Pravilnik upotrebi kolačića
Portal Telegram.hr unaprijedio je politiku privatnosti i korištenja takozvanih cookiesa, u skladu s novom europskom regulativom. Cookiese koristimo kako bismo mogli pružati našu online uslugu, analizirati korištenje sadržaja, nuditi oglašivačka rješenja, kao i za ostale funkcionalnosti koje ne bismo mogli pružati bez cookiesa. Daljnjim korištenjem ovog portala pristajete na korištenje cookiesa. Ovdje možete saznati više o zaštiti privatnosti i postavkama cookiesa

Telegramov dopisnik donosi 5 ključnih posljedica američkih izbora. Ukratko, Trump je nadrapao

Đivo Đurović analizira rezultate midtermsa u Americi na kojima su demokrati preoteli Zastupnički dom Kongresa, a republikanci podebljali svoju većinu u Senatu

Pobjeda demokrata na izborima za Zastupnički dom Kongresa ogromna je stvar i u mnogim će aspektima promijeniti američku politiku, ne samo zato jer će demokrate vratiti na vlast. Najosjetljiviji problem s kojim se suočava Trumpova administracija – istraga specijalnog tužitelja Boba Muellera o vezama Trumpove kampanje s vladom Vladimira Putina – više ne može biti ukinuta. Čak i da Trump u naletu panike i bijesa otpusti Muellera, demokrati iz Kongresa vratit će ga u igru. Trump će se i mimo toga morati naučiti živjeti s institucijom koja mu po slovu ustava sjedi za vratom. Bit će to pravi rodeo

Bili su to prevažni izbori – referendum o Trumpu – i završili su taman kako su svi predviđali: demokrati su nakon osam godina preoteli Zastupnički dom Kongresa, a republikanci su malo podebljali svoju većinu u Senatu. Predsjednici na midtermsima u pravilu dožive poraz – u prosjeku to je nekih 37 izgubljenih mjesta. Rezultati se još zbrajaju na Zapadnoj obali, ali već znamo da su republikanci sigurno izgubili 26 mjesta, a visi im još 14. Bit će to malo manji poraz od prosjeka, ali svejedno bolan – jedan dom Kongresa odlazi demokratima, što mijenja temeljni odnos snaga u Washingtonu. Donald Trump više ne može bez ograničenja i bez nadzora raditi što hoće. Institucija zadužena da bude kontrabalans predsjedniku konačno će to početi raditi, nakon dvije godine u kojima su mu republikanci puštali sve na milu volju.

Odaziv je bio nezapamćen: glasalo je 113 milijuna ljudi, 30 milijuna više nego na zadnjim midtermsima 2014. godine. Prvi zaključak: Trump je izgubio tradicionalne republikanske birače iz bogatih predgrađa velikih gradova, ali je to djelomično nadoknadio mobiliziranjem svoje baze u ruralnim sredinama. Dugoročno će se po republikance najpogubnijim pokazati gubitak obrazovanih bijelih žena – one su uvijek glasale za republikance, ali su u jučerašnjim izlaznim anketama dvije trećine njih rekle da su glasale za demokrate. Zato su republikanci izgubili Zastupnički dom. No, Trump je to nadoknadio – nabildao je broj birača iz manjih sredina, koji su mu donijeli bolje rezultate na razini pojedinih država. Tako je sačuvao Senat.

Demokrati su očekivali da će ih republikanci nadmašiti u Senatu. Zbog zadane političke geografije, demokrati su branili 26 mjesta, a republikanci samo devet. Na kraju su im republikanci preoteli Sjevernu Dakotu, Missouri i Indijanu. Vjerojatno i Arizonu i Floridu (gdje se glasovi još broje), dok će Montana izglednije ostati u rukama demokrata (i tamo se još broje). Demokrati su, s druge strane, porazili republikanskog senatora u Nevadi i preuzeli tu državu. Ako sve završi kako sad izgleda, republikanci će pojačati većinu u Senatu za četiri mjesta – na 55 senatora. To znači da će dvije umjerene republikanske senatorice – Susan Collins i Lisa Murkowski – izgubiti utjecaj i više neće moći blokirati ekstremno desne zakone i kandidate, poput opoziva Obamacarea ili imenovanja Bretta Kavanaugha na Vrhovni sud.

Trump je mobilizirao ruralnu, ali izgubio suburbanu Ameriku

Drugi poučak ovih izbora: “plavi zid” na američkom Srednjem zapadu, na koji je računala Hillary Clinton – pa se razočarala kad je Trump osvojio Pennsylvaniju, Ohio, Michigan, Wisconsin i Iowu – možda ipak postoji. Pennsylvania, Michigan i Wisconsin – države bez kojih Trump ne bi postao predsjednik – izabrale su i demokratske guvernere i demokratske senatore, a Ohio demokratskog senatora. Srednji zapad će možda ipak biti prepreka izboru Trumpa ili nekog drugog republikanca za dvije godine.

Ishod izbora u debelo republikanskom Teksasu slomio je srce mnogim progresivnim demokratima – u državi gdje nikad nema mjesta za takve nade, rezultati su dugo govorili da Beto O’Rourke vodi pred Tedom Cruzom, čak i nakon polovice prebrojanih glasova. Iako je na kraju izgubio, Beto je postavio još jedan rekord: pisao sam već da je u kampanji skupio 70 milijuna dolara, najveći iznos u povijesti bilo koje kongresne kampanje, te da je organizirao najveći predizborni skup u povijesti Amerike – 55 tisuća ljudi u Austinu. U utorak je kongresnik iz El Pasa poražen, ali sa stilom: osvojio je više glasova Teksašana nego Hillary Clinton 2016.

Treći zaključak ovih izbora: Trump je uspio mobilizirati ruralnu, ali je zauzvrat izgubio suburbanu Ameriku. Njegovo širenje straha od imigranata, ekstremistička retorika i općenito agresivan ton, iz republikanske biračke koalicije otjerali su njenu glavnu sastavnicu – obrazovane bijele birače iz bogatih predgrađa velikih gradova, pogotovo obrazovane bijele žene. Jučer se potvrdilo da su suburbani birači – desetljećima uporište republikanaca – prešli na demokratsku stranu. Zato je uspjeh demokrata u utrci za Zastupnički dom tako velik – jer su birači u bogatim predgrađima glasali za kandidate koji nemaju veze s Trumpom. Temelj republikanske baze ostali su bijeli birači iz ruralnih sredina i iz slabije obrazovane radničke klase. Divljajući protiv imigranata i svih koje je označio “drugima” i “drukčijima”, Trump je stvorio rascjep u društvu. Zasad to funkcionira, ali je dugoročno porazno – kao što možete pretpostaviti, broj ruralnih i slabije obrazovanih birača u Americi ne raste, nego se smanjuje. Ali Trumpa nije briga, jer on gleda samo svoj interes danas, i možda sutra. Nakon njega – potop.

Demokrati će ga sad natjerati da objavi porezne prijave

Četvrti zaključak izbora: iako su svi njegovi trikovi već viđeni, Trump je i dalje moćan akter američke politike, ali to sad dolazi s visokom cijenom. Konkretno, uspio je mobilizirati svoju biračku bazu da izađe na izbore u puno većoj mjeri od očekivane. Održao je tridesetak predizbornih skupova u manje od mjesec dana. Istina, išao je samo u države u kojima se očekivalo da republikanci pobijede, a zaobilazio one gdje su bolje kotirali demokrati. No, poraz demokrata u Indijani i Missouriju, te izgledni poraz na Floridi gotovo su sigurno posljedica njegova odlaska u te države. S druge strane, koliko god je svojim nastupima raspaljivao bazu, u isto vrijeme je od sebe tjerao umjerene birače iz republikanskih predgrađa o kojima sam govorio. Bila je to svjesna kalkulacija – Trump je procijenio da mu se isplati izgubiti mjesta u ionako izgubljenom Zastupničkom domu, ako zauzvrat sačuva Senat. I to mu je uspjelo. Jer radikalna retorika pali na razini države – koja uvijek ima i ruralni i urbani dio – ali ne pali na razini pojedinog okruga. Ruralne okruge Trump ionako ima u džepu, suburbanih se odrekao.

Konačno, peta – i politički najvažnija posljedica ovih izbora je da je Trump došao pod nadzor. Kongres po ustavu treba ograničavati i kontrolirati izvršnu vlast, što republikanci nisu radili zadnje dvije godine, nego su se prostrli u podanički položaj pred velikim vođom. Sad će se Trump suočiti ne samo s političkom opozicijom, nego i s institucijom moćnijom od samog predsjednika, koja mu može zagorčati život na mnoge načine. Kongres može osnivati istražna povjerenstva o svemu što kod predsjednika smatra sumnjivim (a toga će se naći), izdavati tzv. sub-poenae (zahtjeve za dostavu dokumenata ili svjedočenja pod prijetnjom kaznene odgovornosti) i propitivati svaki potez koji predsjednik napravi. Trump je generalno alergičan na bilo kakvo propitivanje svojih postupaka – sjetite se samo njegovih reakcija na istragu ruske afere – pa bi ga već i sama ideja kongresnog nadzora mogla izluditi. Zamislite što će se dogoditi kad demokrati zatraže – i dobiju, jer Kongres na to ima pravo – objavu njegovih poreznih prijava, koje Trump uporno skriva (iako su svi predsjednici zadnjih pola stoljeća objavili svoje). Nakon pobjede demokrata u Zastupničkom domu, te će porezne prijave sigurno biti objavljene. Volio bih biti u blizini Donalda Trumpa kad se to dogodi.

Istraga Boba Muellera sada više ne može biti ukinuta

No, ovi se izbori – hvala bogu na nebesima – nisu vodili samo oko Trumpa. Bili su i odraz još jednog trenda – sve veće uloge žena i pripadnika raznih manjina u američkoj politici. Demokratkinja Sharice Davids iz Kanzasa postala je prva zastupnica Indijanka (Native American) u povijesti Kongresa. Demokrat Jared Polis, izabran za guvernera Kolorada, postao je prvi gej guverner u povijesti Amerike.

Ako se provuče u Senat, demokratkinja Kyrsten Sinema iz Arizone bit će prva biseksualna članica Kongresa. Žene su generalno imale odličan dan – demokratima su trebala 23 nova mjesta u Zastupničkom domu i dobili su ih tako što su izabrana dvojica demokratskih kongresnika i 21 demokratska kongresnica. Bez žena ne bi bilo demokratske pobjede. Dosad su u Zastupničkom domu sjedile 84 žene – 61 demokratkinja i 23 republikanke. Sve utrke još nisu gotove, ali čini se da će ubuduće tamo biti okruglih 100 žena – 83 iz Demokratske i 17 iz Republikanske stranke. Nije čudo da ih je većina u Demokratskoj stranci. I 59 posto žena koje su glasale dale su glas demokratskim kandidatima, kažu ankete.

Zašto je demokratima bilo važno osvojiti što više guvernera

Bitka se nije vodila samo za Washington, nego i za 36 guvernerskih mjesta. Utrka za guvernere politički je važnija nego što mislite. Kad se 2020. provede popis stanovništva, na državama je da novouspostavljeni broj svojih stanovnika podijele u izborne okruge. To je prilika za tzv. gerrymandering ili iscrtavanje nakaradnih izbornih jedinica koje pogoduju stranci na vlasti. U tome su se okušali i demokrati i republikanci, ali su ga potonji doveli do savršenstva: ovi izbori održali su se u Pennsylvaniji u izbornim okruzima koje je prisilno odredio sud, jer okruge koje su republikanci bili nacrtali nije nitko mogao razumno objasniti.

Zato je demokratima bilo važno osvojiti što više guvernera, koji imaju zadnju riječ u crtanju izbornih okruga. I tu su u dobroj mjeri uspjeli. Preokrenuli su sedam država – Wisconsin, Michigan, Illinois, New Mexico, Nevadu, Maine i Kanzas. Ova zadnja država posebno je zanimljiva jer demokrati u Kanzasu gotovo da ne postoje, a njihova je kandidatkinja ipak porazila Trumpova pulena Krisa Kobacha. No, svi su ti demokratski uspjesi ostali u sjeni poraza velike demokratske nade, Andrewa Gilluma, koji je izgubio utrku da postane prvi crni guverner Floride. Stacy Abrams, koja ne bi bila samo prva crna guvernerka druge bivše konfederalne države Georgije, nego i prva crna guvernerka općenito u Americi, stigla je na knap i traži ponovljeno prebrojavanje glasova. Vjerojatno neće uspjeti jer je osoba zadužena za provođenje izbora – njezin protukandidat.

Pobjeda demokrata na izborima za Zastupnički dom Kongresa ogromna je stvar i u mnogim će aspektima promijeniti američku politiku, ne samo zato jer će demokrate vratiti na vlast. Najosjetljiviji problem s kojim se suočava Trumpova administracija – istraga specijalnog tužitelja Boba Muellera o vezama Trumpove kampanje s vladom Vladimira Putina – više ne može biti ukinuta. Čak i da Trump u naletu panike i bijesa otpusti Muellera, demokrati iz Kongresa vratit će ga u igru. Trump će se i mimo toga morati naučiti živjeti s institucijom koja mu po slovu ustava sjedi za vratom. Bit će to pravi rodeo.

Đivo Đurović
Analitičar
72 članka Više o autoru