Pravilnik upotrebi kolačića
Portal Telegram.hr unaprijedio je politiku privatnosti i korištenja takozvanih cookiesa, u skladu s novom europskom regulativom. Cookiese koristimo kako bismo mogli pružati našu online uslugu, analizirati korištenje sadržaja, nuditi oglašivačka rješenja, kao i za ostale funkcionalnosti koje ne bismo mogli pružati bez cookiesa. Daljnjim korištenjem ovog portala pristajete na korištenje cookiesa. Ovdje možete saznati više o zaštiti privatnosti i postavkama cookiesa

Primirje HNS-a i HDZ-a je privremeno. Ubrzo će se opet lomiti, i to oko plaća učitelja, Manhattana i Milanovića

Može li načeta koalicija izdržati razlike oko Bandićevog mega projekta i povećanja plaća za učitelje?

Naposljetku, ledeno primirje strateških partnera vladajuće koalicije mogao bi na rub pucanja dovesti - Zoran Milanović. HNS je već davao signale da bi mogao podržati Milanovićevu kandidaturu. Iz HDZ-a, pak, očekuju da narodnjaci u najmanju ruku ne otežavaju posao Kolindi Grabar-Kitarović.

Zategnuto primirje u vladajućoj koaliciji koje je uspostavljeno nakon odlaska Lovre Kuščevića ne znači da se sukobi, pogotovo oni između HDZ-a i HNS-a neće nastaviti. Štoviše, pred strateškim koalicijskim partnerima je cijeli niz vrlo zahtjevnih situacija koje bi mogle završiti gadnim razvodom. Trenutno stanje je takvo da su u HDZ-u izrazito ljuti zbog javnog zahtjeva HNS-a za smjenom Lovre Kuščevića otprije desetak dana, što je dovelo Andreja Plenkovića i njegovu stranku u prilično defenzivnu poziciju.

Dakle, taman da ne postoji niti jedno otvoreno pitanje između ove dvije stranke bilo bi logično pretpostaviti da bi jači partner (HDZ) mogao na neki način uzvratiti HNS-u uslugu koju su im napravili oko Kuščevića. “Koalicija može izdržati, ali i ne mora, a HNS neće i ne smije biti tek dobar i poslušan partner”, kaže nam, pak, jedan od ljudi iz vrha HNS-a.

Nestali u spajanju?

Već oko osvježenja u Vladi o kojima je u ponedjeljak govorio Plenković moglo bi biti problema. Naime, ako se Plenković neće zadržati na umivanju resora koje vode HDZ-ovi ministri, već krene preispitivati dvoje ministara koje je na Markov trg postavio HNS, to bi mogao biti praktično kraj koalicije koja je nastala u lipnju 2017. godine, nakon izbacivanja Mosta iz Vlade.

U svim aktualnim kuloarskim pričama računa se da je pozicija ministrice znanosti i obrazovanja Blaženke Divjak čvrsta. Školstvo je pred reformom, “Škola za život” kreće za dva mjeseca i teško je vjerovati da bi se Plenković kockao s cijelom tom pričom na ovako radikalan način.

Nešto drugačija stvar je s Ministarstvom graditeljstva i prostornog uređenja koje vodi Predrag Štromar. Naime, nije nemoguće zamisliti da se njegov resor pripoji Ministarstvu zaštite okoliša i energetike koje vodi HDZ-ov Tomislav Ćorić i na taj način kazni HNS zbog pritiska oko Kuščevića.

Manhattan razdora

No, kod priče o Štromaru dolazimo do mogućnosti da koalicijski partneri zategnuto primirje pretvore u svojevrstan hladni rat koji bi se vodio na konkretnim temama kojima se bave ministri iz HNS-a.

Ministarstvo graditeljstva i prostornog uređenja je, naime, jučer stopiralo izmjene zagrebačkog Generalnog urbanističkog plana (GUP), nužne kako bi Milan Bandić (još jedan član vladajuće koalicije!) krenuo u oživotvorenje projekta tzv. Zagrebačkog Manhattana. Radi se, podsjetimo, o projektu vrijednom više od pola milijarde eura kojeg bi proveli investitori iz Ujedinjenih Arapskih Emirata na području današnjeg Hipodroma i dijela Velesajma. Projekt je digao na noge cijelu domaću struku, a nije zadovoljio ni proceduralne uvjete pa je Štromarovo ministarstvo odbilo dati svoje zeleno svjetlo.

Na priči o zagrebačkom Manhattanu, međutim, mogli bi se rasplitati budući odnosi HDZ-a, HNS-a i Milana Bandića. Ako se ministarstvo pripoji resoru zaštite okoliša, jedan od ova tri faktora bi bio izbačen iz igre. Ostane li pak Štromar u ministarskom sedlu, ne treba sumnjati da ga na pitanju ZG Manhattana čeka – rodeo. Bandić je najavio novi zahtjev već za mjesec dana.

Povišica za učitelje

Druga konkretna tema oko koje bi mogle frcati iskre između HDZ-a i HNS-a je povećanje plaća za djelatnike u osnovnim i srednjim školama. Iz HNS-a ukazuju na potrebu stimuliranja zaposlenika koji, kako kažu, “jedini ulaze u reformu”. Pritom se u posljednjih pet godina Uredba o koeficijentima u javnim službama mijenjala 19 puta i imala dva ispravka, ali se niti jednom nisu povećavali koeficijenti za učitelje i nastavnike.

Povećanje plaća od cca 600 kuna po zaposlenom državu bi koštalo 39 milijuna kuna do kraja ove godine, a godišnje bi se ukupno radilo o 354 milijuna kuna. U sadašnjim gospodarskim okolnostima to u HNS-u ne smatraju neizdrživim troškom. U HDZ-u su dosta oprezniji. Naime, smatraju da bi se u slučaju povećanja plaća zaposlenima u školama javile i neke druge javne službe. Štoviše, iz redova sindikata su navodno već imali najava takvih zahtjeva. Kad se na sve to dodaju zatrovani odnosi dviju stranaka, čini se da bi se na odluci o plaćama u srednjim školama moglo iščitati mnogo toga o budućnosti odnosa HDZ-a i HNS-a.

Katalizator Milanović

Naposljetku, ledeno primirje strateških partnera vladajuće koalicije mogao bi na rub pucanja dovesti – Zoran Milanović. HNS je već davao signale da bi mogao podržati Milanovićevu kandidaturu. Iz HDZ-a, pak, očekuju da narodnjaci u najmanju ruku ne otežavaju posao Kolindi Grabar-Kitarović. Kako se predsjednička kampanja zahuktava, a razmaci u anketama smanjuju, očito je da će se ulozi i nervoza oko odnosa HNS-a prema HDZ-ovoj predsjedničkoj kandidatkinji samo povećavati.

Kao i zategnutost primirja u vladajućoj koaliciji uspostavljenog nakon demisije ministra uprave. Stoga u ovom trenutku pitanje “kad” ne izgleda nimalo manje relevantno od onog “hoće li” se raspasti koalicija HNS-a i HDZ-a.

Jasmin Klarić
Telegram autor
122 članka Više o autoru
Više s weba