Pravilnik upotrebi kolačića
Portal Telegram.hr unaprijedio je politiku privatnosti i korištenja takozvanih cookiesa, u skladu s novom europskom regulativom. Cookiese koristimo kako bismo mogli pružati našu online uslugu, analizirati korištenje sadržaja, nuditi oglašivačka rješenja, kao i za ostale funkcionalnosti koje ne bismo mogli pružati bez cookiesa. Daljnjim korištenjem ovog portala pristajete na korištenje cookiesa. Ovdje možete saznati više o zaštiti privatnosti i postavkama cookiesa

Škoro, pokazuju ankete, pobjeđuje i Milanovića i Grabar Kitarović. No kakve su mu zbilja šanse za drugi krug?

Dva ključna fronta dijele Škoru od drugog kruga u kojem mu šanse jako rastu - bitka za dušu HDZ-a i nadmetanje s Kolakušićem

Škoro dodatne glasove za drugi krug traži na dva fronta. Jedan je bazen razočaranih birača HDZ-a koji su nezadovoljni politikom i učincima Vlade Andreja Plenkovića. Stoga je poruka da je “Glas za Kolindu Grabar-Kitarović, glas za Andreja Plenkovića” potpuno očekivana, ali i sasvim dovoljno efektna. Tko god želi da se HDZ (lakše) riješi sadašnjeg predsjednika zna tko bi mu trebao biti prvi izbor 22. prosinca.

Kako se to, pobogu, dogodilo? Još prije tjedan dana iz stožera Kolinde Grabar-Kitarović kao da se dao čuti uzdah olakšanja kad je Miroslav Škoro u Državno izborno povjerenstvo donio 70-ak tisuća potpisa. Ekipa HDZ-ove kandidatkinje je, naime, očekivala da će ih njihov konkurent na desnici i desnom centru donijeti dvostruko više.

Pritom su im i ankete davale određenu dozu sigurnosti – mada je od ljeta naovamo Škoro uporno i ozbiljno smanjivao razliku u eventualnom drugom krugu protiv Grabar-Kitarović. Po prosjecima tri redovne ankete, CRO Demoskop, Crobarometar i HRejting ta razlika je samo od rujna padala sa 8,1 na 6,1, pa na 3,9 postotnih bodova. No, ono što je Kolindi Grabar-Kitarović i njenoj ekipi moglo obrisati hladan znoj s čela bio je razmak do ulaska u drugi krug. Do drugog kruga je, naime, kantautora iz Višnjevca uporno i tvrdokorno dijelilo 6-7 postotnih bodova.

I onda se sve odjednom promijenilo. Prva anketa u prosincu Škoru pretvara u najvruću robu kampanje, sa samo jednim postotnim bodom zaostatka za drugim krugom u kojem uvjerljivo pobjeđuje oboje najvećih konkurenata.

Rat za Franju

Kao da je odjeknuo startni pucanj – krenulo se odmah u rat za HDZ i nasljeđe Franje Tuđmana koji se vjerojatno neće stišati do 23. prosinca (a uđu li i Škoro i predsjednica u drugi krug onda će potrajati i dulje). Računica je jasna – nije baš najizglednija opcija da će u drugi krug oba kandidata s desne strane političkog spektra, a pobjednik baš tog odmjeravanja bit će favorit u drugom krugu. Stoga je Škoro u Lisinskom ovog vikenda toliko pričao o tome da se HDZ odrekao nasljeđa Franje Tuđmana, na što su mu je cijela vrhuška HDZ-a uzvratila paljbu, s trenutnim finalom predsjednika Sabora Gordana Jandrokovića koji je danas konstatirao da je djelo Franje Tuđmana “veliko i preveliko za ove patuljke politike koji od toga pokušavaju profitirati”.

Škoro dodatne glasove za drugi krug traži na dva fronta. Jedan je bazen razočaranih birača HDZ-a koji su nezadovoljni politikom i učincima Vlade Andreja Plenkovića. Stoga je poruka da je “Glas za Kolindu Grabar-Kitarović, glas za Andreja Plenkovića” potpuno očekivana, ali i sasvim dovoljno efektna. Tko god želi da se HDZ (lakše) riješi sadašnjeg predsjednika zna tko bi mu trebao biti prvi izbor 22. prosinca.

Tko je kralj populizma?

Druga fronta je manje očita, ali možda još i bitnija. I na njoj su se upravo u posljednjih nekoliko sati izrazito dinamične i nikad neizvjesnije izborne utrke počele događati promjene. Naime, Mislav Kolakušić, koji je dosad ovu kampanju odrađivao skoro pa preko volje, žestoko je napao Škoru ocjenjujući ga HDZ-ovim kandidatom. Istina, Kolakušić je to tvrdio još ovog ljeta, ali u finalu kampanje svaka izjava ima stostruko veći efekt. Pogotovo u situaciji u kojoj je za Škoru možda i presudno da se uspije prikazati istinskim protuestablišmentskim kandidatom.

No, ako tu poziciju mora dijeliti s ovosezonskim kraljem populizma i ako će s Kolakušićem (Pernar se ne čini više dovoljno jakim da bude bitniji faktor) u prvom krugu dijeliti glasove – lako je moguće da se u noći s 22. na 23. prosinca nađe taman – ispod crte.

Efekt Mosta

S druge strane, da je Kolakušić nastavio šutjeti, ili ako se sad vrati u svojevrsnu hibernaciju, moguće je da se na Škorinom rezultatu ekspresno osjeti efekt Mosta s izbora 2015. godine. Da ga birači prepoznaju kao najjaču alternativu stranačkom duopolu HDZ-a i SDP-a i u zadnji tren se odluče na strateško glasanje za njega kao onog koji ima priliku doista ozbiljnije razdrmati stvari u političkom sustavu zemlje.

Škoru bi tako pogurali do drugog kruga, kao što su Most prije četiri godine s anketnog ruba izbornog praga (pet posto) odjednom doveli na skoro 14 posto glasova na izborima. No, čini se da Kolakušić neće tek posve ravnodušno odjuriti u briselsku noć, pa će bitka za protestne birače – u prvom krugu – možda biti odsudnija za Škoru nego bitka za dušu (i žezlo) HDZ-a.

Priča Sandre Š.

Uglavnom, u ovom trenutku – a trenutci u ovako intenzivnoj i izjednačenoj kampanji znaju potrajati neuobičajeno kratko – vruća roba predsjedničkih izbora, Miroslav Škoro, treba strahovati od (političke) sudbine – Sandre Švaljek. Ankete su, naime, prije dvije godine vrlo jasno pokazivale da jedino ona u drugom krugu izbora za gradonačelnika Zagreba ima izgleda poraziti Milana Bandića.

No, u prvom je Švaljek ostala za pet postotnih bodova iza Anke Mrak-Taritaš i drugi krug lokalnih izbora mogla je gledati iz svog dnevnog boravka. Takav ishod, nakon nabujalih ambicija u prvoj trećini prosinca, za Miroslava Škoru bio bi prilično gorak poraz.

Jasmin Klarić
Telegram autor
499 članaka Više o autoru
Više s weba
Ostanite uz telegramov program