Nekad je nužno odabrati stranu

Pročitao sam ‘The Lady From Zagreb’, sjajan noir roman Philipa Kerra o divama i ustaškim zločinima

Deseti roman u serijalu o detektivu Bernie Guntheru nas vodi iz nacističke njemačke u NDH gdje je Gunthera poslao Joseph Goebbels u potrazi za misterioznom i predivnom glumicom. Ono što Gunther sreće po putu će ga zauvijek potpuno promijeniti.

Bernie Gunther je vidio svašta u životu. Družio se s najopasnijim nacistima, prošao je najgore borbe Drugog svjetskog rata, vidio je užas Istočnog fronta. Ali pravi horor, iskonski užas ljudskog postojanja, kaos rata i očaj čovječanstva je otkrio tek kada je došao u NDH. Bernie Gunther je Oscar Wilde koji nosi Walther PPK. Tako ga je opisao Philip Kerr, čovjek koji ga je izmislio. Gunther je policajac, vojnik i špijun, glavni lik serije Kerrovih krimi-romana koji su svi smješteni od nešto prije Drugog svjetskog rata pa sve do vrhunca Hladnog rata.

Kerr je upravo objavio novi roman o Guntheru. ‘The Lady From Zagreb’, možemo ga zvati ‘Dama iz Zagreba’ iako kod nas još nije dobio prijevod, je puno stvari. Šokantan je, to definitivno. Intrigantan, zanimljiv i, što je najbolje, fenomenalno istražen. I u sebi ima baš sve – mrzovoljnog detektiva, permanentno opasne naciste, misteriozna ubojstva, glamuroznu glumicu za koju se ispostavi da je kćerka fašista iz Nezavisne Države Hrvatske, horor rata i koncentracijskih logora i potjeru po cijeloj Europi.

Ova knjiga ima sve. Mrzovoljnog detektiva, opasne naciste, misteriozna ubojstva, glamuroznu glumačku divu za koju se ispostave da je kćerka fašista iz Nezavisne Države Hrvatske, horor rata i logora te potjeru po cijeloj Europi

Vrlo rijetko se kod nas u prozi može pronaći ovoliko dobro istražen povijesni roman. Ali Kerr je poznat po tome. Njegovi romani o Guntheru počinju u tridesetima i kroz desetak knjiga (‘The Lady From Zagreb’ je deseta knjiga u nizu) priča priču o ciničnom i ogorčnom tipu kojeg ne diskriminira kad mrzi. Podjednako ne može smisliti Ruse, Francuze, Britance, Amerikance, a pogotovo Njemce. Vidio je izbliza kako rade i poznaje najtamnije strane njihove duše. Njegova jedina motivacija je osjećaj časti kojeg se nikako ne može riješiti.

LADY FROM ZAGREB

Kerr svoje romane piše relativno brzo. Izbacuje, u prosjeku, po jedan roman godišnje. Barem kada je u pitanju zadnjih sedam knjiga o Guntheru. Prvu tri knjige, koje nose zajednički naziv ‘Berlin Noir’ izbacio je ranih devedesetih i onda uzeo dosta dugu pauzu prije nego je nastavio priče o detektivu iz Berlina. Ovo je prigodan trenutak da, u interesu potpune otvorenosti, priznam da je prvu Kerrovu knjigu u Hrvatskoj objavio Bookglobe, izdavačka kuća mog oca. Što me, naravno, upoznalo s njegovim radom poprilično rano.

U ‘The Lady From Zagreb’, Gunthera srećemo u vrlo nezgodnom trenutku u životu. Nacisti su osvojili vlast u Njemačkoj i Bernie nema izbora nego da radi za njih. Prezire ih i sve što predstavljaju. Pokušava raditi što je manje moguće i što lošije, kako bi ga nadređeni izbjegavali. Jedan mali i naizgled nevažni slučaj ga vodi od Njemačke do Zagreba, pa do Zuricha. Po putu otkrije nevjerojatnu priču o uroti Njemačke i njezinih neprijatelja – obje strane pokušavaju iskoristiti probleme naroda da bi se obogatile.

Knjiga počinje 1956. na francuskoj Rivijeri. Ali ova priča je samo mali uvod, kratka distrakcija od prave priče. Priprema nas za nekoliko velikih skokova kroz vrijeme, što Kerr često koristi u svojim romanima. Kerr svim svojim romanima priča jednu veliku priču, stvara svemir za Bernie Gunthera, pa tako nije neobično u jednom romanu čitati o događajima iz nekog prethodnog. Radnja ‘The Lady From Zagreb’ je smještena zapravo negdje između osme i devete knjige. Gunther se vratio u Berlin, nakon što je odradio turu u Moraviji. Radi noćnu smjenu u policijskoj stanici na Alexanderplatzu gdje se stalno susreće s izvjesnim Arthurom Nebeom, šefom Kripoa, posebnog odjela policije koji je specijalizirao samo za teške zločine. Nebe je na postao šef Kripoa zahvaljujući činjenici da je služio kao zapovjednik u Bjelorusiji. Priča se za njega i njegove vojnike da su ubili 45 tisuća ljudi. I to ne samo vojnika. Gunther zna za te priče i Nebe mu samo još više ide na živce. Iako je malo zabrinut da su policiju predali potpunom ubojici.

Kerr se voli igrati sa strukturom svojih romana. Pravimo dvije odvojen radnje, u dva različita vremena, bez da znamo hoće li se ikada spojiti. Treba se probiti kroz malo teži početak do stvarno uzbudljivog i fascinantnog romana.

Nebe je čvrsto odlučio organizirati internacionalnu policisjku konferenciju. Činjenica da je poprilično bizarno da će Danska, Švedska, Francuska i Švicarska poslati svoje policiajce u nacističku Njemačku nikoga nije previše dirala. Jedini koji se malo uzrujao je Gunther, kojeg Nebe proganja da mora držati govor na konferenciji. Nema izbora, mora pristati, ali je barem dobro nagrađen – pridružuje se odjelu za istraživanje ratnih zločina.

Kerr se voli igrati sa strukturom svojih romana. Često se odvijaju dvije paralalne radnje koje nemaju veze jedna s drugom, ponekad i u različitim vremenskim periodima. Isto tako, voli izazvati strah i paniku iz naoko beznačajnih slučajeva. Gunthera zaposli žena bivšeg klijenta kako bi istražili neku korupciju oko lokalnih firmi. Naoko smrtno dosadan slučaj. Sve dok ljudi ne počnu umirati. Ali u ‘The Lady From Zagreb’ odlučuje ne ponavljati tu foru. U ovoj fazi nacističke Njemačke jedna smrt ne znači ništa. Policija naprosto ide dalje.

Gotovo odmah nakon što ga zaposle u odjelu za ratne zločine, knjiga skače godinu dana unaprijed. Referiramo se na događaje iz devete knjige serijala, ‘A man WIthout Breath’. Gunther se vraća iz Smolenska gdje je radio na istrazi pokolja u Katinskoj šumi. Odradio je posao koji je od njega tražio Josef Goebbels. Kako je Ministar propagande bio zadovoljan detektivom, odlučio mu je uvaliti novi posao.

Joseph Goebbels, sumanuti Ministar propagande, zaljubljen u glumicu hrvatskih korijena

Moćni nacist se smrtno zaljubio u Daliu Dresner. Dalia je zapravo dama iz Zagreba po kojoj je roman dobio ime i pravo joj je ime Sofia Branković. To je ime bilo malo preetničko za publiku kojoj se željela obraćati, pa ga je promijenila u Dalia Dresner i sebe pokušala progurati kao njemaču Gretu Garbo. Ona je jedna od najljepših i najpopularnijih zvijezda njemačkog filma tog doba, i Goebbels ju želi u novom filmu koji producira. Pristat će, ali samo pod jednim uvjetom – ako uspije ponovno stupiti u kontakt s davno izgubljenim ocem koji se navodno nalazi negdje u NDH. Guntherov je posao da otputuje na Balkan i pronađe gospodina.

Kerr svoje romane slaže u dijelovima. Svaki ima svoju neku dinamiku, tempo i intenzitet. Trenutak kada Gunther odlazi na Balkan je ključni komad romana. Kritičari i bolji poznavatelji Kerrovih dijela od mene se slažu ne samo da je tih nekoliko poglavlja u NDH najbolji komad knjige, nego i najbolji komad u svih deset romana o Bernieu Guntheru. Putovanje kroz Balkan ovoj knjizi daje energiju i napetost koji ju čini možda najboljim nastavkom serijala.

Gunther je iskusan vojnik i policajac. Vidio je sve na Istočnom frontu, upravo se vratio iz Katinske šume gdje je vidio više od 20 tisuća ubijenih poljaka. Gunther je cinik kojeg ništa ne može potresti. Ali kaos koji vidi na proputovanju do Zagreba ga ozbiljno uzdrma. Kerrovi opisi su toliko jasni i lišeni svake emocije da se na trenutke čini da roman odlazi malo u nadrealni teritorij ‘Srca tame’.

Ustaše koriste crkve u kojima se skrivaju ljudi da bi vježbali paljbu, rijekama plutaju leševi s polomljenim lubanjama i prerezanim vratovima, tijela vise s bandera, a odrubljene glave su naslagane pokraj puteljaka u kampovima smrti

Naš detektiv, naime, odlazi na Balkan bez da išta zna o njemu. Zato mu vrlo brzo stvari postaju jasnije. Odmah primjećuje nevjerojatnu mržnju Srba i Hrvata, a boji se zagaziti u religijskom minsko polje. On stiže u NDH u trenuku kada su Ustaše već nemilosrdno i bez rezerve istrijebile sve Židove u državi u pravo kreću u prikupljanje Srba.

U potrazi za ocem Dalie Dresner, Gunther vidi stvari koje nikada prije nije vidio. Ustaše koriste crkve u kojima se skrivaju ljudi da bi vježbali navođenje artiljerijske paljbe, rijekama plutaju leševi s polomljenim lubanjama i prerezanim vratovima, tijela vise s bandera, a odrubljene glave su naslagane pokraj puteljaka u kampovima smrti. Gunther se ne može suzdržati, a da ne bude zgrožen. “Ovdje ne postoji dobra strana čovjeka. Ovdje postoji samo zvijer, a zvijer je nezasitna”, kaže kapetan Geiger, Guntherov vodič kroz NDH.

3a354ffe6ff2fe5f73b7febefc78b375
Ulazak nacista u Zagreb

Gunther je je upoznat s nasiljem. Vidio ga je u Njemačkoj i Rusiji. I nikakva količina nasilja koje ti narodi mogu počiniti ga ne može iznenaditi. Ali Gunther je iskreno zbunjen jednom stvari – kako se mogu klati međusobno? Balkan mu je nepoznati teritorij, ali sve ih vidi kao jedan narod. Ne može naći monumentalne razlike, kao što ih vidi između svog naroda i Rusije. Mržnja između Srba i Hrvata, religijska prepucavanja oko praktički iste religije ga potpuno zbunjuju. Zato što je zbunjen je i potpuno nemoćan. Jedino što mu ostaje je da promatra što se događa oko njega. Brutalna ubojstva, besmislena ubijanja.

‘The Lady From Zagreb’ je svima zanimljiv, a nama pogotovo, iz jednog jednostavnog razloga – Bernie Gunther je potpuni stranac. Ne zanima ga politika, ne zanimaju ga sitne razlike dva mala naroda. On ima potpuno svježi pogled na cijelu regiju. Ono što on vidi je potpuna nehumanost. Fanovi Bernie Gunthera će ovdje biti posebno uzbuđeni. Jer taj se detektiv baš nikad ne uzrujava. Sada je na rubu suza.

Gunther je vidio užase Istočnog fronta. Desetke tisuće mrtvih. Ali ništa ga nije moglo pripremiti za stvari koje je vidio u NDH. Ostaje bez riječi i jedno što može je postavljati besmislena retorička pitanja za koja i sam zna da ne postoje racionalni odgovori.

Gunther i Geiger stoje uz rijeku u promatraju tijela koja plutaju. Geiger mu je opisao kako se lubanje lome ogromnim maljevima. Ne može si pomoći: “Zašto ih bacaju u rijeku takve… kao da sam očekivao odgovor koji bi mogao biti djelomično razuman. Zapravo, to uopće nije bilo ni pitanje, nego opservacija rođena iz ultimativne tuge.” Količina fenomenalnih rečenica koje su izgovorene o besmislenosti rata u tih nekoliko stranica su fascinantne. Gunther malo govori, on samo gleda. Geiger je u NDH već neko vrijeme, sve je to vidio. On postaje naš vodič kroz pakao na zemlji.

Njih dvojica pronalaze oca slavne glumice. Naravo, da bi klimaks bio još intezivniji, nalaze ga u Jasenovcu. Jedino što Gunther može reći je da jedva čeka da se makne s mjesta koje je prokleo Bog. Geiger ima par riječi više. “Ineče se slažem s tobom Gunthere”, kaže Geiger, “ali mislim da se Bog ne bi složio. Nije Bog prokleo ovo mjesto, nego je čovjek prokleo Boga… Osobno mislim da Bog nije daleko, čak ni od ovog odvratnog užasa. Možda je to što užas čini još godim. Znanje da Bog ovo vidi i ne čini ništa”.

Jasenovac_concentration_camp
Prizori koje je Gunther vidio u logoru Jasenovac potpuno su ga promijenili

Guntherov boravak u NDH zapravo traje vrlo kratko. Zaboravio sam prebrojati koliko stranica, a knjigu nemam pri sebi. Možda je stvarno kratko tih nekoliko poglavlja, a možda samo prođe munjevitom brzinom zbog nevjerojatnog intenziteta. Čim se vrati u Njemačku, Gunther se pribere i knjiga postaje standardan Kerrov roman.

Naravno Gunther i Dresner su se zaljubili i detektiv se sada mora pobrinuti da ga ne otkrije Ministra propagande. Isti ministar koji ga odmah po povratku poslao u Zurich da dovuče Dresner natrag da bi snimila film. Nije ni ovaj dio u Zurichu posve loš. Gunther biva uvučen u intrige švicarskih kolaboracionista. Tu otkriva, kao i uvijek, da su mu nacisti lagali i da ga iskorištavaju kao pijuna u nekim svojim suludim kombinacijama.

Zanimljivo, u Zurichu se rasplete i ono ubojstvo s početka romana koje sam spomenuo da je policija napustila. I to je jedina velika mana romana. Super je to kada imamo nekoliko paralelnih radnji. Manje je super kada zaboravimo da su uopće postojala. Ali to je krivica epizode u NDH. Taj dio je naprosto toliko potresan da je vrlo lagano zaboraviti početak koji je vrlo spor.

‘The Lady From Zagreb’, kao i ostali Kerrovi romani, je fenomenalno historijski potkovan. Ne vidi se to u nekim velikim zamasima i razbacivanjima podatcima. Kerr nije pročitao par članaka na Wikipediji, pa na tome bazirao svoje događaje. Velike povijesne ličnosti i događaji su, uostalom, potpuno sekundarni u njegovom pisanju. On svoju prozu pretvara u život detaljima. Točan model automobila koji bi vozila berlinska policija ili ime nekog malo poznatog lokalnog krojača koji je radio odijelo nekog od likova.

Sve je istraženo do najsitnijeg detalja. Kerra ne zanimaju veliki događaji, ne gradi realnost tako. Ne, on će se polomiti da pronađe ime pravog lokalnog krojača koji je živio ulicu do njegovog fiktivnog lika. To je krojač koji Guntheru radi odijela.

Istraživanje ga dovodi do sitnica koje daju dušu cijelom paralelnom svijetu koji stvara. Tako je, recimo, otkrio neke dosta nepoznate stvari o Goebbelsu. “Cijelo nacističko vodstvo”, rekao je u jednom intervjuu, “je bilo jako obrazovano. Goebbels je imao doktorat sa sveučilišta u Heidelbergu. U mladosti je jako želio biti pisac. Napisao je roman, ali kao i većina mladih pisaca, nije mogao naći izdavača. Isto tako sam i ja dosta teško pronalazio izdavača za svoj prvi roman. Kada je postao Ministar propagande preuzeo je kontrolu nad svim tiskarskim projektima u Njemačkoj. naravno da mu je tada izašao roman”.

‘The Lady From Zagreb’ je sjajan roman. U prvom redu je dobar krimić. Kerr jako dobro barata žanrom pa nije ni čudo da gradi nevjerojatnu atmosferu. Da, ima nekoliko nedostataka, ali ni ne treba biti savršen. Jer ovo je roman prepun emocija. Opisi prizora u NDH su zastrašujući. Potresni. I vrlo važni. Ovo bi mogao biti najbolji prikaz ustaških zločina koji smo do sada vidjeli. Kerr sjajno koristi povijesne knjige zajedno sa svojom prozom da bi stvorio atmosferu potpunog očaja i užasa. ‘The Lady From Zagreb’ je na tragu Malaparteovih romansiranih reportaža, ali ne trenutke i puno bolji.