Pravilnik upotrebi kolačića
Portal Telegram.hr unaprijedio je politiku privatnosti i korištenja takozvanih cookiesa, u skladu s novom europskom regulativom. Cookiese koristimo kako bismo mogli pružati našu online uslugu, analizirati korištenje sadržaja, nuditi oglašivačka rješenja, kao i za ostale funkcionalnosti koje ne bismo mogli pružati bez cookiesa. Daljnjim korištenjem ovog portala pristajete na korištenje cookiesa. Ovdje možete saznati više o zaštiti privatnosti i postavkama cookiesa
Piše: Rašeljka Zemunović | Snima: Borko Vukosav

Obišli smo supermarkete i pronašli 11 proizvoda koji hine da su hrvatski

Zabranjeno je prodavati uvoznu hranu kao domaću. Primjerice, proizvođači ne bi smjeli navoditi ljude da pomisle kako kupuju istarsko maslinovo ulje, ako su te masline uvezene iz Španjolske. Novinari Telegrama dva dana obilazili su dućane i pregledavali deklaracije. Ovo su neki od dubioznih primjera na koje su naletjeli

“Nedavno istraživanje pokazalo je da 72 posto ljudi zemlju podrijetla smatra ključnom informacijom dok bira što će kupiti”, tvrdi llija Rkman, predsjednik udruge Potrošač. Prema Pravilniku o označavanju, reklamiranju i prezentiranju hrane, proizvođač je dužan na deklaraciji napisati podrijetlo svakog artikla. Pritom, sadržajem ni dizajnom ambalaže ne smije kupce navoditi na krivo tumačenje. “Ako na ambalaži stoji ‘Hrvatski proizvod’, a sastojci su uvezeni, tada su kupci prevareni”, nastavlja Rkman.

Jadranska tuna koja nije iz Jadrana

Srdele s Tajlanda, španjolska tuna i salama za koju piše da je istarska, a zapravo je iz Italije, samo su dio proizvoda iz naših dućana za koje bi prosječan kupac lako pomislio da su domaći. Mnogi su zapakirani u crveno-bijele kockice, ukrašeni nacionalnim simbolima ili slikama koje podsjećaju na selo i tradiciju. Sve to kupce može dovesti u zabludu da kupuju domaće i hrvatsko. “Zbog informacija kojima se potrošač dovodi u zabludu ili nenavođenja zemlje podrijetla na proizvodu, zakon predviđa kaznu u iznosu od 30 do 70 tisuća kuna”, upozorava Rkman. Reporteri Telegrama dva dana hodali su po hrvatskim dućanima. Ovo su neki od dubioznih proizvoda na koje su naletjeli.

Ilija Rkman, predsjednik udruge Potrošač: “Proizvod sadržajem ni dizajnom ambalaže ne smije kupce navoditi na krivo tumačenje. Brendiranje španjolske tune kao hrvatskog domaćeg proizvoda je zabranjeno, bez obzira na to što je riba obrađena u hrvatskoj tvornici”.

 

1. Maslinovo ulje “Kraljev okus drevne Histrije”

Otkud su masline zapravo: ne zna se točno
Proizvođač: AZRRI, Pazin, Hrvatska

8 epulonMaslinovo ulje koje, kako piše na etiketi, jamči “okus drevne Histrie”, moralo bi biti proizvedeno isključivo od istarskih maslina. Bez obzira na to što je Hrvatska članica Europske unije, nije dovoljno samo napisati “Zemlja podrijetla: EU”, kao što je ovdje slučaj. Od 2012. godine svi proizvođači djevičanskog i ekstra djevičanskog maslinovog ulja dužni su navesti konkretnu zemlju podrijetla ploda. Ovo je tipičan primjer zavaravanja kupaca.


 

2. Istarski salamin

Otkud je zapravo: iz Italije
Uvozi i pakira: Pisinium d.o.o, Pazin, Hrvatska

5 salamiNa etiketi stoji da se radi o poznatom, tradicionalnom istarskom specijalitetu. Ova salama, međutim, u Hrvatskoj je samo pakirana. Proizvedena je u Italiji.


 

3. Bosiljak Nadalina

Otkud je zapravo: iz Egipta
Proizvođač: Luxor d.o.o, Solin, Hrvatska

10 bosiljak nadalinaSolinska tvrtka u nazivu ima tradicionalno lokalno ime, a u reklamnim kampanjama redovito koriste slogan “Samo najbolje iz Dalmacije”. Bosiljak, međutim, uvoze iz Egipta.


 

4. Tuna jadranska kraljica

Otkud je zapravo: iz Španjolske
Proizvođač: Sardina d.o.o, Postira, Hrvatska

11. adriatic queen tunaNaziv tune bračke tvrtke prevodi se kao kraljica Jadrana. No riba u ovoj konzervi uvezena je iz Španjolske. U Postirama se samo prerađuje i pakira.


 

5. Bagremov med – hrvatski proizvod

Otkud je zapravo: mješavina meda iz država EU i meda iz država koje nisu članice EU
Proizvodi: Medo-flor d.o.o, Donji Dragonožec, Hrvatska

9 medNa ambalaži piše da je ovaj med hrvatski proizvod. Još su ga i ukrasili crvenim kockicama, što kupce navodi kako je sigurno riječ o domaćem proizvodu. Međutim, ovaj med uvezen je iz zemalja EU i izvan nje. Nije navedeno iz kojih.


 

6. Tuna upakirana u crveno-bijele kockice

Otkud je zapravo: iz Španjolske
Proizvođač: Mardešić, d.o.o., Sali, Hrvatska

6 tuna konzerva s kockicamaKonzerva je, nimalo diskretno, ukrašena tradicionalnim crveno-bijelim kockicama. Ali ni ovo nije jadranska tuna. Uvezena je iz Španjolske, a s Hrvatskom je veže samo proces konzerviranja na Dugom Otoku.


 

7. Tradicionalna istarska tjestenina

Otkud je zapravo: iz Stolca, BiH
Proizvođač: Ragusa2, d.o.o.

3 fazoliNaziv proizvoda asocira na istarsku domaću deliciju, fažole. No ovaj tradicionalni istarski proizvod uvezen je iz Bosne i Hercegovine.


 

8. Masline s malog dalmatinskog otoka

Otkud su zapravo: iz Španjolske
Proizvodi: Trenton, Donji Muć, Hrvatska

7 masline mali skojNaziv Mali škoj nedvojbeno sugerira da su ove masline ubrane na nekom malom dalmatinskom otoku. Teglica je, tehnički, napunjena u Hrvatskoj, ali masline su iz Španjolske.


 

9. Sardine dalmatinskog barbe

Otkud su zapravo: s Tajlanda
Proizvođač nije naveden na etiketi

2 barba sardineNaziv brenda Barba kupce navodi da su ove srdele izvučene iz Jadrana. Nisu. Na deklaraciji stoji da su s Tajlanda, a ovdje ih samo, za veliki trgovački lanac, pakira neimenovana tvrtka.


 

10. Papaline dalmatinskog barbe

Otkud su zapravo: iz Poljske
Proizvođač nije naveden na etiketi

1 barba smrznutoOve su papaline ulovljene u Poljskoj. U Hrvatskoj su pakirane i distribuirane pod domaćim nazivom.


 

11. Lignje dalmatinskog barbe

Otkud su zapravo: iz Koreje
Uvozi i pakira: Mesna industrija Braća Pivac Hrvatska

4 barba lignjePremda patagonijske lignje u Jadranu nema niti u tragovima, i ovaj paket smrznutih kolutića i krakovima iz Koreje prodaje se pod etiketom Barba.


 

 

 

Rašeljka Zemunović
Telegram autor
541 članak Više o autoru
Više s weba