Motivi Wagnera i njegovih pomagača bili su od samog početka jasni. Oni su trebali holding čije će sastavnice cjelokupnom svojom imovinom i trgovačkim žigovima jamčiti za povrat nepotrebnog i do krajnjih granica izdržljivosti napuhanog roll-up kredita. Thomas A. Wagner dobio je u lipnju 2017. Agrokor na poklon s ograničenim rokom trajanja. Taj rok upravo je prošao i on sada napokon može napraviti svoj konačni ili možda još uvijek samo privremeni (?) obračun.
Skuplje od bilo kojeg zaduženja Agrokor Grupe
Glavni izvršni direktor Fortenove i izvanredni povjerenik Agrokora Fabris Peruško krajem prošloga tjedna objavio je sretnu vijest kako će roll-up kredit napokon biti refinanciran izdanjem četverogodišnjih obveznica u ukupnom iznosu od 1,2 milijarde eura. Kako je roll-up kredit iznosio 1,06 milijardi eura očito je da Fortenova grupa ima problem s kratkoročnom likvidnošću jer je vrijednost izdanja obveznica veća za 140 milijuna eura od glavnice roll-up kredita. Dvije trećine obveznica otkupit će američki fond HPS Investment Partners LLC specijaliziran za kreditiranje tvrtki koje nemaju investicijski rejting, a trećinu ruska banka VTB koja je uz Sberbank nakon pravomoćnosti nagodbe bila najveći pojedinačni vlasnik Fortenova grupe.
Uvjeti novog zaduženja najbolje pokazuju kakav je stvarni rezultat rada izvanredne uprave i njene armije savjetnika. Naime, Fortenova Grupa pristala je na kamatu od 8,3 % (EURIBOR koji je minimalno 1% + 7,3%) što je realno skuplje od bilo kojeg zaduženja Agrokor Grupe od 2012. osim roll-up kedita, čiju cijenu ipak nije bilo moguće nadmašiti. Agrokor d.d. izdao je 2012. dvije tranše obveznica u eurima u vrijednosti od 300 odnosno 325 milijuna eura. Prva je dospijevala ove godine i imala kamatu od 9,875 %, a druga 2020. uz kamatu od 9,125 %. Iste godine Agrokor d.d. izdao je i obveznice u ukupnoj vrijednosti od 300 milijuna dolara s dospijećem u 2020. i kamatu od 8,875 %.
Ključna stvar za položaj Wagnera i ekipe
Prema prospektu izdanja dodatno osiguranje naplate bila su korporativna jamstva najvažnijih društava u sastavu Agrokor Grupe što se u postupku izvanredne uprave pokazalo ključnim za položaj Wagnera i ekipe. Desetgodišnje obveznice Republike Hrvatske 2012. imale su prosječnu kamatu od 7,5 % što znači da je kamatni spread između državnih i Agrokorovih obveznica iznosio najviše 2,375 postotna boda. Budući da je trenutna kamata na desetgodišnju državnu obveznicu 1,13 % svaka usporedba s cijenom novog zaduženja Fortenova Grupe je izlišna.
Članak se nastavlja ispod oglasa
Agrokor se tijekom 2015. i 2016. zaduživao kod nekoliko vodećih zapadnih banaka. Tako je bio ugovorio 840 milijuna eura u dva klupska kredita sa četiri banke: BNP Paribas, Credit Suisse, Goldman Sachs i J.P. Morgan s dospijećem od tri godine i kamatom EURIBOR + 5,00 %. Sberbank je 2014. posudio 600 milijuna eura Agrokoru uz kamatu EURIBOR + 5,30 %, a 2016. novih 350 milijuna eura uz fiksnu kamatu od 6 %. VTB, koji sada posuđuje novac Fortenova Grupi po cijeni od EURIBOR + 7,3 % prije tri-četiri godine dao je kredite Agrokoru u ukupnom iznosu od 350 milijuna eura uz kamatu od EURIBOR + 3,62 % do EURIBOR + 5,00 %.
Kako Konzum može preživjeti ovakvo zaduživanje?
Kada je Agrokor 2014. preuzeo Mercator banke su restrukturirale Mercatorov ukupan dug koji je tada iznosio nešto manje od milijarde eura po ponderiranoj kamatnoj stopi od 3,5 %. Na kraju prošle godine Mercator Grupa imala je ukupne dugoročne i kratkoročne kreditne obaveze u iznosu od 784 milijuna eura, a ukupan trošak kamata u toj godini iznosio je 31,6 milijuna eura. Mercator Grupa ostvarila je u prošloj godini ukupan konsolidirani prihod od 2,18 milijardi eura i neto dobit od 1,6 milijuna eura.
Budući da su Konzum i Mercator po svom poslovnom modelu sijamski blizanci, a da je po svim ključnim elementima Mercator efikasniji, nameće se logično pitanje kako Konzum može preživjeti uz dva i pol puta veću cijenu zaduživanja od Mercatora. Ako Mercator i uz kamatu od 3,5 % nije kadar imati veću dobit od 1,6 milijuna eura na ukupan prihod od 2,18 milijardi eura kakav rezultat možemo očekivati od Konzuma, koji mora plaćati kamatu od 8,3 %? Mercator može nastaviti prodavati svoju imovinu uključivši i trgovačke centre te na taj način dodatno smanjiti svoje financijske obaveze, a Konzum je tu mogućnost odavno iskoristio.
Članak se nastavlja ispod oglasa
Rezultatski fijasko dvogodišnjega rada eminentnih konzultanata
Iz svega navedenoga vidljivo je da nakon dvije godine financijskog restrukturiranja Fortenova Grupa plaća višu cijenu za posuđeni novac čak i od Agrokora u razdoblju njegove pretjerane i neodržive zaduženosti od 2012. do kraja 2016. i barem dva i pol puta veću cijenu od Mercatora, koji bi trebao postati ključnim dijelom Fortenova Grupe. Polazeći od činjenice da su u proteklih sedam godina kamate na kredite imale silazan trend te da su današnji vlasnici Fortenova Grupe prvoklasne financijske institucije postavlja se pitanje zašto su neke od njih jeftinije posuđivale novac Ivici Todoriću nego što to danas čine svom uvaženom glavnom izvršnom direktoru Fabris Perušku.
Ili vrlo precizno, samo VTB želi posuditi novac Fortenova Grupi po cijeni koja je gotovo dvostruko veća od one po kojoj se u toj ruskoj banci zaduživao Ivica Todorić, a ostali bivši financijeri Agrokora i današnji vlasnici Fortanova Grupe ne žele uopće sudjelovati u kreditiranju svojega čeda. Ovakav rezultatski fijasko dvogodišnjega rada eminentnih inozemnih konzultanata potpomognutih perjanicama domaće financijske misli upućuje na dva moguća scenarija: ekipa je znala, ali nije htjela ili je htjela, a nije znala.
Kako god bilo, račun će platiti upravo oni u čije je ime ekipa radila, a na njihov račun zaradila ili još uvijek, poput Fabrisa Peruška, zarađuje sjedeći na nekoliko stolica. I na kraju, za one koji još pamte Antonia Alvareza, savjetnika kojeg je Ante Ramljak odmah po svom dolasku u toranj potjerao iz Agrokora, eno ponovo njegovih ljudi u Agrokoru odnosno Fortenova Grupi, ovoga puta u ulozi pregovarača s dobavljačima Konzuma. Ono što u drugim kompanijama rade službe nabave, u Konzumu radi Alvarezova savjetnička tvrtka, naravno za proviziju, na radost svih konkurenata Konzuma.
Članak se nastavlja ispod oglasa
Stvarni rezultat izvanredne uprave? Fortenova plaća više za posuđeni novac čak i od Agrokora u doba suludog zaduživanja
Goranko Fižulić o fijasku dvogodišnjega rada eminentnih konzultanata i izvanredne uprave nekadašnjeg Agrokora
Iz svega navedenoga vidljivo je da nakon dvije godine financijskog restrukturiranja Fortenova Grupa plaća višu cijenu za posuđeni novac čak i od Agrokora u razdoblju njegove pretjerane i neodržive zaduženosti od 2012. do kraja 2016. i barem dva i pol puta veću cijenu od Mercatora, koji bi trebao postati ključnim dijelom Fortenova Grupe. Polazeći od činjenice da su u proteklih sedam godina kamate na kredite imale silazan trend te da su današnji vlasnici Fortenova Grupe prvoklasne financijske institucije postavlja se pitanje zašto su neke od njih jeftinije posuđivale novac Ivici Todoriću nego što to danas čine svom uvaženom glavnom izvršnom direktoru Fabris Perušku
Ante Ramljak, danas već zaboravljeni izvanredni povjerenik Agrokora, u svibnju 2017. javno je ustvrdio kako Agrokor više neće postojati kao holding. Tadašnja potpredsjednica Vlade i ministrica gospodarstva Martina Dalić na skupu u Dubrovniku u srpnju iste godine izjavila je: „Po mojoj procjeni Agrokor će biti sustav koji neće postojati u današnjem obliku kao konglomerat i koncern.“
Jedino je Thomas A. Wagner, šef američkog fonda za visokorizična ulaganja Knighthead Capital Management, u isto vrijeme davao intervjue u kojima je tražio očuvanje Agrokora kao holdinga. Na kraju je bilo upravo onako kako je tražio Wagner te je koncern Agrokor postao Fortenova holding. Kada i zašto su Ante Ramljak i Martina Dalić promijenili svoj stav i ustuknuli pred zahtjevima gospodina Wagnera javnost nikada nije imala priliku saznati.
Motivi Wagnera i njegovih pomagača bili su od samog početka jasni. Oni su trebali holding čije će sastavnice cjelokupnom svojom imovinom i trgovačkim žigovima jamčiti za povrat nepotrebnog i do krajnjih granica izdržljivosti napuhanog roll-up kredita. Thomas A. Wagner dobio je u lipnju 2017. Agrokor na poklon s ograničenim rokom trajanja. Taj rok upravo je prošao i on sada napokon može napraviti svoj konačni ili možda još uvijek samo privremeni (?) obračun.
Skuplje od bilo kojeg zaduženja Agrokor Grupe
Glavni izvršni direktor Fortenove i izvanredni povjerenik Agrokora Fabris Peruško krajem prošloga tjedna objavio je sretnu vijest kako će roll-up kredit napokon biti refinanciran izdanjem četverogodišnjih obveznica u ukupnom iznosu od 1,2 milijarde eura. Kako je roll-up kredit iznosio 1,06 milijardi eura očito je da Fortenova grupa ima problem s kratkoročnom likvidnošću jer je vrijednost izdanja obveznica veća za 140 milijuna eura od glavnice roll-up kredita. Dvije trećine obveznica otkupit će američki fond HPS Investment Partners LLC specijaliziran za kreditiranje tvrtki koje nemaju investicijski rejting, a trećinu ruska banka VTB koja je uz Sberbank nakon pravomoćnosti nagodbe bila najveći pojedinačni vlasnik Fortenova grupe.
Uvjeti novog zaduženja najbolje pokazuju kakav je stvarni rezultat rada izvanredne uprave i njene armije savjetnika. Naime, Fortenova Grupa pristala je na kamatu od 8,3 % (EURIBOR koji je minimalno 1% + 7,3%) što je realno skuplje od bilo kojeg zaduženja Agrokor Grupe od 2012. osim roll-up kedita, čiju cijenu ipak nije bilo moguće nadmašiti. Agrokor d.d. izdao je 2012. dvije tranše obveznica u eurima u vrijednosti od 300 odnosno 325 milijuna eura. Prva je dospijevala ove godine i imala kamatu od 9,875 %, a druga 2020. uz kamatu od 9,125 %. Iste godine Agrokor d.d. izdao je i obveznice u ukupnoj vrijednosti od 300 milijuna dolara s dospijećem u 2020. i kamatu od 8,875 %.
Ključna stvar za položaj Wagnera i ekipe
Prema prospektu izdanja dodatno osiguranje naplate bila su korporativna jamstva najvažnijih društava u sastavu Agrokor Grupe što se u postupku izvanredne uprave pokazalo ključnim za položaj Wagnera i ekipe. Desetgodišnje obveznice Republike Hrvatske 2012. imale su prosječnu kamatu od 7,5 % što znači da je kamatni spread između državnih i Agrokorovih obveznica iznosio najviše 2,375 postotna boda. Budući da je trenutna kamata na desetgodišnju državnu obveznicu 1,13 % svaka usporedba s cijenom novog zaduženja Fortenova Grupe je izlišna.
Agrokor se tijekom 2015. i 2016. zaduživao kod nekoliko vodećih zapadnih banaka. Tako je bio ugovorio 840 milijuna eura u dva klupska kredita sa četiri banke: BNP Paribas, Credit Suisse, Goldman Sachs i J.P. Morgan s dospijećem od tri godine i kamatom EURIBOR + 5,00 %. Sberbank je 2014. posudio 600 milijuna eura Agrokoru uz kamatu EURIBOR + 5,30 %, a 2016. novih 350 milijuna eura uz fiksnu kamatu od 6 %. VTB, koji sada posuđuje novac Fortenova Grupi po cijeni od EURIBOR + 7,3 % prije tri-četiri godine dao je kredite Agrokoru u ukupnom iznosu od 350 milijuna eura uz kamatu od EURIBOR + 3,62 % do EURIBOR + 5,00 %.
Kako Konzum može preživjeti ovakvo zaduživanje?
Kada je Agrokor 2014. preuzeo Mercator banke su restrukturirale Mercatorov ukupan dug koji je tada iznosio nešto manje od milijarde eura po ponderiranoj kamatnoj stopi od 3,5 %. Na kraju prošle godine Mercator Grupa imala je ukupne dugoročne i kratkoročne kreditne obaveze u iznosu od 784 milijuna eura, a ukupan trošak kamata u toj godini iznosio je 31,6 milijuna eura. Mercator Grupa ostvarila je u prošloj godini ukupan konsolidirani prihod od 2,18 milijardi eura i neto dobit od 1,6 milijuna eura.
Budući da su Konzum i Mercator po svom poslovnom modelu sijamski blizanci, a da je po svim ključnim elementima Mercator efikasniji, nameće se logično pitanje kako Konzum može preživjeti uz dva i pol puta veću cijenu zaduživanja od Mercatora. Ako Mercator i uz kamatu od 3,5 % nije kadar imati veću dobit od 1,6 milijuna eura na ukupan prihod od 2,18 milijardi eura kakav rezultat možemo očekivati od Konzuma, koji mora plaćati kamatu od 8,3 %? Mercator može nastaviti prodavati svoju imovinu uključivši i trgovačke centre te na taj način dodatno smanjiti svoje financijske obaveze, a Konzum je tu mogućnost odavno iskoristio.
Rezultatski fijasko dvogodišnjega rada eminentnih konzultanata
Iz svega navedenoga vidljivo je da nakon dvije godine financijskog restrukturiranja Fortenova Grupa plaća višu cijenu za posuđeni novac čak i od Agrokora u razdoblju njegove pretjerane i neodržive zaduženosti od 2012. do kraja 2016. i barem dva i pol puta veću cijenu od Mercatora, koji bi trebao postati ključnim dijelom Fortenova Grupe. Polazeći od činjenice da su u proteklih sedam godina kamate na kredite imale silazan trend te da su današnji vlasnici Fortenova Grupe prvoklasne financijske institucije postavlja se pitanje zašto su neke od njih jeftinije posuđivale novac Ivici Todoriću nego što to danas čine svom uvaženom glavnom izvršnom direktoru Fabris Perušku.
Ili vrlo precizno, samo VTB želi posuditi novac Fortenova Grupi po cijeni koja je gotovo dvostruko veća od one po kojoj se u toj ruskoj banci zaduživao Ivica Todorić, a ostali bivši financijeri Agrokora i današnji vlasnici Fortanova Grupe ne žele uopće sudjelovati u kreditiranju svojega čeda. Ovakav rezultatski fijasko dvogodišnjega rada eminentnih inozemnih konzultanata potpomognutih perjanicama domaće financijske misli upućuje na dva moguća scenarija: ekipa je znala, ali nije htjela ili je htjela, a nije znala.
Kako god bilo, račun će platiti upravo oni u čije je ime ekipa radila, a na njihov račun zaradila ili još uvijek, poput Fabrisa Peruška, zarađuje sjedeći na nekoliko stolica. I na kraju, za one koji još pamte Antonia Alvareza, savjetnika kojeg je Ante Ramljak odmah po svom dolasku u toranj potjerao iz Agrokora, eno ponovo njegovih ljudi u Agrokoru odnosno Fortenova Grupi, ovoga puta u ulozi pregovarača s dobavljačima Konzuma. Ono što u drugim kompanijama rade službe nabave, u Konzumu radi Alvarezova savjetnička tvrtka, naravno za proviziju, na radost svih konkurenata Konzuma.