Pripremite ljekovite trave, amajlije i kristale. Država osniva veledrogeriju, što znači da ćemo ostati bez lijekova

Koliko je suluda HDZ-ova ideja o osnivanju državne veledrogerije

Da bi se zamislilo kako bi funkcionirao budući Drogakombinat ne treba biti naročito maštovit. Dovoljno se sjetiti bilo koje državne kompanije, ili najbolje, Imunološkog zavoda.

Pripremite ljekovite trave, bilje, viske, amajlije i energetske kristale, jer uskoro ćemo se time liječiti s obzirom na to da je država najavila osnivanje veledrogerije kako bi riješila problem neplaćanja lijekova.

Državne bolnice nagomilale su dug od oko pet milijardi kuna i sada taj problem država namjerava riješiti osnivanjem veledrogerije kojoj će proizvođači, valjda, poklanjati lijekove.

Josipa Rimac ili Dragan Kovačević mogli bi biti direktori

Svaka nova firma treba i ime pa su korisnici društvenih mreža počeli predlagati kako bi se državna veledrogerija trebala zvati. Neki od kreativnijih naziva su KradoMed, Drogakombinat, Velekrad, Drpilijek itd. Za sjedište kompanije predlaže se Slovenska 8 u Zagrebu, gdje se nalazio Klub, a kako kandidati za direktorska mjesta najčešće se spominju Josipa Rimac i Dragan Kovačević s obzirom na to da su trenutno bez angažmana.

Budući Drogakombinat trebao bi riješiti višedesetljetni problem kašnjenja s plaćanjem lijekova koji je kulminirao ovog proljeća, kada je u samo dva mjeseca, tijekom lockdowna, dug porastao za nekoliko stotina milijuna kuna iako su bolnice radile smanjenim kapacitetom.

Veledrogerije već godinama zapravo kreditiraju javni bolnički sustav koji kasni s plaćanjima. Rokovi plaćanja u nekim slučajevima mjere se godinama i stvar je do sada funkcionirala tako da su se veledrogerije zaduživale, uzimale kredite kako bi platile lijekove, koje su onda isporučivale bolnicama i čekale na naplatu.

Lijekove nećemo dobivati besplatno, tko god ih nabavljao

S obzirom da se radi o višedesetljetnoj praksi mnogi su sumnjali i sumnjaju da je ovakva situacija veledrogerijama zapravo odgovarala jer su naplaćivali zatezne kamate i prodavali lijekove po većim cijenama nego što bi to bio slučaj kada bi se uredno plaćalo. Veledrogerije pak tvrde da to nije istina jer da su cijene lijekova propisane pravilnicima, a marže ograničene.

Bilo kako bilo, odgovornost za ovu situaciju, iz perspektive pacijenta ili zdravstvenog osiguranika isključivo je na državi, jer ona godinama nije našla rješenje za održivo financiranje zdravstvenog sustava. A lijekove i tako nećemo dobivati besplatno, nabavljale ih privatne veledrogerije ili Berošev Drogakombinat.

Neobična logika HDZ-ovog zastupnika

HDZ-ov saborski zastupnik dr. Ivan Ćelić, obrazlažući ideju osnivanja države veledrogerije, pred novinarima je rekao kako nije korektno da sadašnji dobavljači lijekova zaračunavaju zatezne kamate

“Mislim da nije korektno što se tiče veledrogerija… oni obračunavaju zatezne kamate koje su u desetcima milijuna kuna i u vremenu epidemije COVID-a, bez obzira na njihove obaveze, mislim da to nije korektno”, kazao je Čelić.

No, s druge strane postavlja se pitanje, zašto se država nije mogla zadužiti – uvjeti su trenutno vrlo povoljni – i tako riješiti problem, skinuti si s vrata veledrogerije i urednim plaćanjem izbjeći zatezne kamate i ojačati svoju poziciju što bi dovelo do sniženja cijena lijekova.

Lako je zamisliti kako bi sve funkcioniralo

Da bi se zamislilo kako bi funkcionirao budući Drogakombinat ne treba biti naročito maštovit. Dovoljno se sjetiti bilo koje državne kompanije, ili najbolje, Imunološkog zavoda.

Imunološki zavod nije se bavio trgovinom lijekovima, već proizvodnjom cjepiva i lijekova iz krvne plazme. Iako se radi o vrlo zanimljivom biznisu, Imunološki je godinama stvarao gubitke, nije se ulagalo u opremu, pa su izgubili licence za proizvodnju, da bi na kraju bili pretvoreni u državnu instituciju i prebačeni na proračun. A čime se bave i što proizvode, to samo oni znaju.