Pravilnik upotrebi kolačića
Portal Telegram.hr unaprijedio je politiku privatnosti i korištenja takozvanih cookiesa, u skladu s novom europskom regulativom. Cookiese koristimo kako bismo mogli pružati našu online uslugu, analizirati korištenje sadržaja, nuditi oglašivačka rješenja, kao i za ostale funkcionalnosti koje ne bismo mogli pružati bez cookiesa. Daljnjim korištenjem ovog portala pristajete na korištenje cookiesa. Ovdje možete saznati više o zaštiti privatnosti i postavkama cookiesa

Što povezuje MOL, zagrebački aerodrom i adventske kućice u Zagrebu

Priča o tri desetljeća ove zemlje koja su nepovratno izgubljena

Svi oni koji ulaze u junačke rasprave o javnom i privatnom, o učiteljima i onima koji ih plaćaju, neka se ponekad sjete i svih privatnih 'organizatora manifestacija', nositelja različitih koncesijskih prava te nebrojenih korisnika svekolikih subvencija. Kada sve njih prebroje znat će i odgovor na pitanje zašto su tri desetljeća ove zemlje nepovratno i uzalud potrošena i zašto je barem trećina privatnoga sektora ovisna upravo o ovakvome javnom i državnom. Za tu trećinu država u kojoj nema 'organizatora manifestacija', čudnovatih koncesija i diskrecijskih subvencija i nema previše smisla

Dugotrajni i uporni štrajk učitelja i nastavnika izazvao je brojne javne rasprave o odnosu privatnoga i javnoga sektora, o efikasnosti ovoga potonjega te o nelogičnim i nepravičnim koeficijentima za obračun plaća u javnim i državnim službama. Posebnu draž takvim raspravama daju agilne i ponekad agresivne provladine snage angažirane kako bi providno i prividno branile interese imaginarnih poreznih obveznika i idealiziranoga privatnog sektora.

Kako stvari stoje s pojedinim viđenijim pripadnicima privatnoga sektora kao što je MZLZ „Franjo Tuđman“ pisao sam u serijalu krajem rujna i početkom listopada, a o jednom od najvećih i najvažnijih, INA-i kao podružnici MOL-a, u dva članka u proteklom tjednu.

Nakon što su novinari Ivan Pandžić iz „24sata“ i Ilko Čimić s portala index.hr obavijestili javnost na koji način i kako Grad Zagreb i Turistička zajednica grada Zagreba organiziraju „Advent u Zagrebu“ teško je izbjeći usporedbu još jedne uspješne eksploatacije javnoga dobra u privatne svrhe s istovrsnim postignućima na hrvatskim naftnim i plinskim poljima odnosno u zagrebačkoj zračnoj luci.

Organizacija manifestacije

Istraživački novinari „24 sata“ i portala „indeks.hr“ otkrili su da Grad Zagreb bez ikakvoga javnog natječaja dodjeljuje posao organizacije adventskih događanja na gradskim ulicama i trgovima pažljivo odabranim tvrtkama pod vidom „organizacije manifestacije“.

Nakon što su odabrane tvrtke zaključile ugovore s Gradom o korištenju javnih površina za postavljanje ugostiteljskih ili trgovačkih kućica plativši to pravo po službenom gradskom cjeniku, one pronalaze druge tvrtke koje će u tim kućicama kuhati, peći ili jednostavno prodavati raznovrsne artikle. Tako će tvrtke „organizatori manifestacije“ platiti Gradu Zagrebu između 2800 i 8240 kuna po kućici, ovisno o njenoj veličini.

Budući da su te tvrtke „organizatori manifestacije“ i da imaju organizatorske i ine troškove one u svoju cijenu iznajmljivanja kućica trećima moraju ugraditi, osim tih organizacijskih i inih troškova i neke nepredviđene događaje kao što je na primjer pojava USKOK-a. Zbog toga je njihova cijena samo naizgled neumjereno visoka i ne bi trebalo nikoga iznenaditi što je određena u rasponu od 23 000 do 100 000 kuna po kućici.

Zagreb dijeli i subvencije

Tvrtke „organizatori manifestacije“ platit će Gradu Zagrebu za 228 kućica ukupno 700 000 kuna, a njihov ukupan prihod ostvaren podnajmom bit će između 11 i 12 milijuna kuna. Nisu rijetki ni oni koji misle da ta dobit ipak nije dovoljno velika, ne samo zbog svjetske kvalitete zagrebačkoga adventa, već i zbog svih prije spomenutih rizika, ponajviše nenadanoga ukazanja USKOK-a. Takvoga je mišljenja i Turistička zajednica Grada Zagreba koja svake godine tvrtkama „organizatorima manifestacije“ diskrecijski dodjeljuje još i subvencije.

Prošle su godine tvrtke koje su organizirale „Advent u Zagrebu“ dobile iznos od 1,6 milijuna kuna. Prema pisanju „24 sata“ izgleda da taj iznos nije bio dovoljan tako da će ove godine TZ Grada Zagreba „organizatorima manifestacije“ isplatiti 5,2 milijuna kuna, a dio će dobiti i one tvrtke koje su oslobođene bilo kakvog plaćanja najma za javne gradske površine.

Posjetitelji i građani već se godinama dive desetinama tisuća lampica u središtu Zagreba ne razmišljajući previše tko plaća njihovo postavljanje i cijenu utroška električne energije. Vjerojatno će mnogi pomisliti kako taj nemali financijski teret snose tvrtke „organizatori manifestacije“, ali naravno da to nije tako. „24 sata“ citira neimenovane izvore iz gradske uprave prema kojima sve te troškove plaća Grad Zagreb.

Gnjavatorsko propitkivanje

U proteklih nekoliko godina pravom barnumovskom reklamom stvoren je dojam da je zagrebački adventski sajam nešto naročito važno i u europskim razmjerima. Na taj način najlakše je eliminirati svako gnjavatorsko propitkivanje načina njegove organizacije i trošenja gradskih i javnih resursa za privatne razvojne poduhvate. Poneki sumnjičavi glas bio je redovno ušutkan kao „Party Pooper“ i optužen kao mrzitelj svega hrvatskoga.

Zagreb je bio tri godine za redom proglašen za europski Best Christmas Market glasanjem na internetskoj stranici dizajniranoj za takve stupidne odabire, a koja ima trenutni Alexa rang 119 291. Samo kao primjer: relevantna internetska stranica Trip Advisor ima rang 264. Taj se rezultat slavio s jednakom pompom i ozbiljnošću kao osvajanje neke od olimpijskih medalja hrvatskih sportaša.

Kako je Zagrebu zbog stalnog pobjeđivanja onemogućeno ovogodišnje nominiranje svi koji sada žele glasati za najbolji europski adventski vašar mogu birati između po nepoznatom ključu izabranih 25 čuvenih europskih destinacija, među kojima se ističu njemački Rotenburg, talijanski Govone, francuski Montbeliard, srpski Novi sad, engleski Winchester i rumunjski Cluj.

Jako lokalna i donekle regionalna destinacija

Zagreb je prošle godine zabilježio 2,5 milijuna ostvarenih noćenja, a prosinac je bio tek šesti mjesec po njihovom broju. Za usporedbu u istoj godini Prag je imao 18,3 milijuna noćenja, Beč 17,4 milijuna, Budimpešta 12,5 milijuna, Krakov 9,7 milijuna, Köln 6,3 milijuna, Nürnberg 4,0 milijuna, Bukurešt i Tallinn 3,2 milijuna, a Beograd i Vilnius jedva nešto manje od Zagreba.

Prošle godine gosti iz Hrvatske, BiH, Slovenije i Srbije činili su 45 % svih noćenja u prosincu, ali samo 24 % u cijeloj 2018. godini. Iz navedenog je valjda svakome vidljivo da je „Advent u Zagrebu“ još uvijek jako lokalna i donekle regionalna destinacija, a ako želi postati nešto više onda se gradske i turističke vlasti umjesto dilanja kućicama moraju pozabaviti poslovnom politikom francusko-turskoga koncesionara u zagrebačkoj zračnoj luci.

Šteta koju nanose CA i upravitelji zagrebačkog aerodroma

Prije mjesec dana posvetio sam cijeli serijal šteti koju su zajedničkim naporom gospodarstvu i turizmu grada Zagreba i njegove okolice u proteklim desetljećima nanijeli Croatia Airlines i upraviteljske tvrtke zagrebačkog aerodroma. Na kraju smo došli u komičnu situaciju u kojoj jedan jako grešni korisnik javnih resursa, onaj u zagrebačkoj zračnoj luci, svojom politikom aerodromskih i putničkih naknada ograničava hvale vrijedan poslovni model ekipe okupljene pod zajedničkim nazivom „organizatori manifestacije“.

Kada bi na zagrebački aerodrom slijetali i avioni low-cost carierra onda bi „organizatori manifestacije“ zbog više gostiju i veće potrošnje mogli podignuti cijene najma svojih kućica. Turistička zajednica grada Zagreba raspolagala bi većim iznosom naplaćenih boravišnih pristojbi te bi mogla još više povećati subvencije „organizatorima manifestacija“.

Moramo se samo nadati da će francusko-turskom konzorciju Vlada smanjiti koncesijsku naknadu kako bi on na trošak države mogao umanjiti aerodromske takse te da provedba ovakvog scenarija neće biti spriječena novinarskim zanovijetanjima državnih, gradskih i turističkih vlasti te nepotrebnom gnjavažom kojoj su one trenutno izložene.

Koliko su zaradili umjesto Grada Zagreba

Grad Zagreb naplaćuje prirez na dohodak u iznosu od 18 % i prošle godine na toj osnovi prikupio je 841,5 milijuna kuna. Svaki postotni bod iznosio je 46,75 milijuna kuna. „Organizatori manifestacije“ u prošloj i ovoj godini ostvarili su umjesto Grada Zagreba ukupne prihode u iznosu od pola postotnoga boda godišnjega gradskog prireza.

Svi oni koji ulaze u junačke rasprave o javnom i privatnom, o učiteljima i onima koji ih plaćaju, neka se ponekad sjete i svih privatnih „organizatora manifestacija“, nositelja različitih koncesijskih prava za korištenje zraka, voda, zemlje i podzemlja, većine postupaka javnih nabava te nebrojenih korisnika svekolikih subvencija.

Kada sve njih prebroje znat će i odgovor na pitanje zašto su tri desetljeća ove zemlje nepovratno i uzalud potrošena i zašto je barem trećina privatnoga sektora ovisna upravo o ovakvome javnom i državnom. Za tu trećinu država u kojoj nema „organizatora manifestacija“, čudnovatih koncesija i diskrecijskih subvencija i nema previše smisla.

Goranko Fižulić
Poduzetnik
193 članka Više o autoru
Više s weba