‘Neće biti u stanju prihvatiti poraz’

S obzirom na to iskustvo zanimalo nas je hoće li predsjednik Donald Trump, s obzirom na njegov dosadašnji način ponašanja, priznati rezultate izbora ako izgubi i mogu li se u tom slučaju njegove pristalice pobuniti te organizirati otpor?

“Ako Trump izgubi izbore tijesnim rezultatom njegova narcisoidna ličnost neće biti u stanju prihvatiti poraz kao jednostavnu matematičku činjenicu. Njemu će morati netko drugi biti kriv za poraz – ‘lažni’ mediji, novinari, virus, izborna pravila koja nisu bila poštena, ili nešto drugo što bi moglo opravdati činjenicu da je poražen. To bi moglo dovesti do osporavanja prebrojavanja i utvrđivanja rezultata sudskim tužbama u pojedinim državama sve do Vrhovnog suda u kojem sjede, barem se Trump tako nada, ljudi koje je on namjestio i koji su mu dužni”.

Zbog toga profesor Grdešić smatra kako bi za američku demokraciju bilo najbolje da Joe Biden pobjedi uvjerljivo tako da demokratski proces ne bude doveden u pitanje i ponovno kompromitiran sudskim odlukama. “U slučaju poraza Trumpovi militantni pristaše mogli bi demonstrirati svoje nezadovoljstvo, ali vjerujem da američke pravne institucije još uvijek imaju snage suzbiti takvu vrstu pokušaja rušenja ustavnog poretka”.

‘Trumpovi pristalice gubitnici su novog doba’

Veleposlanik Grdešić opisuje Trumpove pristalice kao onaj dio američkog stanovništva koje se osjeća napuštenim i zapuštenim. Koji smatra da su ih političke elite prezrele, da su ih industrijski šefovi otpisali, da za njih nema budućnosti i da žive lošije od svojih roditelja, a da će njihova djeca živjeti lošije od njih.

“Njih je globalizacija označila kao nepotrebne, informacijska ekonomija im nije pružila zamjenu za izgubljena radna mjesta industrije dvadesetog stoljeća. Oni su gubitnici novog doba, ogorčeni i ojađeni, koji su u Trumpovoj lažnoj nadi američkog oporavka pod parolom ‘Prvo Amerika’ očekivali povratiti svoje snove, svoj ponos i svoj zauvijek izgubljeni osjećaj važnosti. U takvoj iracionalnoj političkoj konstelaciji, u kojoj Trumpu nije na kraj pameti, a niti može, vratiti izgubljena radna mjesta, njegovi politički simpatizeri pretvaraju se u sljedbu koja očekuje vođu, mesijanskog lidera, nekog tko će i njih izdignuti na površinu i svjetlo novoga doba.”

Racionalnost je, objašnjava doktor Grdešić, u srži demokratske politike, politike kao kolektivnog odgovora na zajedničke probleme, zato je moguće reći da su njegovi pristaše napustili prostor racionalnog demokratskog diskursa. Ali Biden će teško pogriješiti ako tom značajnom dijelu američkog stanovništva ne pruži ruku pomoći i suosjećanja, smatra profesor Grdešić.

Što bi značila Trumpova pobjeda?

Trumpova pobjeda i drugi mandat za SAD, uvjeren je veleposlanik Grdešić, značio bi nastavak podrivanja i uništenja demokratskih institucija.

“Slijedili bi novi udari na trodiobu vlasti, nova uzurpiranja ovlasti od strane izvršne vlasti, nasrtanje na sudstvo i samostalnost kontrolnih institucija, jačanje korupcije i nepotizma… Paradoksalno, ali mislim vjerojatno, njegova pobjeda bi vodila i uništenju Republikanske stranke kao stare demokratske institucije, pretvarajući je u klub profitera i političkih ovisnika o Trumpovim hirovima”.

Što se pak svijeta tiče, profesor Grdešić smatra kako je Trumpov sadašnji mandat na neki način razobličio fikciju američke posebnosti.

“Da Amerika zbog svoje demokratske izvrsnosti i gospodarske snage, zbog svoje uloge u obrani svijeta, zaslužuje epitet iznimnosti. Ta je iznimnost opravdavala intervencionističke politike i ratove, nasrtaje na suverenitet drugih naroda. Trumpova nacionalistička politika, okrutna sebičnost svjetske sile, probušila je taj balon američke iznimnosti. Svijet danas uči kako ne računati na Ameriku”.

Svijet s pravom strepi

Istodobno, međutim, veleposlanik Grdešić podsjeća kako svjetska američka iznimnost postoji u brojnim sferama znanja, tehnologije, umjetnosti, poduzetništva gdje je primjer, inspiracija, ali i stvarna realizacija.

“Upravo u takvim područjima Trumpova politika u svijetu, posebno ako će biti nastavljena, donijet će veliku štetu. Na vrhuncu pandemije Trump povlači SAD iz Svjetske zdravstvene organizacije u kojoj je medicinsko znanje Amerike, kao i financijski doprinos, od odlučnog doprinosa. Isto tako povlači SAD iz Pariškog klimatskog sporazuma u vrijeme nepovratnih klimatskih promjena. Narušava savezničku snagu NATO-a u vrijeme geostrateške ekspanzije Rusije”, govori i nastavlja:

“Ruši politička i trgovinska savezništva u jugoistočnoj Aziji. Mogući novi mandat Trumpa u međunarodnim odnosima značit će daljnje slabljenje međunarodnih konvencija i međunarodnog prava, savezništava i prijateljstava. Svijet će biti sveden na pravo sile, moćnijeg, nakon gotovo 70 godina strpljivog građenja svjetskog poretka temeljenog na pravu i jednakosti. Zbog svega toga svijet opravdano s pažnjom i strepnjom očekuje rezultat američkih predsjedničkih 3. studenoga 2020”.

Grdešićevo iskustvo s vanjskom politikom

Ivan Grdešić diplomirao je, magistrirao i doktorirao na Fakultetu političkih znanosti u Zagrebu. Bio je u veleposlanik Hrvatske u Ujedinjenoj Kraljevini Velike Britanije i Sjevernoj Irskoj od 2012. do 2017. Autor je knjiga Političko odlučivanje i Osnove analize javnih politika, a njegovi znanstveni i istraživački interesi vezani su ponajprije uz hrvatski politički sustav, javne politike i policy analizu.

Objavljivao je u domaćim i stranim znanstvenim i stručnim časopisima pišući o političkom sustavu Hrvatske, demokratskoj tranziciji, izborima i javnim politikama. Koautor je nekoliko knjiga.

Nema nepoznanica u predsjedničkoj utrci

Demokratski kandidat Joe Biden dugo je imao veliku prednost u ispitivanjima javnog mijenja, no posljednjih dana dolaze informacije da se mijenja raspoloženje birača. Stoga nas je zanimalo kako doktor Grdešić ocjenjuje trenutnu situaciju?

“U ovim izborima svi se boje donositi sudove o konačnom ishodu na temelju anketa prisjećajući se situacije kad je Hillary Clinton vodila u izbornim anketama, a ipak izgubila utrku. Birači su prije četiri godine, u federalnim državama koje donose prevagu elektorskih glasova, dali prednost Trumpu kao političkoj nepoznanici, novini, poduzetniku i televizijskoj zvijezdi koja će možda ‘isušiti močvaru’ američke elitne politike u korist običnih građana”.

Danas, kaže veleposlanik Grdešić, nema nepoznanica u predsjedničkoj utrci, svi znaju tko je Trump i svi poznaju Bidena. Kako se približavaju izbori tako su ankete o izbornim preferencijama birača preciznije, s manje neodlučnih ispitanika, pa je tako i njihova prognostička vrijednost bolja.

“U ovom trenutku, dakle četiri dana prije izbora, Biden ima prosječnu prednost od 7 posto na općem američkom uzorku, dok je stanje po pojedinim državama različito, ali za njega još uvijek optimistično”.

Ključni su elektorski glasovi

Profesor Grdešić upozorava, međutim, da je prema američkom izbornom sustavu dovoljan i jedan glas više za pobjedu koja će donijeti sve elektorske glasove u nekoj saveznoj državi.

“Elektorski glasovi koji pripadaju pojedinoj saveznoj državi zbroj su broja zastupnika koja ta država šalje u Zastupnički dom Kongresa plus dva glasa koji predstavljaju dva mjesta u Senatu Kongresa. Najmanjim državama dodjeljuju se po tri elektorska glasa kao i glavnom gradu koji nema zastupnika u Kongresu. Tako je potrebno osvojiti 720 elektorskih glasova da bi se ostvarila predsjednička pobjeda. Dakle, riječ je o kombinaciji dva načela, rezultata općeg prava glasa s jedne strane, i federalnog načela s druge strane.”

No, upozorava doktor Grdešić, danas se može reći da takva kombinacija načela, plus pravila obične većine, prenaglašavaju utjecaj federalnog elementa u izbornom sustavu, pa je izabrani predsjednik svojevrsni predsjednik federalnih jedinica, a ne cjelokupnog američkog glasačkog tijela.

Debate nisu imale efekta na glasače

Veleposlanik Grdešić ističe kako televizijske rasprave nisu donijele neke veće pomake izbornog tijela.

“Birači su ukopani u svoje izborne rovove i ishod, kao što je to sve češće u našim visoko polariziranim društvima. Tako će kandidati ovisiti o nestranačkim, neovisnim biračima u tri-četiri prijelomne države s velikim brojem elektorskih glasova. Pa će zbog toga o rezultatu izbor odlučivati oni koji su najmanje zainteresirani za politički život, koji jednostavno mijenjaju svoja politička opredjeljenja, čiji politički horizont je još kraći od horizonta samih političara”, tumači profesor i dodaje:

“Taj dio izbornog tijela mogao bi ovaj puta biti na strani Bidena, imajući na umu stanje s epidemijom Covid-19, opasnost od nesigurnosti koju donosi Trumpova pobjeda, rasne sukobe, jačanje radikalnih skupina i stalno podrivanje i slabljenje američkih institucija”.

Glasanje poštom

Na ovim izborima, objašnjava profesor Grdešić, federalne države su zbog epidemije dozvolile glasanje poštom i kad birači nisu na putovanju pa ne mogu glasati na dan izbora, kao i ranije osobno glasanje na biračkom mjestu.

Građani su prihvatili tu mogućnost i u velikom broju nastoje je iskoristi kako bi izbjegli gužve i čekanje na biračkim mjestima na dan izbora u uvjetima epidemije, ali i da bi bili sigurni da će uopće moći glasati.

“U nekim državama više od polovice svih birača već je glasalo. Pretpostavlja se da će ovi izbori zbog toga, ali i zbog izrazito visoke motiviranosti birača koji su protiv Trumpa ili za njega, imati povijesno visoku izlaznost od možda i 70 posto. Zbog raznolikosti izbornih procedura i pravila po saveznim državama, nije moguće točno utvrditi većina čijih birača se odlučila na ranije glasanje ili glasanje poštom, ali opće je mišljenje da su pristalice Demokratske stranke mnogo brojniji i da je njihov udio možda i 60 posto svih glasova. Upravo zbog toga Trump širi sumnju u legalnost takvog glasanja, implicirajući da je to prostor i način kako će mu izbori biti ukradeni, da je to mehanizam izborne prevare.”

Amerikanci ne biraju samo predsjednika

Međutim, ističe profesor Grdešić, sva dosadašnja istraživanja dopisnog glasanja pokazuju da ne postoje opravdane sumnje u falsificiranje rezultata, da takav način glasanja povećava konačno ukupno sudjelovanje građana u izborima. Osim toga to omogućava da birač, na miru, kod kuće, prouči izborne liste, provjeri stajališta kandidata i informira se o njima i njihovim pozicijama.

Valja naglasiti kako Amerikanci u to vrijeme ne biraju samo predsjednika države nego i zastupnike u Kongresu, te brojne lokalne dužnosnike. Zanimalo nas je kako veleposlanik Grdešić ocjenjuje situaciju u kojoj veliki broj glasača u SAD teško izbori pravo glasa, a potom nema gdje ubaciti glasački listić.

“Već duže vrijeme izborna je strategija Republikanske stranke, na svim onim mjestima gdje je na vlasti, ograničavanje i otežavanje prava glasa. Demografske promjene u SAD-u, sa sve većim udjelom manjina u stanovništvu, sa sve obrazovanijim stanovništvom, sa smanjivanjem relativno konzervativnog srednjeg sloja stanovnika američkih predgrađa, promjene su koje mogu ići u korist Demokratske stranke te su na njih republikanci odgovorili potiskivanjem slobodnog i dostupnog glasanja. To je vidljivo u drastičnom krojenju izborih jedinica kako bi se rascijepila koncentracija demokratskih birača i onemogućilo stvaranje potrebne većine, prije svega u izbornim jedinicama za Kongres”.

Smanjivanje broja biračkih mjesta

Tako, ističe profesor Grdešić, u izbornim jedinicama s pretežno crnačkim ili latino stanovnicima smanjuje se broj biračkih mjesta kako bi se produžilo čekanje u redovima, postavlja se mali broj strojeva za glasanje ili se često kvare. U SAD-u prijava na biračke popise nije obveza države nego samih građana, a to se uvjetuje stalnim dugotrajnim boravištem, predajom dokumenta koje ljudi često ne posjeduju i drugim birokratskim trikovima sve u cilju smanjenja broja potencijalnih demokratskih birača.

“Nevjerojatno je da u toj ‘staroj demokraciji’ postoji 50 različitih pravila o tome kako se provodi glasanje i utvrđuju rezultati, da ljudi čekaju cijeli dan da bi mogli dati svoj glas i da se na kraju ne može sa sigurnošću utvrditi izborni rezultat, kako je to bilo 2000. i da druga grana vlasti, sudska, određuje izbornog pobjednika”.

Biden pruža dovoljno sigurnosti

Doktor Grdešić smatra kako su američki izbori za mnoge referendum o Donaldu Trumpu, njegovom karakteru i predsjedničkom mandatu.

“Za Demokrate i njihove biračke simpatizere primarni je cilj spriječiti još četiri godine Trumpova uništavanja američkih institucija i sijanja razdora u društvu. Takvoj primarnoj motivaciji birača Biden nije prepreka, dapače, njegova politička povijest, umjerenost i predvidljivost politika, dopušta i neovisnim biračima da glasaju za njega.

Ideološki radikalniji kandidati, kakvi su bili senatori Bernie Sanders ili Elizabeth Warren, bili bi tim važnim, ali prevrtljivim biračima mnogo veći problem usprkos njihove želje da se riješe Trumpa. Biden pruža dovoljno sigurnosti da neće doći do jače lijeve radikalizacije te je za njega moguće glasati bez straha od bacanja Amerike u ‘socijalizam’“.

Biden je sušta suprotnost Trumpu

Joe Biden je, kaže veleposlanik Grdešić, dobro poznat američkim građanima, cijeli život je u politici, bio je potpredsjednik za vrijeme Baracka Obame, imao je karijeru uspješnog senatora, doduše s manjim neslavnim epizodama, ali je kao čovjek prava suprotnost Trumpu.

“Bidenova tragična obiteljska povijest, gubitak dva sina, oblikovali su karakter čovjeka koji zna što je bol i gubitak, koji može suosjećati i biti iskren u svojim osjećajima. Lider koji nije u stanju razviti empatiju i razumjeti svoje stanovništvo, kojem se ljudi gade i smatra ih manje vrijednim, neće dugo ostati na čelu. Posebno to vrijedi danas u uvjetima epidemije, kad je 230.000 ljudi preminulo od Covid-19 posljedica, a predsjednik Trump lakonski dobacuje kako stvari idu na bolje”.

‘Amerika treba osobu koja pokazuje razumijevanje’

Biden će uskoro imati 77 godina i ako pobijedi bit će najstariji predsjednik u povijesti. Mnogi to smatraju problemom i nedostatkom. Hoće li njegove fizičke i mentalne sposobnosti izdržati zahtjeve takvog predsjedničkog posla?

“Rekao bih da ono što Amerika, pa i svijet, danas trebaju jest osoba koja svojim primjerom, riječju i postupcima, pokazuje razumijevanje sebe samog pa onda i drugih i drugačijih, koja svojim životnim iskustvom donosi i širi samopouzdanje, mudrost i empatiju. Osoba koja probleme ne rješava konfliktom i stvaranjem novog problema, već uvažavanjem i posredovanjem”, govori profesor i ističe:

“Lideri koji žive na pumpanju vlastitog ega, koji sve vide samo kao pobjedu ili poraz, koji živote sugrađana i sredstva društva uprežu u vlastito dokazivanje i slavu, uništavaju ne samo institucije nego i ljude za koje nikada neće nitko čuti da su se razboli, ostali bez posla ili završili kao beskućnici”.

Covid će utjecati na izbore

Na pitanje koliku će ulogu pri opredjeljivanju birača imati epidemija COVID 19, profesor Grdešić odgovara da ona nije, naravno, Trumpova krivnja, ali je njegovo prvotno ignoriranje pa minoriziranje opasnosti dovelo do toga da SAD među razvijenim državama svijeta ima najviše smrtnih slučajeva.

“Trump je ostao bez jasnog i koherentnog epidemijskog odgovora, čak i na tako prozaičnim stvarima kao što je nošenje maske. Njegovo minoriziranje opasnosti, sumnja u savjete znanstvenika, bombastične najave kraja epidemije i prebacivanje odgovornosti na guvernere saveznih država pokazalo je da Trump nije u epidemiji pokazao nacionalno vodstvo.

Štoviše, epidemiju je politizirao optužujući lokalne vlasti Demokratske stranke za nesposobnost ili pak optužujući Kinu i svijet za epidemiju. Posljedice takvog ponašanja sada se vide u sve većem broju starijih ljudi koji su razočarani i uplašeni Trumpovim odnosom prema epidemiji i u konačnici prema njihovim životima”.

Mogao bi izgubiti Floridu

To bi moglo dovesti, upozorava profesor Grdešić, do gubitka Floride na izborima, a gubitak Floride je gubitak Bijele kuće. S druge strane Biden dosljedno prakticira rigorozne epidemijske mjere, ne održava masovne predizborne skupove, nosi masku i poziva na povjerenje znanosti i liječnicima.”

Doktor Grdešić također ističe kako američko gospodarstvo pokazuje visoku otpornost na tu krizu, ali virus je ipak uništio glavno Trumpovo nadanje i argument za reizbor –gospodarski rast i visoku zaposlenost. “Predsjednik-biznismen ostao je bez svoje glavne parole i izbornog mamca”, zaključio je profesor Grdešić.