Pritom je oko rupe podigao i betonske zidove od metar i pol, ali je u međuvremenu potkopao kamen ispod njih pa se čini kao da će se svakog trenutka srušiti. “Inače, prema zakonu, ogradu ili zid treba ostaviti tri i pol, do četiri metra od granice gradilišta. A kako se stijenke urušavaju, on ih s vremena na vrijeme fiksira s malo betona”, priča jedna od susjeda koja tvrdi da Runje već godinama gradi bez dozvola.

Telegram je jedini medij koji je došao na lokaciju i u dva dana, koliko smo bili na Braču, nismo zatekli niti građevinsku inspekciju niti komunalnog redara iako su ih mještani nebrojeno puta zvali. Jedan je obećao doći i dok smo mi bili tamo, ali se na kraju nije pojavio.

‘Radovi se mogu vršiti tek nakon izdavanja dozvole’

Mještani Bobovišća pritom su nas upozorili kako je investitor Runje “privatizirao i lokalnu plažu, postavljajući kamere svuda oko nje”. Na terenu smo se uistinu uvjerili da su kamere tamo, a vidjeli smo i da ni na jednoj parceli nema oznaka da se tamo nešto gradi. Doduše, iz Upravnog odjela za graditeljstvo i prostorno uređenje u ispostavi Supetar odgovorili su nam kako je gospodin Runje zatražio građevinske dozvole. “Podneskom od 23. travnja 2019. godine, investitor Runje zatražio je izdavanje građevinske dozvole za izgradnju poslovno-stambene zgrade na dvije zemljišne čestice. Postupak je u tijeku, tako da nije izdan nikakav završni akt”, rekla nam je voditeljica pododsjeka Upravnog odjela Snežana Bralić.

No, bez dozvole se ne smiju raditi ni iskopi. U odgovoru Upravnog odjela pritom nije navedeno da je investitor tražio i dozvolu za treću česticu, 2010/4 (navedenu kao gradilište) na kojoj je također iskop – u što smo se uvjerili i sami. Kada smo činovnicima u supetarskom odjelu za graditeljstvo poslali upit za tu situaciju, uputili su nas na inspekciju.

“Žao mi je što Vam ne mogu precizno odgovoriti na ovo pitanje, jer ne znam o kojim se radovima zapravo radi. Predlažem da se obratite građevinskoj inspekciji u Splitu, koja bi nakon izvršenog očevida na terenu trebala utvrditi ima li elemenata za pokretanje bilo kakvog postupka iz njihove nadležnosti. Izvođenje radova na građevini može se vršiti tek temeljem građevinske dozvole koja je postala pravomoćna u upravnom postupku”, objasnili su nam. A iako je dan prije našeg posjeta jedna od mještanki s kojom smo razgovarali dobila obećanje da će na mjesto događaja izaći komunalni redar, on se na kraju nije pojavio. Povijesne fotografije na Google Earthu pak dokazuju da je na Runjinom zemljištu, za koje tek traži građevinsku dozvolu, unatrag gotovo godinu dana odvaljena značajna količina kamena. Dakle, još jednom – sve se to dogodilo daleko prije zahtjeva za izdavanjem dozvole koji je predan krajem ovog travnja:

“Isti radovi se galopirajuće odvijaju dugo, bez ikakvih dozvola i bez reakcija nadležnih organa. Na taj je način sagradio i centralni objekt u koji povremeno dolazi. Prvo su bili radovi, a tek je zatim tražio dozvole. Sve je legalizirano puno kasnije”, tvrdi jedna od susjeda s kojima smo razgovarali. “I sada, nakon devastacije terena i kada su susjedi možda i statički ugroženi, on traži od nas suglasnost u dobivanju građevinske dozvole”, dodaje vlasnica jedne od susjednih nekretnina.

Investitor je u Upravi Rosnjefta

Željko Runje inače je najviše pozicionirani Hrvat u naftnom biznisu u svijetu. Sjedi u upravi ruske naftne kompanije Rosnjeft u kojoj je potpredsjednik zadužen za offshore projekte. Smatra se jednim od najbližih suradnika moćnog glavnog izvršnog direktora Rosnjefta, Igora Sečina, koji je pak jedan od najutjecajnijih suradnika ruskog predsjednika Vladimira Putina. Uz to, kako su pisali Wall Street Journal i Reuters, ovaj rođeni Sinjanin imao je i važnu ulogu u karijeri bivšeg američkog državnog tajnika i tadašnjeg prvog suradnika američkog predsjednika Donalda Trumpa – Rexa Tillersona.

Naime, Željko Runje prvo je radio u ExxonMobilu, a prema Wall Street Journalu, bio je zadužen za širenja poslovanja te američke kompanije u Rusiji dok ju je vodio Tillerson. Runje je navodno bio ključna osoba pri sklapanju suradnje ruske podružnice Exxona s Rosnjeftom za istraživanje i eksploataciju golemih ležišta nafte u ruskom dijelu Arktika. Zbog toga 2012. postaje potpredsjednik Rosnjefta zadužen za offshore projekte.

Gospodin Runje na Telegramov je upit odgovorio posredstvom svog odvjetnika Gordana Lolića. On tvrdi kako se radovi izvode samo na jednoj nekretnini označenoj kao čest. zem. 2010/6, k.o. Bobovišće. “Navedena nekretnina predstavlja građevinsko zemljište prema PPU Općine Milna odnosno prema UPU Mihoj Dol. Zahtjev za izdavanja građevinske dozvole, zajedno sa svim potrebnim ispravama i prilozima, predan je 17. travnja 2019., nadležnom Upravnom odjelu za graditeljstvo i prostorno uređenje u Supetru”, kaže odvjetnik Lolić. Tvrdi i kako je na čestici 2010/6 planirana izgradnja poslovno – stambenog objekta.

Kaže i kako je čestica 2010/4 (na kojoj smo također zatekli radove) još prošle godine prodana trećoj osobi. Prije toga je bila u vlasništvu Runjine supruge, Darije Runje. “Što novi vlasnik radi odnosno što planira raditi s istom nekretninom, gospodin Runje uistinu ne zna”, zaključuje odvjetnik. Doduše, uvidom u katastar na toj čestici je kao jedina vlasnica i dalje navedena Daria Runje. Čestica navedena kao gradilište također nema građevinsku dozvolu.

Iskopani materijal se odlaže na obližnju parcelu

Područje oko iskopa nije, kako to propisuju pravila, obilježeno standardiziranim oznakama. Dva kamiona koja odvoze kamen i zemlju, cijelo vrijeme dižu prašinu jer prolaze makadamskim putevima koje su, tvrde mještani, napravili upravo Runje i izvođači radova oko iskopa. Mještani sumnjaju i u legalnost odvoza materijal iz iskopa. “Tu u blizini postoje četiri divlja odlagališta na koja se baca materijal. Sumnjamo da su neka nastala upravo od Runjinih iskopa”, govori nam susjeda i nastavlja: “Koliko znam, za njega taj građevni otpad odvozi jedan lokalac i baca ga na svoju parcelu, ali on nije ovlašten za to. Runje mu to svejedno navodno plaća”.

Kamione zaista nismo morali dugo pratiti. Doslovno nekoliko stotina metara od gradilišta, vozači skreću na ograđenu parcelu, izbace kamenje iz prikolice i vraćaju se po novu turu – i tako cijeli dan. Jedan vozač zastao je tek kada se naš fotograf previše približio i zakoračio na parcelu. Ugasio je kamion i upozorio nas da se odmah maknemo. Kada smo se malo povukli, nastavio je istresati kamen. Obišli smo parcelu, ali nigdje nismo zatekli nikakve oznake da se radi o nekom službenom odlagalištu građevnog otpada ili materijala. Ni katastar ne pokazuje da je tu išta osim oranica i vinograda. Na jednom kamionu je oznaka tvrtke Konturo iz Supetra, koja je ugašena još 2000., a na drugome oznaka tvrtka Mihatrans iz Varaždina koja se bavi unutarnjim transportom rasutih tereta, ali i građevinskim radovima.

Odvjetnik investitora i za to ima objašnjenje. Kaže kako se materijal (zemlja, sitni građevinski materijal i kamenje) odlaže na nekretnini označenoj kao čest. zem. 2024, k.o. Bobovišće u dogovoru s vlasnikom, Nikšom Trevižanom iz Splita. Tvrdi kako će materijal, koji se trenutno tamo odlaže, kasnije biti iskorišten pri gradnji odnosno uređenju terena. “Dozvola za odlaganje takvog materijala nije potrebna, suglasnost vlasnika, kao što je i rečeno, postoji”, kazao nam je Lolić. Kada smo ga upitali je li taj dogovor pismen ili usmen te plaća li se ta usluga, odvjetnik nam je odgovorio kako je prijevoz materijala obveza izvođača “koji je pitanje forme ugovora i možebitne naknade za odlaganje zemlje regulirao s gospodinom Trevižanom”. Taj nam je odgovor zazvučao kao da njime pobija prethodni, u kojem je tvrdio kako su vlasnik zemljišta na koji odlažu materijal i gospodin Runje u dogovoru. Sada ispada da se nepoznati izvođač radova sam dogovorio s vlasnikom zemljišta.

Iz Ministarstva zaštite okoliša (MZOE) odgovorili su nam kako prema zakonu o održivom gospodarenju otpadom pod definiciju građevnog otpada spada i otpad nastao od iskopanog materijala – ako se isti u svom prirodnom obliku neće koristiti na gradilištu s kojeg je iskopan. Budući da Lolić tvrdi kako će materijal biti vraćen na gradilište, Runje i Trevižan tehnički nisu u prekršaju iako odvjetnik Lolić u odgovoru spominje i odlaganje “sitnog građevinskog materijala”. Zakon i pravilnici Runji na ruku idu i oko improviziranog betonskog zida kojim je ogradio parcelu s iskopima.

Odvjetnik Lolić tvrdi kako je Runje ovlašten, pa čak i obavezan, svoju nekretninu ograditi betonskim zidovima – iako su nam u Upravnom odjelu za graditeljstvo i prostorno uređenje u Ispostavi Supetar jasno rekli kako nema ništa od izvođenja radova prije dobivanja građevinske dozvole koja je postala pravomoćna u upravnom postupku.

No Lolić tvrdi drugačije: “U takvom postupanju ne postoji nikakva prekršajna odgovornost. Osim Zakona o gradnji, postoji i Pravilnik o jednostavnim građevinama koji regulira ova pitanja. Naravno, načelo po kojem nitko nije kriv dok mu se pravomoćnom sudskom odlukom ne dokaže suprotno, primjenjivo je i na ovo vaše pitanje”, zaključuje. I doista, Pravilnik o jednostavnim radovima predviđa mogućnost gradnje zida oko parcele, ali nigdje ne spominje da se smiju obavljati pripremni radovi u vidu iskopavanja.

“Ovo je tek početak priče”

Dogovorili smo stoga i sastanak s načelnikom općine Milne pod koju spada teren koji Runje priprema za daljnju gradnju. SDP-ov načelnik Frane Lozić tvrdi nam kako je komunalni inspektor posjetio sporne lokacije prije tjedan dana. “Uvidom u teren utvrđeno je da postoji detaljni plan uređenja, da postoji izvod iz Plana uređenja – koji zamjenjuje lokacijsku dozvolu, te da je građevinska dozvola zatražena i u procesu izdavanja. Nije zatekao nikakve radove već samo iskop”, kaže načelnik Lozić i odmah dodaje: “No on, naravno, nije smio ni kopati prije nego što dobije građevinsku dozvolu. Službe su upoznate i to će se riješiti”, zaključuje načelnik više puta naglašavajući da je on na ovoj poziciji tek od listopada prošle godine pa nije detaljno upoznat s pričom. Gospodin Lozić inače je funkciju načelnika Milne obavljao i od 2001. do 2015. godine.

Prema njemu, gospodin Runje je manji problem jer je njegova parcela barem u građevinskoj zoni. “On će za to vrlo vjerojatno dobiti građevinsku dozvolu. Ali pogledajte ovdje na kartu. Vidite, tu uopće nije građevinsko zemljište, a pojedinci su na njemu sagradili objekte. Među njima je jedan čovjek koji je za to već bio i uvjetno osuđen na osam mjeseci. Drago mi je da ste došli i pokrenuli ovu temu jer ovakvih primjera ima puno. Vidite kolike kaznene prijave šaljemo”, objasnio nam je načelnik, pritom stalno vadeći dokumente i fotografije koje po njemu dokazuju nelegalnu gradnju.

Načelnika Lozića pitali smo i što misli o deponijima građevnog materijala uključujući i onaj koji su stvorili radnici koji odvoze materijal s Runjinih parcela. Ponovno nam je odgovorio kako još ne može biti upoznat sa svime i prebacio temu na druge problematične investitore.

Konzultant protiv izdavanja dozvole

Jedna susjeda proslijedila je zahtjev za građevinsku dozvolu jednom konzultantu. U dokumentu koji posjedujemo, konzultant je zaključio kako se na temelju dokumentacije koju je priložio Runje, osobno protivi izdavanju građevinske dozvole.

Konzultant detaljno navodi i razloge: zemljište pod građevinom veće je od navedenog, u tehničkom opisu nije navedena visina građevine, najniža kota uređenja kao i etaža potkrovlja i stambeno oblikovanje potkrovlja nisu u skladu s člancima plana, građevinska bruto površina podruma nije izračunata prema Pravilniku, a pri određivanju namjene “u udio poslovnog prostora pribrojena je i površina garaže u podrumu i to bez koeficijenata – iz čega proizlazi da je površina stambene namjene viša od 70 posto, odnosno da zgrada ne predstavlja zgradu mješovite namjene nego stambenu”, zaključuje konzultant.

Susjedske razmirice koje su nam prepričali

Ostali susjedi s kojima smo razgovarali uglavnom dijele stavove gospođe koja se prva požalila Telegramu. Članovi obitelji Poklepović smatraju da je gospodin Runje pretjerao. I oni su skloni tezi kako mu je dugoročni plan ovladati cijelom uvalom. “Na čestici ispred naše kuće postavio je stupiće koji izlaze iz zemlje pa na taj način može blokirati svakoga. Kada smo mu prigovorili, na početak puta stavio je žardinijeru koja je taman velika da vozilo ne može proći”, tvrdi susjed Poklepović, prepričavajući nam susjedske razmirice.

Njegova supruga Ljiljana tvrdi kako je investitor Runje zagradio i prilaz plaži Mihoj Dolac, na koju je također postavio kamere te da je prilikom nasipavanja šetnice do plaže zatrpana i mala špilja tik uz more. Tu informaciju nam je potvrdilo i nekoliko drugih mještana, a od njih smo i dobili i fotografije koje pokazuju plažu prije zahvata na njoj. “On si je napravio i tunel od dnevnog boravka do plaže koju je prisvojio. Gdje mu je dozvola za to?”, govori gospođa Ljiljana. Susjedi tvrde i kako su više puta svjedočili čudnim situacijama kada putem plaže i kroz tunel u Runjinu kuću dolaze ljudi koje su pratili tjelohranitelji pokrivena lica.

‘Nije tunel već skladište’

Odvjetnik Lolić kaže kako je plaža, koja se nalazi ispod postojećeg objekta u vlasništvu Željka Runje, zatečena prilikom kupnje nekretnine označene kao čest. zem. 2010/7, k.o. Bobovišće. “Plaža danas izgleda jednako kako je izgledala i tada, prilikom kupnje spomenute nekretnine, a gospodin Runje je održava urednom i čistom, isključivo na svoj trošak, a na korist sviju koji se istom plažom i koriste” kaže Lolić.

Lolić tvrdi i da je kamera na plaži postavljena iz sigurnosnih razloga. Negira postojanje tunela prema moru, ali kada smo mu rekli da fotografije pokazuju vrata, odgovorio nam je da s nekretnine u vlasništvu gospodina Runje (označene kao čest. zem. 2010/7, k.o. Bobovišće) postoji potpuno legalno skladište prema moru. “Pretpostavljam da su spomenuta vrata, u biti, skladišna vrata”, kazao nam je odvjetnik Lolić.

Mještani su na sve ove radove prije ishođenih dozvola pokušali upozoriti i ured Ministarstva zaštite okoliša u Splitu, točnije Službu inspekcijskog nadzora zaštite okoliša. Viši inspektori Ante Znaor i Ante Milas tamo su im rekli neka zovu komunalnog redara. “Kada sam im rekla da smo to napravili, ali da nitko nije došao, odgovorili su mi kako oni nemaju ništa s tim i neka se obratim Županiji”, kaže nam jedna od susjeda.

‘Inspekcija će izaći na teren’

Unatoč svemu, odvjetnik nas upozorava da to, je li počinjen prekršaj ili ne, ne utvrđuje Ured za graditeljstvo niti Građevinska inspekcija: “Takve se činjenice utvrđuju u točno određenom postupku pred za to nadležnim tijelom. Sve dok se u pogledu postupanja gospodina Runje ne donese pravomoćna odluka o možebitnoj prekršajnoj odgovornosti, gospodin Runje nije počinio nikakav prekršaj. Vjerujem da vam je ovo načelo dobro poznato te stoga ne biste trebali, ni na koji način, prejudicirati nečiju odgovornost odnosno krivnju” kaže Lolić.

Unatoč tome, mi smo fotografije i videozapise koji pokazuju radove na spomenutim parcelama poslali i građevinskoj inspekciji u Splitu, sa zamolbom za komentar. Odgovorili su nam kako će provesti kontrolu “o čijim ćemo rezultatima biti informirani”. Iako je od našeg posjeta prošlo tjedan i pol, inspekcija nam se još uvijek nije povratno javila, a mještani tvrde kako je ubrzo nakon našeg posjeta gospodin Runje zasad sklonio strojeve i radnike.