Pravilnik upotrebi kolačića
Portal Telegram.hr unaprijedio je politiku privatnosti i korištenja takozvanih cookiesa, u skladu s novom europskom regulativom. Cookiese koristimo kako bismo mogli pružati našu online uslugu, analizirati korištenje sadržaja, nuditi oglašivačka rješenja, kao i za ostale funkcionalnosti koje ne bismo mogli pružati bez cookiesa. Daljnjim korištenjem ovog portala pristajete na korištenje cookiesa. Ovdje možete saznati više o zaštiti privatnosti i postavkama cookiesa

Srbija gospodarski grabi naprijed brže od nas. Koga će za 20 godina cipelariti nasljednici junaka iz Supetra?

Fižulić analizira izvješće Svjetske banke koja ne donosi pretjerano optimističnu procjenu rasta hrvatskog gospodarstva do kraja 2021.

Junacima iz Supetra i njihovim nasljednicima preostaje samo nada da će naša voljena domovina u narednih dvadeset godina imati snažan gospodarski rast, između ostalog zahvaljujući i doseljavanju milijun imigranata u pedeset nijansi crne, smeđe i žute boje kože, tako da više neće morati provoditi zamornu anketu "Tko je ovdje Srbin?" nego će moći do mile volje cipelariti sve one koji nisu tamne puti zbog prekomjernoga izlaganja suncu.

Prošlog je tjedna Svjetska banka objavila procjenu rasta svjetskog gospodarstva do kraja 2021. Prema toj procjeni svjetsko će gospodarstvo u ovoj i naredne dvije godine rasti po prosječnoj godišnjoj stopi od 2,43 posto. U istom razdoblju ekonomija Eurozone godišnje imat će porast od 1,3 posto, SAD-a 1,6 posto, a Kine 6,1 posto. Hrvatsko će gospodarstvo prema procjeni Svjetske banke rasti nešto iznad svjetskog prosjeka (2,46 posto godišnje), ali bitno sporije od svih usporedivih ekonomija u bližem i daljem susjedstvu.

Metodologija Svjetske banke svrstava Hrvatsku zajedno s Poljskom, Mađarskom, Rumunjskom i Bugarskom u “Srednju Europu”, a zbirno gospodarstvo tih pet država imat će prosječni godišnji rast od 3,36 posto. Hrvatska će imati sporiji rast i od svih država “Zapadnog Balkana” čijem gospodarstvu Svjetska banka predviđa prosječni godišnji rast od 3,73 posto. Znači, hrvatsko gospodarstvo neće samo zaostajati za gospodarstvima iz grupe u koju ga je smjestila Svjetska banka, već će ga dostizati i neki od najdražih susjeda.

Tako će Srbija imati prosječni godišnji gospodarski rast od 3,83 posto, a BiH, bez obzira na svu nefunkcionalnost središnjih vlasti, 3,76 posto. U skupini od 24 države Europe (sve istočnoeuropske države izvan Eurozone osim Češke) i srednje Azije (nekadašnje republike Sovjetskog Saveza i Turska) sporiji gospodarski rast od hrvatskog imat će samo Rusija i Bjelorusija.

Rijetki članovi vlade su spremni na analizu

Članovi hrvatske Vlade nisu javno komentirali sumorne prognoze koje je objavila Svjetska banka. Istovremeno, nisu štedjeli na trudu i vremenu kako bi se pohvalili, prema prvoj procjeni DZS-a, gospodarskim rastom od 3,9 posto u prvom tromjesečju ove godine u odnosu na isto razdoblje prošle. Naravno, samo su rijetki bili spremni analizirati stvarne razloge za taj skok iznad prosječnih kvartalnih veličina rasta u posljednje dvije godine. Rast potrošnje kućanstava u prvom kvartalu ove godine bio je za 25 postotnih bodova veći od prosječnog kvartalnog rasta u prošloj godini, a rast potrošnje opće države samo neznatno veći od prošlogodišnjeg prosjeka. Jedini stvarni skok zabilježile su “Bruto investicije u fiksni kapital” koje su zabilježile rast od 11,5 posto.

Kako je prosječan kvartalni rast investicija u prošloj godini iznosio 4,13 posto bilo bi hvalevrijedno da su DZS i Vlada objasnili razloge za ovakav enorman skok. Javnost je zaslužila saznati koliki utjecaj na gospodarski rast u ovako maloj ekonomiji kakva je Hrvatska ima izgradnja jednog velebnog mosta, i što će biti s rastom nakon što taj most jednom bude napravljen. Pelješki most sigurno će poboljšati kvalitetu života za desetak tisuća stanovnika, a u ljetnom razdoblju i za isto toliko namjernika, ali on zbog svoje prometne i ekonomske neopravdanosti sigurno neće biti osnovica za novi gospodarski rast niti će kreirati nova radna mjesta.

Rast nam je bio dovoljan samo za plasman na sredinu ljestvice

Inače, i tih 3,9 posto rasta bilo je dovoljno samo za sredinu ljestvice država istočne Europe jer su Mađarska, Rumunjska, Poljska i Estonija u prvom kvartalu ove godine zabilježile bitno veći gospodarski rast od hrvatskog, a samo su Latvija i Češka ovaj put zaostale. Slovačka, Litva, Slovenija i Bugarska imale su rezultate kao i Hrvatska, razlika je bila unutar okvira statističkih korekcija.

Svjetska banka kao ključno ograničenje za gospodarski rast u srednjoročnom razdoblju za države Srednje Europe ističe smanjivanje broja radno-aktivnih stanovnika, dodatno pojačano iseljavanjem u države Zapadne Europe. Nedostatak odgovarajuće radne snage postaje ozbiljan ograničavajući faktor za uspješan gospodarski rast u državama koje se ističu rigidnim protuimigracijskim politikama i javnim ksenofobnim ispadima svojih pozicijskih i opozicijskih političara.

Sirotinjski dijelovi Europe imaju svoje razloge za inferiornost

Tako su sirotinjski dijelovi Europe, ponajviše zbog nedostatka Židova i Roma, pronašli razloge za svoju inferiornost i životne nedaće u onima koji bi im zapravo trebali pomoći u daljnjem svekolikom napretku. Krajem svibnja ove godine U.S. News & World Report objavio je ranglistu američkih saveznih država prema kvaliteti zdravstvenih usluga, obrazovanja, gospodarstva, infrastrukture, fiskalne stabilnosti i zaštite okoliša te stupnju kriminala. Prema tim kriterijima najbolja savezna država za život je Washington na krajnjem sjeverozapadu gdje prosječno kućanstvo zarađuje 71.000 dolara godišnje, a tri najgore su države “Dubokog juga”, Mississippi, Alabama i Lousiana s dvostruko manjim prosječnim prihodima kućanstava.

U državi Washington već desetljećima nitko nije trebao pitati “Kako je biti ‘Crnac’ ili ‘peder’?”, a u ove tri, praktički do jučer, ovo pitanje je bilo izlišno iz potpuno drugih i lako razumljivih razloga. Hoće li države istočne Europe za dvadeset godina biti poželjne za život poput države Washington ili će ostati napuštene, na samom rubu Europe kao što je i Alabama, metaforički na rubu SAD-a, ovisi u mnogočemu o odlukama današnjih vlastodržaca.

Hrvatska je, barem zasad, odlučila biti Alabama

Hrvatska je, barem za sada, odlučila biti Alabama. Mi, istina, još uvijek nemamo susjede osjetno tamnije puti, ali imamo još ponešto onih koji se krste, ili ne daj Bože, klanjaju. Kako su naše ratne traume još vrlo svježe, ponajviše u onih naših sugrađana koji su rođeni pet-šest godina nakon Bljeska i Oluje, ne preostaje nam ništa drugo nego da ih povremeno potjeramo u more, ili ako nisu bili dovoljno brzi, iscipelarimo.

Naš najveći problem je što objekti našeg pravednog gnjeva izgledaju kao i mi i ako prestrašeno šute ne možemo napraviti pravovremenu selekciju. Upravo se to dogodilo u Supetru. Junačke splitske uzdanice nisu mogle u tu kasnu ili ranu uru na brzinu ustanoviti tko je tu Srbin, a tko Hrvat pa su za svaki slučaj prebile sve, uključivši i varaždinsku djevojku koja je legla na svog dečka u naivnoj nadi da uzdanice ne biju žensku čeljad.

Koga će nasljednici junaka iz Supetra cipelariti za 20 godina?

Kao i u Alabami, nije problem samo u “bijelom smeću”, uvijek je problem u onima koji ljudskom talogu u vrijeme mira daju dozvolu za cipelarenje, a u vrijeme rata za ubijanje. Koga će za dvadeset godina cipelariti nasljednici junaka iz Supetra? Židove i Rome već su eliminirali njihovi neprikosnoveni uzori iz četrdesetih godina prošloga stoljeća, ovi potonji su opet došli, ali nema ih dovoljno da bi bili inspirativni, a Srbi su ostali samo u tragovima i kao što smo vidjeli, teško ih je prepoznati.

Junacima iz Supetra i njihovim nasljednicima preostaje samo nada da će naša voljena domovina u narednih dvadeset godina imati snažan gospodarski rast, između ostalog zahvaljujući i doseljavanju milijun imigranata u pedeset nijansi crne, smeđe i žute boje kože, tako da više neće morati provoditi zamornu anketu “Tko je ovdje Srbin?” nego će moći do mile volje cipelariti sve one koji nisu tamne puti zbog prekomjernoga izlaganja suncu.

Goranko Fižulić
Poduzetnik
191 članak Više o autoru
Više s weba