Pravilnik upotrebi kolačića
Portal Telegram.hr unaprijedio je politiku privatnosti i korištenja takozvanih cookiesa, u skladu s novom europskom regulativom. Cookiese koristimo kako bismo mogli pružati našu online uslugu, analizirati korištenje sadržaja, nuditi oglašivačka rješenja, kao i za ostale funkcionalnosti koje ne bismo mogli pružati bez cookiesa. Daljnjim korištenjem ovog portala pristajete na korištenje cookiesa. Ovdje možete saznati više o zaštiti privatnosti i postavkama cookiesa

Šefovi EU konačno su shvatili da ih Trump reketari i da je vrijeme da se pobrinu za sebe. Ali, za to je možda kasno

Božo Kovačević analizira posljednji istup Angele Merkel koja je počela snažno zagovarati europsku vojsku

Riječi kancelarke Merkel izgovorene u raspravi o budućnosti EU izraz su brige za opstanak EU. Kao i predsjednik Europske komisije Jean-Claude Juncker i ona je naglasila da je Europa snažna kad govori jednim glasom, kad nastupa složna i ujedinjena. Ali ona jako dobro zna da je Europa u sve većoj mjeri razjedinjena dobrim dijelom i zbog politike predsjednika Trumpa. Oslobađanje od iluzije da će Amerika vječno biti dobrohotni zaštitnik u Europi nije izazvalo jednoznačno i nepokolebljivoopredjeljenje za daljnju obrambenu, energetsku, političku i socijalnu integraciju EU

Govor njemačke kancelarke Angele Merkel u Europskom parlamentu o budućnosti Europe pokazao je da su lideri EU shvatili poruke američkog predsjednika Trumpa. Njegovo inzistiranje na povećanju izdvajanja za vojsku, odnosno na žurnom dostizanju minimalno 2 posto nacionalnog BDP svake zemlje članice EU za obranu, europski su lideri dešifrirali kao pokušaj reketa. Trumpu nije stalo do toga da EU kao cjelina postane i geostrateški važan igrač.

On želi povećati cijenu američkih sigurnosnih jamstava, a ne osposobiti EU da se samostalno brani. Njegove nervozne reakcije na izjave francuskog predsjednika Macrona o potrebi izgradnje europske vojske to potvrđuju. Sa sigurnošću možemo pretpostaviti da će američki predsjednik na isti način komentirati i izjavu kancelarke Merkel da su “prošla vremena kad smo se bezrezervno mogli oslanjati na druge”.

Trumpu ne paše ujedinjena Europa

Američki predsjednik ne krije svoj animozitet prema ujedinjenoj Europi. Francuskom predsjedniku sarkastično je poručio da bi Francuzi danas govorili njemačkim jezikom da im Amerika nije pomogla da se oslobode njemačke okupacije. Dosadašnju arhitekturu transatlantskih odnosa koja se zasnivala na partnerstvu SAD-a i EU, on želi pretvoriti u apsolutnu američku dominaciju nad razjedinjenim europskim kontinentom.

Činjenicu da se EU danas ne bi mogla učinkovito braniti bez angažmana snaga NATO pakta i da je ovisna o američkim sigurnosnim jamstvima Trump želi iskoristiti da bi poljuljao ekonomsku važnost EU i da bi onemogućio njezinu daljnju političku integraciju. Ogoljena verzija onoga što bi Trump htio je Europa toliko razjedinjena i posvađana da bi se i oružani konflikti između pojedinih država pokazali kao neizbježni. U tom slučaju bi se Amerika opet mogla pojaviti kao spasitelj i, naravno, kao apsolutni gospodar u Europi.

Dugotrajni mir je glavno postignuće EU

Najduže razdoblje mira u europskoj povijesti glavno je postignuće EU. Zahvaljujući tome bilo je moguće ostvariti visoku razinu ekonomskog blagostanja i socijalne sigurnosti. Ta postignuća ostvarena su u sjeni hladnoratovskog nadmetanja Amerike i Sovjetskog Saveza. Kako je Amerika slijedila strategiju sprečavanja širenja komunizma, pružanje zaštite Europi bilo je u skladu s američkim nacionalnim interesima.

U današnjem multipolarnom svijetu Amerika više nema interes da Europu brani po diskontnim cijenama. Kako potpuno samostalnu Europu doživljava ne kao partnera nego kao suparnika na globalnom ekonomskom tržištu, europsku ovisnost o svojim sigurnosnim jamstvima Amerika želi iskoristiti i kao sredstvo za nametanje svojih ekonomskih interesa. Nervoza i neuvijene prijetnje sankcijama ako Njemačka i EU ne odustanu od kupnje ruskog prirodnog plina i ne preorijentiraju se na američki ukapljeni plin samo su simptomi takvog američkog pristupa.

Europa postaje sve više razjedinjena zbog Trumpa

Riječi kancelarke Merkel izgovorene u raspravi o budućnosti EU izraz su brige za opstanak EU. Kao i predsjednik Europske komisije Jean-Claude Juncker i ona je naglasila da je Europa snažna kad govori jednim glasom, kad nastupa složna i ujedinjena. Ali ona jako dobro zna da je Europa u sve većoj mjeri razjedinjena dobrim dijelom i zbog politike predsjednika Trumpa. Oslobađanje od iluzije da će Amerika vječno biti dobrohotni zaštitnik u Europi nije izazvalo jednoznačno i nepokolebljivo opredjeljenje za daljnju obrambenu, energetsku, političku i socijalnu integraciju EU.

Naprotiv, Amerika u nekim državama članicama EU nalazi pouzdane saveznike u suprotstavljanju nastojanjima da se EU uspostavi kao neupitni subjekt međunarodnih odnosa koji provodi samo jednu vanjsku politiku. Nove članice EU, one koje su do sloma Sovjetskog Saveza bile njegove europske kolonije, osjećaju se sigurnije u razjedinjenoj Europi pod američkom zaštitom nego u ujedinjenoj Europi bez američke zaštite.

Trumpovo poticanje podjela rezultiralo uspjehom

Za euroskeptične uši čuti poruku da će snažna europska vojska biti jamac da u Europi više nikada neće biti rata zvučala je kao prijetnja da će vjerojatno biti rata između Europe i Amerike. Nastojanja predsjednika Trumpa da na svaki način potiče europske podjele rezultirala su uspjehom. Oslanjajući se na ksenofobne i rasističke snage u Europi Trump je uspio svako nastojanje oko daljnje europske integracije prikazati kao socijalistički, gotovo komunistički projekt.

Stoga nije čudno što je poljski konzervativac Ryszard Legutko kancelarki Merkel replicirao riječima: “Ne mogu se oteti osjećaju da bi 95 posto onoga što ste rekli mogao reći Martin Schultz (bivši šef SPD-a i bivši predsjednik Europskog parlamenta). Europsku Uniju je otela ljevica.”

Njemačka kancelarka predložila je i osnivanje Europskog vijeća za sigurnost “u kojem bi se važne odluke mogle pripremati brže”. Isto tako je rekla da bi EU trebala češće primjenjivati odredbe Temeljnog ugovora koje omogućuju “da odluke budu donesene kvalificiranom većinom zemalja članica bez uobičajenog konsenzusa koji često blokira sigurnosne i obrambene inicijative”.

Obama bi sigurno reagirao drugačije od Trumpa

U kontekstu činjenice da je položaj kancelarke u Njemačkoj oslabljen i da će to, vjerojatno, značiti da je i njezin utjecaj u EU manji nego što je bio dosad ta nedvojbena opredjeljenja za Europu samostalniju u pogledu obrane i sigurnosti mogu biti shvaćena kao priznanje da je propuštena prilika da se to učini pravovremeno. Premda je nedvojbeno da bi europska inicijativa za promjenu euroatlantske sigurnosne arhitekture izazvala reakciju svake američke administracije, razumno je pretpostaviti da bi, primjerice, administracija predsjednika Obame ipak drukčije reagirala nego što danas reagira administracije predsjednika Trumpa.

Amerika koja je na unutrašnjem planu više demokratska i na vanjskopolitičkom planu usmjerena prema multilateralizmu svoje bi interese pokušala ostvariti produbljujući suradnju s partnerima, a ne izravno prijeteći konfrontacijom kako to danas radi predsjednik Trump.

Oni zastupnici koji su gromoglasnim pljeskom pozdravili kancelarkine prijedloge i inicijative imaju dobre razloge da se zapitaju zašto sve to ona nije predlagala kad je bila na vrhuncu moći. Isto tako, u okolnostima koje daju naslutiti da će mnoge od njih u parlamentarnim klupama uskoro zamijeniti desničarski euroskeptici, trebali bi se zapitati zašto od početka svog mandata nisu inzistirali na ostvarivanju onoga o čemu Macron, Merkel i Juncker danas govore kao o imperativima koji moraju biti ostvareni da bi EU opstala.

Božo Kovačević
Kolumnist i publicist
174 članka Više o autoru
OGLASI
učitavanje...
Više s weba