Pravilnik upotrebi kolačića
Portal Telegram.hr unaprijedio je politiku privatnosti i korištenja takozvanih cookiesa, u skladu s novom europskom regulativom. Cookiese koristimo kako bismo mogli pružati našu online uslugu, analizirati korištenje sadržaja, nuditi oglašivačka rješenja, kao i za ostale funkcionalnosti koje ne bismo mogli pružati bez cookiesa. Daljnjim korištenjem ovog portala pristajete na korištenje cookiesa. Ovdje možete saznati više o zaštiti privatnosti i postavkama cookiesa

Splitska vlast više se ni ne skriva: ovim zadnjim spomenikom dali su potpuni legitimitet ustaštvu

Ako pod navodno umjerenim HDZ-om Split diže spomenik ustaši, što bi to točno desna struja radila - a da ova već ne radi?

Ova sramotna odluka kojom gradske vlasti s navodno uglađenim i fetivim gradonačelnikom Krstulovićem Oparom na čelu zapravo do kraja omalovažavaju i brišu antifašističku tradiciju grada predstavlja tek logičan pretposljednji korak u definitivnoj identifikaciji s ustaštvom. Posljednji bi naravno bio da Rivi vrate ime Obala Ante Pavelića.

Kao i u mnogo čemu drugome, Split je iznova predvodnik negativnih procesa u hrvatskom društvu i politici. Naime, Gradsko vijeće je, na prijedlog bliskog suradnika Brune Esih, Martina Pauka, većinom glasova izglasalo da se na Marjanu podigne spomenik Frani Tenti, novom idolu splitske ulične i ustaške desnice. O njegovom slučaju već sam pisao na Telegramu.

Čovjeka je prije par godina u širu javnost vratila Slobodna Dalmacija, navodeći ga kao nevinu žrtvu komunizma, budući da je s 19 godina od tuberkuloze preminuo u zatvoru. Zašto je pak Frane Tente uopće bio u zatvoru? Pa zato što je 10. travnja 1947., zajedno s grupom istomišljenika, s Marjana skinuo jugoslavensku zastavu te umjesto nje postavio zastavu NDH.

Sve to u partizanskom Splitu. Ekvivalent tome bio bi da grad Knin danas podigne spomenik nekom imaginarnom pojedincu koji je 5. kolovoza 1997. skinuo s kninske tvrđave zastavu Republike Hrvatske i na nju postavio zastavu Krajine.

Maloljetnik koji je pušten s Bleiburga

Tente, k tome nije bio tek zabludjeli mladić, nego momak koji je zbog toga što je bio maloljetan pušten doma s Bleiburga, da bi kasnije, u ljeto 1946. bio uhapšen jer je nacrtao Pavelićev lik na splitskoj gimnaziji, a još kasnije bio jedan od osnivača Hrvatskog oslobodilačkog pokreta koji je odradio spomenuti akciju zastava na Marjanu.

Ova sramotna odluka kojom gradske vlasti s navodno uglađenim i fetivim gradonačelnikom Krstulovićem Oparom na čelu zapravo do kraja omalovažavaju i brišu antifašističku tradiciju grada predstavlja tek logičan pretposljednji korak u definitivnoj identifikaciji s ustaštvom. Posljednji bi naravno bio da Rivi vrate ime Obala Ante Pavelića.

Ovaj slučaj je pak iznimno poučan iz dva razloga. Jedan je da nema djelomičnog ustašovanja koje stvari neće dovesti do kraja. Preciznije govoreći, ne može se podizati spomenik ustaškoj bojni HOS-a, sve s natpisom ‘Za dom spremni’ i istovremeno se praviti da postrojba, njeno ime i simbolika nemaju veze s ustaškim pokretom. Najmanji je tu problem što se na koncu pokaže prava istina.

Legitimizacija ustaštva uporno se skriva

Puno je veći problem što se ta prava istina legitimizacije ustaštva uporno skriva, nekad pod krinkom Domovinskog rata, nekad iza priče o dva totalitarizma, a nekad iza totalnog falsificiranja činjenica, bilo da je riječ o odnosu prema logoru smrti u Jasenovcu ili o djelovanju Frane Tente i sličnih.

Ustaštvo je odavno dobilo pravo građanstva u Hrvatskoj, samo što to nitko ne želi otvoreno priznati. S te strane splitski slučaj radi korak dalje u priznavanju očitog, iako vladajući u tom gradu i dalje nemaju hrabrosti nazvati stvari pravim imenom.

Drugi razlog odnosi se na aktualne sukobe oko toga tko će zavladati HDZ-om. Splitski slučaj, naime, pokazuje da je to sasvim svejedno. Jer ako pod navodno umjerenim gradonačelnikom drugog grada u zemlji i bliskim Plenkovićevim suradnikom dižu spomenik ustaši, što je to točno sljedeće što bi radila ta još desnija struja, a da ova već ne radi?

Dragan Markovina
Povjesničar i publicist
157 članaka Više o autoru
Više s weba