Prije četiri godine radnici HŽ-a su roštiljali i izazvali požar. Izgorjela je hrpa kompjutora, a izvješća još nema
Nadzorni odbor kroničnog državnog gubitaša prošle je godine konačno zatražio izvješće o bizarnom događaju. I dalje ništa
Ministarstvo mora prometa i infrastrukture obaviješteno je o požaru, ali ne službeno, od strane Uprave HŽ Infrastrukture, već od jednog zaposlenika koji je, potpisavši se imenom i prezimenom, upozorio na veliku materijalnu štetu koju je požar izazvao, te osobito na činjenicu da je među izgorjelom opremom bio i kompjutor s cjelovitim popisom o zaduženjima kompletne računalne oprema HŽ Infrastrukture.
Zvuči nevjerojatno: Nadzorni odbor HŽ Infrastruktura već duže od dva mjeseca čeka očitovanje uprave te državne tvrtke o požaru u skladištu u Branimirovoj 9a, gdje se nalazila računalna oprema. Taj požar, čije uzroke i posljedice, kako smo saznali, ponovno istražuje policija, dogodio se prije gotovo četiri godine, 14. ožujka 2015., no ni do danas, slikovito rečeno, nije se razgrnuo dim koji zamagljuje cijelu tu, pomalo misterioznu priču.
Telegram je 23. siječnja od akademika Ivana Miloša, predsjednika Nadzornog odbora HŽ Infrastruktura, tvrtke iz sastava Hrvatskih željeznica u kojoj je zaposleno oko 4.800 radnika, na pitanje je li slučaj misterioznog požara razmatran, tko o njemu vodi istragu i kakvi su rezultati, dobio kratak odgovor, kako se o tome raspravljalo na redovnoj sjednici i kako će nam tajništvo Nadzornog odbora dostaviti zaključke.
Pet dana kasnije, tajnica Nadzornog odbora Renata Flinta, poslala nam je sljedeće dvije rečenice: ”Nadzorni odbor društva HŽ Infrastruktura d.o.o. raspravljao je na svojoj redovitoj sjednici o Izvješću iz ožujka 2015. godine Interne revizije i interne kontrole poslovanja o provedenoj kontroli po anonimnoj predstavci – požaru u zgradi Informatike. S obzirom na iskaz računopolagača iz siječnja 2017. godine, Nadzorni odbor zatražio je očitovanje od Uprave društva”.
Misteriozni požar jedno se vrijeme proglašavao nepostojećim
To očitovanje još se uvijek čeka. Dan prije nego što je Telegram dobio odgovor predsjednika Nadzornog odbora, 22. siječnja. Elvis Dropulić, šef odjela za informatiku HŽ Infrastruktura (poznat po urnebesnim napucima zaposlenicima o IT sigurnosti, o čemu je Telegram pisao sredinom prosinca 2018.) obavijestio je nekoliko svojih kolega, među kojima je bio i računopolagač Zoran Molnar, kako im u posjet dolazi Interne revizija na čelu sa Stjepanom Orlovićem, koja istražuje manjkove računalne opreme. O tom nevjerojatnom javašluku, kada je temeljem popisa ustanovljen manijaka stotina kompjutora i druge računalne opreme, Telegram je također pisao potkraj prosinca prošle godine.
No, kako se čini, manjak računalne opreme mogao bi biti značajno veći od onog kojeg su potpisale inventurne komisije i to upravo zbog misterioznog požara, koji se jedno vrijeme čak proglašavao nepostojećim, da bi se na kraju priznalo kako je nekoliko zaposlenika HŽ Infrastrukture, u dvorištu zgrade u Branimirovoj 9 a, peklo roštilj i izazvalo požar. Ministarstvo mora prometa i infrastrukture obaviješteno je o požaru, ali ne službeno, od strane Uprave HŽ Infrastrukture, već od jednog zaposlenika koji je, potpisavši se imenom i prezimenom, upozorio na veliku materijalnu štetu koju je požar izazvao, te osobito na činjenicu da je među izgorjelom opremom bio i kompjutor s cjelovitim popisom o zaduženjima kompletne računalne oprema HŽ Infrastrukture.
Upravu nije zanimalo što je i koliko toga izgorjelo u skladištu
Iako je taj podatak, sam po sebi, više nego alarmantan, u ministarstvu Olega Butkovića nisu tome pridavali nikakvo značenje. Odgovorili su kako nisu nadležni, ni ovlašteni, istraživati uzroke požara i njegovih posljedica! Iskaz računopolagača – kojeg u odgovoru Telegramu spominje tajnica Nadzornog odbora – a koji je bio razlog da se zatraži očitovanje uprave, koje, kako smo rekli, nikako da stigne, zanimljiv je iz nekoliko razloga. Zoran Molnar, naime tvrdi kako ”postoji mogućnost” da je u požaru, osim stare opreme, spremne za otpis, izgorio i dio potpuno nove.
Posebno je indikativna njegova tvrdnja da na dan požara 14. ožujka 2015. (bila je subota) nije bio pozvan da se utvrdi stanje imovine, no kada je u ponedjeljak, 16. siječnja 2015. došao na posao zatekao je praznu prostoriju skladišta! Netko se, dakle, tijekom subote i nedjelje itekako pobrinuo da se sva nagorjela računalna oprema nekamo odveze! Osobito je važan dio Molnarovog iskaza u kojem tvrdi kako nakon požara nije obavljena izvanredna inventura imovine, što se u sličnim prilikama uvijek radi.
U HŽ Infrastrukturi, dakle, nikoga u upravi (koja ima pet članova, a svaki od njih je s mjesečnom neto plaćama od oko 25. 000 kuna) nije zanimalo što je i koliko toga izgorjelo u skladištu. Zapravo, nisu ni morali previše brinuti jer ako je izgorio kompjutor u kojem je bio popis cjelokupne računalne opreme, više se i nije moglo utvrditi što se u skladištu, u vrijeme požara, stvarano nalazilo.
Radilo se, saznajemo, o dva puna kombija računalne opreme
Telegram je, 28. siječnja ove godine dobio vrlo zanimljiv odgovor Uprave HŽ Infrastrukture o posljedicama požara u Branimirovoj 9a. Nastala šteta na svaki se način želi umanjiti pa se tvrdi kako je sve požarom uništeno sanirano promjenom ulaznih vrata skladišta, popravkom pokrovnog dijela nadstrešnice te uređenjem pročelja oštećenog čađom.
”Osim navedene štete, u tom požaru izgorjele su i kartonske kutije kao i stara informatička oprema koja je bila pripremljena za rashod budući da je bila neupotrebljiva (neispravna i zastarjela) i posložena ispred ulaznih vrata skladišta jer ju je trebalo kasirati. S obzirom na to da kartonske kutije i neupotrebljiva informatička oprema nisu imali materijalnu vrijednost, za tu štetu nisu terećene odgovorne osobe za požar”, stoji u odgovoru HŽ Infrastrukture, uz napomenu da su nova vrata, nadstrešnicu i bojanje pročelja platili ”odgovorni radnici HŽ Infrastrukture”, koji su, kako smo vidjeli, neodgovorno roštiljali pokraj skladišta i izazvali požar.
Vratimo se na dio službenog iskaza računopolagača, Zorana Molnara u kojem kaže kako je došavši na posao dva dana nakon požara zatekao prazno skladište u kojem nije bilo nikakve opreme koja se ondje prije požara nalazila. Prema neslužbenim informacijama koje je dobio Telegram, sve što se nalazilo u skladištu, nakon požara tijekom subote i nedjelje na brzinu je otpremljeno i bačeno na odlagalište u Zaboku. Radilo se, kako saznajemo, o dva puna kombija računalne opreme.
Odgovor koji nam je stigao bio je vrlo općenit
S obzirom na to da ta vrsta otpadnog materijala zahtijeva poseban način zbrinjavanja, sukladan ekološkim standardima, 29. siječnja poslali smo upit upravi HŽ Infrastruktura gdje je otpad zbrinut, koja je tvrtka obavila odvoz i zbrinjavanje, te zatražili informaciju o trošku tog postupka. Odgovor koji nam je stigao 1. veljače bio je vrlo općenit:
”Sva oprema koja se pripremi za rashod zbrinjava se na zakonski propisani način. Usluga preuzimanja i zbrinjavanja elektroničkog otpada ne naplaćuje se. Računalna oprema prevezena je neposredno nakon požara u prostore u koje se i u redovnom poslovanju sklanja oprema koja se priprema za kasaciju. Nakon toga se u sklopu redovnog pražnjenja tih prostora oprema sukcesivno predaje tvrtki ovlaštenoj za prijevoz i zbrinjavanje elektroničkog otpada”, stajalo je u odgovoru na Telegramov upit.
Ostatak opreme zbrinuli su na svoju ruku, u brzini i panici
Kako nam nije odgovoreno na ono što nas je zanimalo, ponovno smo se obratili upravi HŽ Infrastruktura i tražili konkretan odgovor koja je tvrtka i gdje zbrinula otpad, no odgovor nam nije stigao. Očito, naša informacija da su iz HŽ Infrastrukture, na brzinu i u panici, kako bi se tijekom neradne nedjelje sakrili razmjeri štete nastale požarom, odvezli ostatke računalne opreme i na svoju ih ruku ”zbrinuli” na odlagalištu otpada.
No, stvari možda ipak postanu jasnije kada Nadzorni odbor, kojeg je postavila država, vlasnik HŽ Infrastrukture, da bi kontrolirala rad uprave kroničnog gubitaša, napokon dobije izvješće o požaru, za kojeg se, ni nakon gotovo četiri godine ne zna kakvu je stvarnu štetu izazvao, koja je računalna oprema i kolike vrijednosti, tada uništena.