Nekad je nužno odabrati stranu

Što nam je pokazala demokratska debata? Da doslovno bilo tko od ovih ljudi pobijedi Trumpa, Amerika bi se preporodila

Telegramov dopisnik iz Amerike analizira posljednju demokratsku debatu koja je jučer održana u Houstonu

HOUSTON, TEXAS - SEPTEMBER 12: Democratic presidential candidates Sen. Amy Klobuchar (D-MN) (L-R), Sen. Cory Booker (D-NJ), South Bend, Indiana Mayor Pete Buttigieg, Sen. Bernie Sanders (I-VT), former Vice President Joe Biden, Sen. Elizabeth Warren (D-MA), Sen. Kamala Harris (D-CA), former tech executive Andrew Yang, former Texas congressman Beto O’Rourke, former housing secretary Julian Castro debate on stage during the Democratic Presidential Debate at Texas Southern University's Health and PE Center on September 12, 2019 in Houston, Texas. Ten Democratic presidential hopefuls were chosen from the larger field of candidates to participate in the debate hosted by ABC News in partnership with Univision. (Photo by Win McNamee/Getty Images)
FOTO: Getty Images

Biden je imao dosad najbolji nastup – fokusiran, oštar, konačno je uzvraćao napade, ponekad i sam kretao u njih, iako se par puta sapleo o vlastiti jezik; Warren je bila postojana i uvjerljiva, iako često nevidljiva; Bernie je bio glasan i sveprisutan, kakav Bernie već jest. Garbovska Amy Klobuchar konačno je progovorila, Cory Booker bio šarmantan i dobro artikuliran, Kamala Harris našla je novu metu svojih ubojitih napada, a Pete Buttigieg otvorio dušu o tome kako je bilo biti gej u vojsci i politici. Ukratko, svi su bili dobri, s jednim izuzetkom, pa učinak u anketama vjerojatno neće biti dramatičan

Tri sata užarene rasprave u Houstonu bilo je dosad najbolje provedeno vrijeme u promatranju demokratskih predizbora za predsjednika Amerike. Polje od 24 kandidata već se osulo na manje od 20, a kriterije za nastup u trećoj debati zadovoljilo ih je samo desetero. To je značilo da će prvi put svi stati na istu pozornicu – dakle, jedna noć debate, ne dvije. Mediji su najavljivali “rumble” u maniri boksačkih mečeva – bivši potpredsjednik Joe Biden prvi put će se naći na istoj pozornici s drugoplasiranom u anketama Elizabeth Warren. Ali tu se nisu dogodila čudesa.

Boksačkih udaraca ispod pojasa bilo je na drugim relacijama, ali je opći dojam da su gotovo svi imali dobru noć (OK, svi osim jednoga). I u tako izjednačenom polju bilo je lako prepoznati tko je zablistao – Beto O’Rourke, kongresnik iz Teksasa, nije bio samo najupečatljiviji, nego je u dobroj mjeri dao za pravo onima koji su u njemu vidjeli “bijelog Obamu“.

Biden je imao dosad najbolji nastup – fokusiran, oštar, konačno je uzvraćao napade, ponekad i sam kretao u njih, iako se par puta sapleo o vlastiti jezik; Warren je bila postojana i uvjerljiva, iako često nevidljiva; Bernie je bio glasan i sveprisutan, kakav Bernie već jest. Garbovska Amy Klobuchar konačno je progovorila, Cory Booker bio šarmantan i dobro artikuliran, Kamala Harris našla je novu metu svojih ubojitih napada, a Pete Buttigieg otvorio dušu o tome kako je bilo biti gej u vojsci i politici. Ukratko, svi su bili dobri, s jednim izuzetkom, pa učinak u anketama vjerojatno neće biti dramatičan. Ako treba proglasiti pobjednika, onda je to Beto. Ako se dijele srebro i bronca, dobili bi ih Biden i Warren.

Brzo je postalo jasno da se demokrati dijele u dvije glavne grupe

Počelo je raspravom o reformi zdravstvenog osiguranja, koja je ovaj put bila smislenija jer su se svi našli na istoj pozornici. Brzo se pokazalo da se demokrati dijele u dvije glavne grupe – Sanders i Warren branili su njegov plan “Medicare for All”, dok su se ostali svrstali na drugu stranu i usprotivili ukidanju privatnog osiguranja, što je ključni element Sandersova plana. Razlika između lijevog krila i lijevog centra bila je vrlo očita. Ljevica je oko zdravstvenog osiguranja dosad vodila glavnu riječ; centar je sinoć uzvratio udarac. Biden je prozvao Bernieja kao socijalista i pitao ga otkud mu novac da plati svoj plan. Odgovor – to je komplicirano.

Rasprava o reformi zdravstvenog osiguranja u suštini je rasprava o baštini bivšeg predsjednika Baracka Obame i postavlja pitanje treba li nastaviti s proširenjem njegova modela Obamacarea, ili treba sve početi iznova i uspostaviti veliko državno zdravstveno osiguranje, što zagovaraju Bernie i Warren. Obama je, nema sumnje, bio veliki pobjednik ove večeri – niti jedan kandidat nije propustio spomenuti bivšeg predsjednika u pozitivnom svjetlu – veliki kontrast u odnosu na prošlu debatu, u srpnju u Miamiju, kad se većina kandidata ili ograđivala od Obame ili ga kritizirala. Mediji i demokratski birači nisu dobro reagirali na takav tretman Obame, i danas najpopularnijeg demokrata – pa su se kandidati korigirali.

Postalo je jasno zašto je Warren prestigla Sandersa u anketama

Razmjena argumenata u trokutu Biden-Sanders-Warren otkrila je barem dva razloga zašto je Warren prestigla Sandersa u anketama. Prvo, ona umije Berniejeve lijeve ideje puno bolje formulirati i argumentirati nego sam Sanders; njena objašnjenja istog koncepta zvuče uvjerljivije i razumnije nego kad ih zagovara Bernie. Drugo, kad je Biden stisnuo senatore s lijevog krila nemilosrdnom računicom i ubojitim pitanjem “Kako to platili?”, Warren je dala polovičan odgovor i povukla se; nije inzistirala na raspravi gdje nema uvjerljiva objašnjenja. Taktički uzmaknuvši za pola koraka, pustila je Bernieja da se batrga dokazujući nedokazivo. Senator iz Vermonta nije shvatio da je ostao sam na čistini i nastavio se žučno svađati, sve mašući rukama i vičući, do te mjere da ga je čak i Biden prestao podbadati, samo se naslonio na pozornicu i smješkao mu se. Dokaz da je Warren vještija i taktički mudrija od Bernieja.

U raspravu su se tad uključili i drugi, možda najdojmljivije Beto O’Rourke, koji je vješto provukao svoju nit između argumenata dva tabora – Bernieja i Warren je optužio da hoće srušiti sve dosad postignuto, a Bidena da zagovara prespori model koji bi milijune ljudi još godinama ostavio bez osiguranja; zato Beto ima svoj, doista dobro osmišljeni plan. Bio je to prvi pravi point koji je Beto postigao u dosadašnje tri debate, a nagovijestio je da će bivši kongresnik iz Teksasa imati vrlo uspješnu večer.

Rasprava o zdravstvenom osiguranju definirala je polje i pokazala da od desetero glavnih kandidata samo Warren i Biden spadaju na lijevo krilo – ostali su se redom svrstali bliže lijevom centru, uključujući i Kamalu i Buttigiega i Bookera i Beta, koji su svi dosad imali nedefinirane pozicije negdje između lijevog centra i lijevog krila.

Gubitnik večeri definitivno je bio bivši ministar stanovanja Julián Castro

Ako će Beto otići kući kao pobjednik večeri, gubitnik debate bio je drugi Teksašanin u Houstonu, bivši gradonačelnik San Antonija i ministar stanovanja Julián Castro. Problem nije bio u njegovim političkim stavovima, nego u neviđeno agresivnom osobnom napadu na Bidena. Bivšeg potpredsjednika je optužio da zagovara neki detalj, na što se Biden usprotivio i rekao da to nije ni spomenuo (fact-checkeri su kasnije provjerili i potvrdili da je Biden bio u pravu).

“To ste rekli prije dvije minute! Zar ste već zaboravili?”, grmio je Castro. “Nisam to rekao, nisam!”, uzvraćao je Biden. “Zar ste već zaboravili? Zar zaboravljate već nakon dvije minute?”, nastavio je nasrtati Castro. Igrao je na strah nekih da Biden, oduvijek poznat po gafovima, ima ozbiljniji problem – da je prestar i da se gubi. Za to nema dokaza, ali to nije spriječilo Castra, najslabije rangiranog u Top 10, da pokuša privući pažnju napadom na najjačeg u Top 10.

Birači u demokratskim predizborima naprosto ne cijene osobne napade

Obilo mu se o glavu. Prva reakcija bilo je glasno negodovanje publike, koja je počela buati Castru. To se ne događa na ovakvim debatama, jer u dvorani sjede birači koje dovede Demokratska stranka; njihovo raspoloženje mjeri se intenzitetom pljeska, a ne zvižducima. Pritom je ovdje riječ o demokratima iz Teksasa, Castrove države. Tad je uskočio Buttigieg i prekinuo napad na Bidena.

“Ovo je razlog zašto su predsjedničke debate postale negledljive. Ovo je ljudima podsjetnik zašto ne podnose Washington”, oštro je prekinuo Castra. “To se zove – izbori! Zbog toga smo tu, Pete”, pokušao je uzvratiti Castro, “zbog toga smo tu!” Poklopila ga je Amy Klobuchar: “Da, ali podijeljena kuća na kraju se sruši”, citirala je Abrahama Lincolna. Učinak: Castro se ponizio i sam sebi uništio oštricu – u nastavku debate trudio se djelovati pomirljivije i uglavnom izblijedio. Biden je ispao žrtva neosnovanog napada, kojemu čak i suparnici priskaču u obranu.

Castro je mogao učiti iz primjera Kamale Harris, koja je u prvoj debati oštro napala Bidena oko njegovih stavova iz 1970-ih o rasnoj integraciji škola i priskrbila si skok u anketama. Problem je u tome što birači u demokratskim predizborima ipak ne cijene osobne napade: Kamala je u međuvremenu em izgubila novopriskrbljenu podršku, em do danas pala niže nego što je bila prije napada na Bidena. Zato se u sinoćnjoj debati držala podalje od bivšeg potpredsjednika i svaki svoj odgovor, bez obzira na temu pitanja, usmjeravala na Donalda Trumpa, ne na Bidena.

Beto O’Rourke je u debati bio najartikuliraniji glas protiv rasizma

Kamala nije imala najbolju noć, ali je bila vrlo solidna – konačno je u debati otvoreno pitanje njene profesionalne prošlosti i dobro je s njim izašla na kraj. Iako je prva crna žena koja se ikad kandidirala za predsjednicu, nabrijana ljevica napada je da je kao tužiteljica u Kaliforniji u zatvor strpala natprosječno veliki broj crnaca i latinosa. Harris je uvjerljivo objasnila svoju motivaciju da se bavi pravom i popravi krivo nasađeni sistem. Imala je više dobrih trenutaka, kao i u prethodnim debatama, ali je još nejasno stoji li iza dobrih nastupa konzistentna poruka – i koja je to poruka. Kamala želi Bidenu oteti dio crnih birača, njegove najstabilnije baze, ali se ne želi zboksati u kategoriju manjinske kanidatkinje, pa dosta luta tražeći svoju poruku.

Ipak, kad se otvorila tema rasnih nepravdi današnje Amerike, najviše se istaknuo O’Rourke. Rasprava o strukturnom rasizmu dobije dodatnu dimenziju kad o njemu s uvjerenjem progovori osoba koja ga razumije, iako ga nije osjetila na svojoj koži: bijeli muškarac iz bogate obitelji kojega u životu nije zaobišla niti jedna privilegija. Beto je u debati bio najartikuliraniji glas protiv rasizma. Ne samo da je otvoreno rekao kako “u Bijeloj kući imamo bijelog rasista koji predstavlja smrtnu prijetnju nebijelcima u ovoj zemlji”, nego je svoju poziciju političara centra uspio spojiti s prominentnim idejama ljevice – zauzeo se za reparacije potomcima robova.

Debata se održala u Teksasu, mjesec dana nakon što je u El Pasu, na granici s Meksikom, bijeli terorist ubio 22 ljudi. Žrtve su mahom bili Latinosi, a iz ubojičina rasističkog manifesta saznali smo da je bio nadahnut strahom od “invazije” s juga, koji širi Trump. El Paso je O’Rourkeov rodni grad koji je predstavljao u Kongresu. Nakon pokolja prekinuo je kampanju i tjedne proveo sa sugrađanima. Na kraju je artikulirao njihov žestok otpor rasizmu kakav je nadahnuo ubojstva, i suludoj politici držanja oružja, koja je ubojstva omogućila. To je obilježilo cijelu debatu.

Opće odobravanje kandidata i publike Betu je raširilo krila

Beto je u uvodnoj riječi podsjetio na stradanje svoga rodnog grada, ali pravi forte došao je kasnije. Počelo je neobičnom gestom – Joe Biden je u jednom odgovoru zastao, okrenuo se prema O’Rourkeu i rekao: “Treba pohvaliti ono što je Beto napravio za svoj grad i ovu naciju nakon pokolja u El Pasu … to su važne stvari.” Dvorana je eksplodirala u pljesak, uključujući sve kandidate na pozornici. Bio je to ganutljiv trenutak, ali tu nije stalo. Idući je govorio Castro, koji je zahvalio Betu na držanju nakon pokolja. Riječ je dobila Amy Klobuchar i također pohvalila konkurenta iz El Pasa. Jedan po jedan, svi kandidati istaknuli su Betove dane i tjedne u El Pasu nakon pokolja kao nadahnuće građanima i njima kao kandidatima.

O’Rourke je dosad doživljavan kao kandidat koji je puno obećavao, ali nikad nije isporučio. U debatama je bio drven, sputan štopericom koja je kočila njegove inače nadahnute, ali malo duže govore. Sve to promijenilo se u četvrtak u Houstonu. Beto je startao dobro, fokusiran i dobro pripremljen – šefica njegove kampanje žena je koja je 2012. vodila Obaminu kampanju za reizbor. Sve što je dotad rekao bilo je dobro odmjereno; no, opće odobravanje, koje je krenulo od Bidena i proširilo se na publiku i druge kandidate, potpuno mu je raširilo krila. Beto je imao najbolju noć svoje političke karijere.

Voditelji su ga oprezno pitali bi li doista građanima oduzeo poluatomatske puške AR-15 i AK-47 Kalašnjikov. To je u Americi, zbog sjebanih razloga, politički osjetljivo pitanje – ni demokratski političari nikad neće reći da bi građanima “oduzeli oružje”. No, O’Rourke nije ni trepnuo. “Da, oduzeo bih im to oružje”, rekao je i zaradio ogroman pljesak.

 

“Ako je to oružje razvijeno za bojište, ako njegovi meci snažnog udara i ogromne brzine razore sve u vašem tijelu jer su za to namijenjeni – da vas onesposobe i da nasmrt iskrvarite na bojištu kako se ne biste mogli ustati i ubiti druge vojnike. Kad vidim da se takvim oružjem ubija djecu, a u Teksasu sam sreo majku čija je 15-godišnja kćer pogođena iz AR-15. Majka je gledala kćer kako u sat vremena krvari do smrti jer je toliko drugih bilo pogođeno iz tog istog AR-15 da nije bilo dovoljno kola hitne pomoći da stignu navrijeme do njih. Dovraga, da! Oduzet ćemo vam AR-15 i AK-47, nećemo više dopustiti da se njima ubija naše sugrađane!”

Ovim nastupom, Beto O’Rourke je pomaknuo tri važne granice

Beto je ovim nastupom pomaknuo tri važne granice. Prvo, gurnuo je demokrate da se odlijepe od aktualnih mlakih zahtijeva za uvođenjem “background checks”, provjera prošlosti kupaca kako se oružje ne bi prodavalo osuđenim kriminalcima, obiteljskim nasilnicima ili psihičkim bolesnicima. Trump i republikanci blokiraju čak i te blage pokušaje; sad postoji predsjednički kandidat koji druge demokrate tjera da traže smislenija i stroža ograničenja. Drugo, Beto se prvi put uspostavio kao lider u nekoj aktualnoj i vrlo važnoj temi – sjetite se, Kamala Harris redovito ima dobre nastupe, ali nema jasnu poruku jer nikad nije postala vodeći glas oko neke teme; Beto je to sinoć uspio.

Treće, i možda najzanimljivije, Beto se nije uzdignuo nad drugim kandidatima tako što je opanjkavao konkurenta ili kritizirao tuđe stavove, nego hrabro izašao s riskantnim, razumnim i potencijalno prijemčljivim prijedlogom; republikanci i NRA sručit će na njega oganj pakleni (jedan teksaški političar već mu je zaprijetio smrću na Twitteru), ali Betov zagovor zabrane poluautomatskog oružja podržava dvije trećine Amerikanaca (67 posto, po zadnjoj anketi Fox Newsa). I potpuno je ustavan – pravo na držanje oružja već je ograničeno – američki građani ne smiju, naprimjer, posjedovati bazuku, tenk ili nuklearnu bombu. Zašto bi AR-15?

Dobri nastupi u debatama pomažu rejtingu, ali to može biti prolazno, kao što je vidjela Kamala. Beto ovdje možda može računati na važniji učinak – efektnim nastupom protiv oružja (“Hell, yes!”) zagospodario je jednom od najbolnijih i nažalost svakog tjedna aktualiziranih tema američkog društva. Tragedija u El Pasu gurnula ga je da se koncentrira na tri teme: borbu protiv oružanog nasilja; borbu protiv rasizma i reformu imigracije iz Latinske Amerike; i konačno na borbu protiv klimatskih promjena koje su veliki uzrok imigracijske krize na granici. To je solidan set ideja za kandidata koji i dalje dobiva oko pet posto ili manje glasova.

Elizabeth Warren uspjela je demantirati neke pretpostavke o sebi

In other news, na debati se raspravljalo i o vanjskoj politici, pa se pokazalo da su Bernie i Warren po pitanju slobodne trgovine bliži protekcionističkom svjetonazoru Trumpa nego ostalim free-trade demokratskim kandidatima. Sanders je otišao korak dalje od Jeremyja Corbyna i na inzistiranje voditelja nazvao Nicolása Madura “tiraninom” – sigurno je razočarao mnoge svoje pristaše – ali ga ipak nije nazvao “diktatorom”. Svi su se složili da treba okončati “beskrajne ratove”, ali je Warren jasno rekla i što pod tim misli: povlačenje iz Afganistana bez sporazuma s talibanima. Interesantno, to je ista pozicija koju je u Bijeloj kući zagovarao savjetnik za nacionalnu sigurnost John Bolton, dok ga u utorak Trump nije smijenio. To znači predaju Afganistana u ruke talibanima; ali to je druga tema, prezahtjevna za predizbornu debatu.

Warren je općenito imala vrlo dobar nastup. Nakon razmjene prvih udaraca oko zdravstvene reforme, pustila je Bernieja da se dalje kolje s Bidenom, što je bilo mudro. Iako je u ostatku debate ostala pomalo u drugom planu, postigla je važniji cilj: u par navrata kad je govorila, predstavila se kao osoba s drukčijom životnom pričom nego što je javnost doživljava. Elizabeth Warren možda dogodine postane predsjednica Amerike i zato je važno da znate o čemu je riječ. Javnost u Americi ima puno pretpostavki o Warren koje su nastale u zadnjih par godina, a koje nisu točne. To joj je doduše pomoglo da se popne do pozicije druge najozbiljnije kandidatkinje za predsjednicu, ali je u isto vrijeme ograničava.

Birači vide Warren kao profesoricu s Harvarda i senatoricu iz vrlo liberalnog Massachusettsa; možda nekonvencionalnu, ali ipak pripadnicu političke i društvene elite. No, Warren je osoba radničkih korijena iz Oklahome, koja je do Harvarda došla teškim trudom; većinu života nije ni bila demokratkinja, nego republikanka; u političku elitu uvrstila se se nedavno – postala je političarka tek u drugom mandatu Obame. Ova iskrivljena percepcija dosad je pomagala, ali sad postaje ograničenje – Warren nikako ne može sustići Bidena jer su njezini birači nalik njezinim studentima – gotovo isključivo bijelci s fakultetom; nema podršku crnaca, Latinosa, ni onih bez fakulteta. Par dobro plasiranih pripovijesti o siromaškim korijenima koje je dala na debati možda proširi njen doseg.

Četvero najbolje plasiranih u debati su bili vrlo borbeni

Cory Booker opet je imao impresivan nastup – gotovo sve što je rekao bilo je dobro odvagnuto, kao i zadnja dva puta kad nije imalo nikakvog efekta na njegove vrlo loše rezultate u anketama. Booker bi možda mogao preispitati svoj pristup “ljubavi” – filozofija zajedništva i razumijevanja koju širi lako izazove aplauze, ali ne i više od toga. Možda demokratski birači traže ljude spremne na borbu s Trumpom, ne ljude koji šire ljubav; četvero najbolje plasiranih – Biden, Bernie, Warren i Kamala – svi su vrlo borbeni; Betov “Hell, yeah! Uzet ću vam oružje!” dokazao je da borbenost ne mora ići nauštrb drugih kandidata. Booker treba pomak.

Sve do zadnjih minuta, činilo se da je najmanji pomak napravio Buttigieg, koji je imao par solidnih rečenica, ništa upečatljivo. Voditelji s ABC-ja tad su iznenadili kandidate jer im zadnju rundu nisu dali za završnu poruku, nego ih vješto pitali: “Svaki političar, a posebno predsjednik, mora se povremeno suočiti s promašajima i neuspjesima. Koja je bila vaša najveća greška ili neuspjeh i gdje ste pronašli ustrajnost da ga prevaziđete?” To je sjano pitanje ako ste novinar ili gledatelj, ali užasno ako ste s druge strane. Političari ne vole govoriti o neuspjesima i krizama ni kad idu u penziju, kamoli kad se natječu za predsjednika Amerike.

Biden je ispričao svoju nevrjerojatno tragičnu priču

Začudo, svi su se dobro snašli, možda zato što je Biden – koji je dobio pitanje prvi – naglasak stavio na izvore snage u teškim trenucima, a manje na osobne greške. Biden je ispričao svoju nevjerojatno tragičnu priču: mjesec dana nakon što je prvi put izabran u Senat – bilo mu je 30 godina – u prometnoj nesreći pognuli su njegova supruga i jednogodišnja kćer, a dvojica sinova teško ozlijeđeni. “Mislio sam da me bog iznevjerio, pitao sam zašto ja, htio sam dići ruke od svega, od politike, od života”, pričao je Biden sa suzama u očima.

I onda je našao smisao, u javnom angažmanu, pomaganju drugima. To ga je desetljećima kasnije dovelo do mjesta Obamina potpredsjednika. I tad je pogodilo ponovno – gledao je kako njegov sin Beau, jedan od preživjelih iz prometne nesreće, umire od neizlječivog tumora na mozgu s jedva 40 godina. Preživio je i taj gubitak, kao otac s još jednim nezacjeljivim ožiljkom, i danas stoji, pokoleban ali očvrsnuo, i pita Amerikance da ga izaberu za svog predsjedinka.

Buttigieg otkrio koliko se lomio sa svojim seksualnim identitetom

Kad se činilo da ništa neće nadmašiti Bidenovu priču, Pete Buttigieg otkrio je svoju traumu, koliko se lomio sa svojim seksualnim identitetom kao vojnik u Afganistanu – bilo je to vrijeme “Don’t ask, don’t tell” politike; a još više koliko se bojao što bi za njegovu budućnost u konzervativnoj Indijani – dok je guverner bio Mike Pence – značilo ako napravi coming out. “I negdje sam našao snagu da prevaziđem taj strah koji me proždirao. Izašao sam kao gej, i na izborima za gradonačelnika dobio 80 posto glasova”, ispričao je Buttigieg.

Ta svjedočanstva, ma koliko se dobro uklapala u prigodu demokratskih predizbora, djelovala su iskreno – za Buttigiega su bila i vrhunac večeri. Ali, važnije, ta su svjedočanstva bila dobar odraz cijele debate – ako izuzmemo Castra te Andrewa Yanga, koji je obećao da će biračima doslovno dijeliti dolare u kešu, bila je to grupa ljudi koji se ne slažu oko nekih politika, slažu se oko temeljnih ideja i prilično dobro hendlaju svoj imidž. Biden je imao najbolji nastup dosad, kao i Beto, Klobuchar i Booker. Warren je potvrdila da je s razlogom na drugom mjestu, Kamala da je s razlogom i dalje u ozbiljnoj igri za vrh. Bernie je ostao vjeran sebi – glasan, svadljiv i spreman svako pitanje – makar bilo o zaštiti ptica pjevica – svesti na problem oko jedan posto najbogatijih milijardera. Castro jedini nije bio na razini zadatka. No, čak i da demokrati nekim čudom sutra izaberu njega za kandidata, i da Castro 2020. pobijedi Trumpa, Amerika bi se preporodila. To vam sve govori.