Pravilnik upotrebi kolačića
Portal Telegram.hr unaprijedio je politiku privatnosti i korištenja takozvanih cookiesa, u skladu s novom europskom regulativom. Cookiese koristimo kako bismo mogli pružati našu online uslugu, analizirati korištenje sadržaja, nuditi oglašivačka rješenja, kao i za ostale funkcionalnosti koje ne bismo mogli pružati bez cookiesa. Daljnjim korištenjem ovog portala pristajete na korištenje cookiesa. Ovdje možete saznati više o zaštiti privatnosti i postavkama cookiesa

Sindikate rijetki shvaćaju ozbiljno, ali ovaj referendum oko mirovine premijeru sigurno nije zgodan; evo zašto

Skupljanje potpisa i nadmudrivanje s Vladom i Ustavnim sudom događat će se usred niza izbornih kampanja

Sindikati, naime, kad su u pitanju referendumske inicijative nikad ne omanu. Istina, niti jednom u tri dosadašnja pokušaja nije došlo do referenduma, no svaki put je priča završila baš onako kako su htjeli sindikalni lideri kad su od građana krenuli tražiti potpise. I da, kad smo već kod potpisa, nikad se nije dogodilo da ih se ne skupi dovoljno.

Ćiro Blažević je znao kazati kako, kad mu je teško, pomisli na svoj račun u švicarskoj banci. Andrej Plenković je u sličnoj situaciji. Kad god je hrvatskom premijeru teško, može pomisliti na brojke iz anketa. Po ispitivanjima javnog mišljenja je, naime, HDZ uvjerljivo najjača stranka u Hrvatskoj. Posljedica je to prije svega slabosti SDP-a, razmrvljenosti opozicije i nemogućnosti da se, makar zasad, neki od novih pokreta/stranaka nametnu kao jaka opcija koju nosi val neupitnog nezadovoljstva građana stanjem u zemlji.

Ipak, u tu umirujuću jednadžbu, predsjednik Vlade morat će ubaciti novu varijablu – sindikate. Odnosno, utjecaj njihove danas najavljene akcije koja bi mogla rezultirati referendumom o izmjenama Zakona o mirovinskom osiguranju, kojim bi se dob za odlazak u mirovinu opet vratila na 65 godina i smanjila penalizacija za prijevremeno umirovljenje.

Navijanje deset godina ranije

Stvar je, zapravo, za aktualnu vlast dosta nezgodna. Plenkovićeva Vlada je, na zadovoljstvo eksperata Europske komisije, zapravo ubrzala već planiranu reformu koju je donijela Vlada Zorana Milanovića. Po zakonu Vlade lijevog centra, u mirovinu sa 67 godina života bi se odlazilo od 2038. godine, a desni centar je sat navio desetljeće ranije – na 2028. godinu. Pokretanje referendumske inicijative od strane sindikata (koji traže da se u mirovinu ide sa 65 godina i – točka) u cijelu priču ubacuje dozu političke neizvjesnosti kakve dosad nikad nismo imali kad su u pitanju referendumi u Hrvatskoj.

Sindikati, naime, kad su u pitanju referendumske inicijative nikad ne omanu. Istina, niti jednom u tri dosadašnja pokušaja nije došlo do referenduma, no svaki put je priča završila baš onako kako su htjeli sindikalni lideri kad su od građana krenuli tražiti potpise. I da, kad smo već kod potpisa, nikad se nije dogodilo da ih se ne skupi dovoljno.

Kratka povijest Vladinih kapitulacija

Prije devet godina, kad su sindikati nakanili rušiti izmjene Zakona o radu skupio se rekordan broj referendumskih potpisa u Hrvatskoj – 813.061. Ustavni sud je srušio referendum, uglavnom zbog toga jer je Vlada u međuvremenu odustala od izmjena Zakona o radu.

Četiri godine kasnije, sindikati su organizirali skupljanje potpisa protiv takozvanog outsourcinga, odnosno, izdvajanja i privatizacije pomoćnih službi iz javnih i državnih firmi. Protiv “privatizacije čistačica” skupilo se više od 600 tisuća potpisa. Ustavni sud je srušio referendum, uglavnom zbog toga jer je Vlada u međuvremenu odustala od outsourcinga.

Iste godine, samo malo kasnije, sindikati su krenuli i u skupljanje potpisa protiv monetizacije autocesta. Skupljeno je preko 530 tisuća potpisa onih koji su htjeli referendum o tome hoćemo li “dati naše autoceste”. Ustavni sud je srušio referendum, uglavnom zbog toga što je Vlada u međuvremenu odustala od monetizacije autocesta.

Tvrda kost u Banskim dvorima

Očito je, dakle, da sindikati, za razliku od mnogih drugih, znaju kako mobilizirati građane i skupiti neupitno dovoljno potpisa za održavanje referenduma. Očito je da se dosad, svaki put, Vlada povijala pod težinom njihovih potpisnih knjiga i – odustajala. Ima i još jedan detalj koji ide u prilog ovakvom razvoju događaja – tajming. A on je, politički gledano, pogođen savršeno. Referendumski potpisi i eventualno Vladino protivljenje izmjenama Zakona o mirovinskom osiguranju po ovom redu vožnje bi najžešću javnu raspravu izazivali u kampanji za europske izbore (prikupljanje potpisa) i krajem ove, odnosno početkom naredne godine kad bi se moglo odlučivati o valjanosti potpisa i ustavnosti pitanja. Podsjetimo, krajem ove godine ide kampanja za predsjednika/cu Republike. Sljedeća godina je godina parlamentarnih izbora.

Iako je iz povijesnog iskustva i tajminga za zaključiti da će Vlada kapitulirati, stvari ipak nisu tako jednostavne. Naime, Plenković bi mogao biti znatno tvrđa kost od svojih prethodnika. S jedne strane mu nitko politički ne puše baš za vrat (vidi ankete), a s druge, popuštanje pred sindikalnim zahtjevima i fiksiranje dobi za mirovinu na 65 godina bi u Bruxellesu izazvalo – zaprepaštenje. Stoga će se narednih mjeseci sasvim sigurno u Hrvatskoj naširoko raspravljati o dobi umirovljenja, potpisima, referendumu, troškovima sustava… s krajnje neizvjesnim ishodom.

Gotovac: Legitimno, ali neustavno

Viktor Gotovac, docent na Katedri za radno i socijalno pravo na Pravnom fakultetu u Zagrebu, za Telegram kaže kako ovu referendumsku inicijativu smatra legitimnom. “Za razliku od nedavnih, apsolutno neprihvatljivih, koje su išle prema smanjenju prava nacionalnih manjina ili zadiranju u međunarodne ovlasti Sabora”, naglašava. Problem su, međutim, brojke. Hrvatskoj danas u mirovinskom sustavu za isplatu mirovina nedostaje 15-18 milijardi kuna godišnje. Stanovništvo je globalno sve starije i mnoge zemlje su produžile radni vijek, a neke čak i u potpunosti ukinule prijevremeno umirovljenje.

“Realnost je da ni Hrvatska neće moći izbjeći produljenje radnog vijeka”, kaže Gotovac i upozorava da zbog sadašnje dobi odlaska u mirovinu u nekim zanimanjima već imamo značajan deficit radne snage, dok umirovljeni liječnici ili profesori rade u – privatnim ustanovama. Gotovac je uvjeren da će, dođe li ovo referendumsko pitanje do Ustavnog suda, palac biti okrenut prema dolje. “Ovo je u krajnjoj liniji pitanje vođenja gospodarske politike, što je u rukama države. Bude li pitanje o izmjenama Zakona o mirovinskom osiguranju ustavno, onda ustavan može biti i referendum o ukidanju poreza”, kaže Gotovac.

Sever: Trošak mirovina će padati

Krešimir Sever, predsjednik Nezavisnih hrvatskih sindikata (NHS), koji su među pokretačima referendumske inicijative, ima nešto drugačije argumente. Građani Hrvatske, kaže, imaju kraći očekivani životni vijek od onog u Europi, a samo pet godina nakon umirovljenja provedu dobrog zdravlja. U EU je taj prosjek deset godina, dok je kod zemalja koje su produžile radni vijek još i viši. “Po Ageing reportu Europske komisije troškovi za mirovinski sustav u Hrvatskoj ne samo da neće vremenom rasti, nego će i padati, i to po najvišoj stopi u EU nakon Grčke!”, kaže nam Sever. Razlog je u tome što više nema guranja viška ljudi u prijevremene mirovine, što je u proteklim desetljećima bio dio poslovne politike mnogih firmi.

I doista u tom izvještaju EK, do 2070. godine javni troškovi za mirovine u Hrvatskoj bi trebali pasti sa 10,6 posto BDP-a u 2016.-oj, na 6,8 posto u 2070. godini. Uz razlog o kojem nam je pričao Sever, na pad troška za mirovine će utjecati sve više umirovljenika koji će dio imovine primati iz drugog stupa. Ipak, solidan utjecaj na taj pad troška (0,9 postotnih bodova) u ovoj analizi EU je i onaj koji govori o – kasnijem odlasku u mirovinu (kad je izvještaj rađen na snazi je bila odredba po kojoj se od 2038. u Hrvatskoj trebalo u penziju sa 67 godina).

Top tema

Severa smo pitali i zašto nisu krenuli u referendum kad je Milanovićeva Vlada donijela svoj zakon po kojem se sa 67 godina kreće u mirovinu. “Bili smo protiv tog zakona i mi, NHS, i ostale sindikalne središnjice. Sad se puno toga jednostavno poklopilo. Uostalom, tadašnja oporba, a sadašnja vlast je bila izrazito protiv produženja radnog vijeka”, kaže Sever. Sindikati su, veli, pokušali za vrijeme donošenja aktualnog zakona argumentima utjecati na njegovu promjenu, ali nisu izazvali nikakvu reakciju.

Sad, sasvim sigurno, hoće. Skupljanje potpisa i nadmudrivanje s Vladom i Ustavnim sudom, valja ponoviti, događat će se usred cijelog niza izbornih kampanja. “Ovo je tema koja će postati primamljiva političkim populistima”, smatra Viktor Gotovac. “Do kraja ovog stoljeća nećemo imati uvjete za produljenje radnog vijeka”, uvjeren je, pak, Sever.

Što će biti do kraja stoljeća s domaćom politikom, malo je teže za predvidjeti. No, do kraja godine će, sasvim sigurno, referendum o dobi odlaska u mirovinu biti jedna od top tema.

Jasmin Klarić
Telegram autor
74 članka Više o autoru
Više s weba