desnog centra na dvoje glavnih kandidata, Milanović se čak u ovom trenutku (a trenutci, nikad dosta ponavljanja, u ovako izjednačenoj kampanji mogu trajati rekordno kratko) doima najsigurnijom okladom za ulazak u drugi krug predsjedničkih izbora.
Ja ili oni
A tamo bi, politika je ponekad zadivljujuća, čovjek koji je skoro punih deset godina bio predsjednik SDP-a i četiri godine hrvatski premijer, budu li ga čekali Kolinda Grabar-Kitarović i Andrej Plenković, mogao biti kandidat koji će privlačiti i glasove protuestablišmentskih birača. Štoviše, mogao bi baš zahvaljujući njima i do pobjede.
Sučeli li se pak 5. siječnja sa Škorom, bit će to posve nova igra – ona u koju Škoro ulazi s prednosti, ali i ona u kojoj će se, poput 2015. godine, Zoran Milanović moći staviti na čelo pokreta otpora radikalizaciji društva. S ovaj put nešto modificiranim sloganom – ja ili oni.
Članak se nastavlja ispod oglasa
Analizirali smo sve ankete. Evo zašto ovaj bespoštedni rat za HDZ možda ipak pomogne Zoranu Milanoviću
Škoro predsjednicu prikazuje isključivo kao Plenkovićev projekt, ona priča o Škorinim "kućerinama". Zoran Milanović likes this
Da je razlika između Milanovića i trećeg mjesta nešto relaksiranija, nema sumnje da bi neki od kandidata i kandidatkinja ljevice i lijevog centra (Dalija Orešković, Katarina Peović, Dario Juričan) dobili više glasova. Ovako će se mnogi od njih doista zapitati vrijedi li glas za njihov možda prvi politički izbor doživljavanja scenarija u kojem se 5. siječnja na listiću nalaze kandidatkinja koju su podržavali i kandidat kojeg podržavaju Velimir Bujanec i Zlatko Hasanbegović.
Put do pobjede na predsjedničkim izborima za Zorana Milanovića oduvijek je bio samo jedan – da se u kampanji za prvi krug izbora žestoko pokače Kolinda Grabar-Kitarović i Miroslav Škoro. Do izbora je još 11 dana. Škoro o Grabar-Kitarović govori kao o projektu Andreja Plenkovića i ismijava se s njenim kolačima za Bandića i pjevačkim sklonostima. Grabar-Kitarović bijesno spominje Škorine novce i “kućerine”.
Da, Zoran Milanović doista može postati predsjednik države.
Drama u drugom krugu
Više od svega o tome svjedoče brojke i njihovi trendovi. Zanimljivo, kad je prvi krug u pitanju i kad se pogledaju prosjeci tri redovne ankete (HRejting, CRO Demoskop i Crobarometar), Milanović nije značajnije rastao – kreće se u rasponu od 22-25 posto glasova. No, predsjednica se – survala. Sa 35,3 posto u lipnju došla je po rezultatima posljednje prosinačke ankete na samo 26,8 posto.
Dramatično? Nemate pojma – tek brojke za drugi krug ocrtavaju pravu dramu – tamo gdje je Kolinda Grabar-Kitarović lijevom rukom “šila” Milanovića za 16,4 posto početkom lipnja razlika u CRO Demoskopu za prosinac iznosi 0,7 posto. Nije krivo napisano – manje od jednog postotnog boda. S trendom koji za aktualnu predsjednicu u srazu s Milanovićem ukazuje na scenarij potpune katastrofe.
Bujanec i Hasanbegović
Milanović, međutim, kao i Miroslav Škoro za kojeg drugi krug izgleda poput laticama zasutog crvenog tepiha za Pantovčak, tek treba doći do sraza 5. siječnja. Jer, Škoro je tu negdje, za vratom. U lipnju je bilo 8,9 postotnih bodova prednosti za Milanovića, a dvije dosadašnje prosinačke ankete tu razliku spuštaju na samo jedan, odnosno 4,4 posto. Ovdje trend očito ne ide u korist Milanoviću, osim ako pad Kolinde Grabar-Kitarović, što nije teško zamisliti, ne bude toliki da se predsjednica već 23. siječnja probudi s idejom o – novom radnom mjestu.
Zgušnjavanje anketnih brojki troje najjačih kandidata, pritom, Milanoviću također ide na ruku. Da je razlika između njega i trećeg mjesta nešto relaksiranija, nema sumnje da bi neki od kandidata i kandidatkinja ljevice i lijevog centra (Dalija Orešković, Katarina Peović, Dario Juričan) dobili više glasova. Ovako će se mnogi od njih doista zapitati vrijedi li glas za njihov možda prvi politički izbor doživljavanja scenarija u kojem se 5. siječnja na listiću nalaze kandidatkinja koju su podržavali i kandidat kojeg podržavaju Velimir Bujanec i Zlatko Hasanbegović.
Korupcija svima, glasovi njemu?
Postoji, doduše, mogućnost da bi građanskije orijentiranim biračima zasićenima neuspjesima aktualnih političkih elita mogla sjajno “leći” urnebesna kontrakampanja redatelja Darija Juričana (alias Milana Bandića) što bi Milanoviću moglo otkinuti par krucijalnih postotaka. No, dosadašnje ankete jednostavno ne love značajniji broj (oko jedan posto) glasova za vrckastog redatelja koji nudi “korupciju svima, a ne samo njima”.
S obzirom na to i na rasap glasova desnice i desnog centra na dvoje glavnih kandidata, Milanović se čak u ovom trenutku (a trenutci, nikad dosta ponavljanja, u ovako izjednačenoj kampanji mogu trajati rekordno kratko) doima najsigurnijom okladom za ulazak u drugi krug predsjedničkih izbora.
Ja ili oni
A tamo bi, politika je ponekad zadivljujuća, čovjek koji je skoro punih deset godina bio predsjednik SDP-a i četiri godine hrvatski premijer, budu li ga čekali Kolinda Grabar-Kitarović i Andrej Plenković, mogao biti kandidat koji će privlačiti i glasove protuestablišmentskih birača. Štoviše, mogao bi baš zahvaljujući njima i do pobjede.
Sučeli li se pak 5. siječnja sa Škorom, bit će to posve nova igra – ona u koju Škoro ulazi s prednosti, ali i ona u kojoj će se, poput 2015. godine, Zoran Milanović moći staviti na čelo pokreta otpora radikalizaciji društva. S ovaj put nešto modificiranim sloganom – ja ili oni.