U jesen 1995. godine Franjo Tuđman i Hrvatska demokratska zajednica bili su apsolutni favoriti na prijevremenim parlamentarnim izborima, koji su se održali 29. listopada. Prošlo je tek nekoliko mjeseci od Oluje; narod je bio euforičan zbog pobjede i osjećaja slobode. Na Tuđmanove je predizborne skupove dolazilo desetke tisuća ljudi, koji su predsjedniku skandirali kao da je upravo zabio gol u finalu svjetskog nogometnog prvenstva.
Što se, međutim, dogodilo na izborima? Da zastupnički dom tada nije imao 12 mjesta rezerviranih za dijasporu, HDZ ne bi osvojio većinu u Saboru: imao bi 63 zastupnika, od ondašnjih ukupno 127. Na lokalnim je, pak izborima, koji su se održali iste nedjelje, HDZ doživio potpuni debakl, jer je, samo tri mjeseca poslije Oluje, izgubio vlast u Zagrebu (što je izazvalo dugu političku krizu u zemlji, budući da dr. Tuđman nije htio dopustiti oporbi da imenuje gradonačelnika).
Popularni Plenković i dobar rejting HDZ-a
Andrej Plenković i HDZ ovog su ljeta veliki izborni favoriti. Istraživanja pokazuju kako je HDZ vratio mjesto prve stranke u zemlji, dok je Andrej Plenković gotovo ekscentrično popularan, za premijera koji je u četvrtoj godini mandata. Nadalje, sve do debakla u splitskom Domu umirovljenika te, potencijalno, još veće katastrofe na Braču, izgledalo je kako Vlada izvrsno upravlja epidemijskom krizom.
No, usprkos dobrom rejtingu, ukupno vrlo dobrim rezultatima borbe protiv korone, kao i činjenici da oporba nema pravog lidera (jer pravi lider lijevo liberalne opcije sjedi na Pantovčaku); usprkos svemu tome, Andrej Plenković i HDZ mogli bi izgubiti predstojeće parlamentarne izbore. Evo zašto.
Ponavljanje efekta Miroslava Škore
Prvo, HDZ-u se upravo počeo ponavljati efekt Miroslava Škore, koji se pokazao pogubnim za predsjedničke ambicije Kolinde Grabar Kitarović. Htio on to ili ne, ali gospodin Škoro i njegova Hrvatska estradna stranka (kako bi se zapravo trebala zvati, s obzirom na pojedine Škorine suradnike), i na ovim će izborima biti snažan i efikasan saveznik Socijaldemokratske partije. Škoro će sasvim sigurno oduzeti određeni postotak glasova HDZ-u, a ni jedan posto SDP-ovoj koaliciji, što znači da će jačanjem Škorine kampanje sadašnje HDZ-ovo vodstvo postati vrlo upitno.
Miroslav Škoro, što god mislili o njemu, može postati odlučujući faktor na predstojećim izborima, jer će okupiti velik broj nacionalističkih birača, koji bi inače glasali za HDZ ili bi, naprosto, apstinirali, nezadovoljni politikom Andreja Plenkovića. Usput govoreći, gospodin Plenković morao bi razumjeti da mu sukobi s predsjednikom Milanovićem oko Za dom spremni neće donijeti ni jedan novi glas s desnice, jer ga krajnja desnica već dugo smatra nacionalnim izdajnikom.
Članak se nastavlja ispod oglasa
Korona će na ljeto biti već stara vijest
Drugo, koalicijski potencijal Hrvatske demokratske zajednice trenutno je ravan nuli. HDZ ne može koalirati sa svojim partnerima iz Vlade, jer bi bilo kakva suradnja s HNS-om ili sa strankom Milana Bandića rastjerala veći broj HDZ-ovih birača. HDZ ne može koalirati ni s nacionalističkom i katoličkom desnicom, koja se očito okuplja oko Škore. HDZ, dakle, može računati samo na svoje glasove.
Treće, efekt dobrog upravljanja krizom izblijedit će do ljeta. Ne samo zbog očito lošeg upravljanja krizom u Splitsko dalmatinskoj županiji, koja je golemi bazen HDZ-ovih birača, nego zato što će na ljeto ljudi više gledati što će se dešavati poslije epidemije. Nastave li se sadašnji epidemiološki trendovi (neovisno od bračkog slučaja ), korona će na ljeto biti već pomalo stara vijest, na kojoj se ne može graditi izborna pobjeda, kao što ni Tuđman nije uspio postići izborni trijumf na temelju vojnog trijumfa.
Polako raste nezadovoljstvo Stožerom
Osim toga, činjenica je da u javnosti polako raste nezadovoljstvo Stožerom civilne zaštite, budući da dio građana Stožer doživljava kao represivno tijelo, koje, osim toga, nije politički nepristrano, jer u njemu sjede isključivo članovi HDZ-a. Sve su ovo faktori, zbog kojih bi HDZ mogao ostvariti ne baš uvjerljiv izborni rezultat.
Članak se nastavlja ispod oglasa
A ako HDZ ne osvoji najviše zastupničkih mjesta, predsjednik Republike mogao bi mandat za sastavljanje Vlade povjeriti Davoru Bernardiću, koji će automatski dobiti potporu predstavnika nacionalnih manjina. Ili bi, pak, HDZ poslije izbora mogao sklopiti koaliciju sa Škorom, što bi Plenkovića odvelo prema radikalnoj desnici, kojoj on zaista ne pripada. U svakom slučaju, čini se da bi ljetni izbori mogli biti prilično uzbudljivi.
Tri razloga zbog kojih bi, iako apsolutni favorit, HDZ mogao izgubiti izbore
Istraživanja pokazuju kako je HDZ vratio mjesto prve stranke u zemlji, no do ljeta ima vremena. Izbori će biti uzbudljivi
Istraživanja pokazuju kako je HDZ vratio mjesto prve stranke u zemlji, dok je Plenković gotovo ekscentrično popularan, za premijera koji je u četvrtoj godini mandata. Nadalje, sve do debakla u splitskom Domu umirovljenika te, potencijalno, još veće katastrofe na Braču, izgledalo je kako Vlada izvrsno upravlja epidemijskom krizom. No, usprkos dobrom rejtingu, dobrim rezultatima borbe protiv korone, kao i činjenici da oporba nema pravog lidera; usprkos svemu tome, Andrej Plenković i HDZ mogli bi izgubiti predstojeće parlamentarne izbore. Evo zašto
U jesen 1995. godine Franjo Tuđman i Hrvatska demokratska zajednica bili su apsolutni favoriti na prijevremenim parlamentarnim izborima, koji su se održali 29. listopada. Prošlo je tek nekoliko mjeseci od Oluje; narod je bio euforičan zbog pobjede i osjećaja slobode. Na Tuđmanove je predizborne skupove dolazilo desetke tisuća ljudi, koji su predsjedniku skandirali kao da je upravo zabio gol u finalu svjetskog nogometnog prvenstva.
Što se, međutim, dogodilo na izborima? Da zastupnički dom tada nije imao 12 mjesta rezerviranih za dijasporu, HDZ ne bi osvojio većinu u Saboru: imao bi 63 zastupnika, od ondašnjih ukupno 127. Na lokalnim je, pak izborima, koji su se održali iste nedjelje, HDZ doživio potpuni debakl, jer je, samo tri mjeseca poslije Oluje, izgubio vlast u Zagrebu (što je izazvalo dugu političku krizu u zemlji, budući da dr. Tuđman nije htio dopustiti oporbi da imenuje gradonačelnika).
Popularni Plenković i dobar rejting HDZ-a
Andrej Plenković i HDZ ovog su ljeta veliki izborni favoriti. Istraživanja pokazuju kako je HDZ vratio mjesto prve stranke u zemlji, dok je Andrej Plenković gotovo ekscentrično popularan, za premijera koji je u četvrtoj godini mandata. Nadalje, sve do debakla u splitskom Domu umirovljenika te, potencijalno, još veće katastrofe na Braču, izgledalo je kako Vlada izvrsno upravlja epidemijskom krizom.
No, usprkos dobrom rejtingu, ukupno vrlo dobrim rezultatima borbe protiv korone, kao i činjenici da oporba nema pravog lidera (jer pravi lider lijevo liberalne opcije sjedi na Pantovčaku); usprkos svemu tome, Andrej Plenković i HDZ mogli bi izgubiti predstojeće parlamentarne izbore. Evo zašto.
Ponavljanje efekta Miroslava Škore
Prvo, HDZ-u se upravo počeo ponavljati efekt Miroslava Škore, koji se pokazao pogubnim za predsjedničke ambicije Kolinde Grabar Kitarović. Htio on to ili ne, ali gospodin Škoro i njegova Hrvatska estradna stranka (kako bi se zapravo trebala zvati, s obzirom na pojedine Škorine suradnike), i na ovim će izborima biti snažan i efikasan saveznik Socijaldemokratske partije. Škoro će sasvim sigurno oduzeti određeni postotak glasova HDZ-u, a ni jedan posto SDP-ovoj koaliciji, što znači da će jačanjem Škorine kampanje sadašnje HDZ-ovo vodstvo postati vrlo upitno.
Miroslav Škoro, što god mislili o njemu, može postati odlučujući faktor na predstojećim izborima, jer će okupiti velik broj nacionalističkih birača, koji bi inače glasali za HDZ ili bi, naprosto, apstinirali, nezadovoljni politikom Andreja Plenkovića. Usput govoreći, gospodin Plenković morao bi razumjeti da mu sukobi s predsjednikom Milanovićem oko Za dom spremni neće donijeti ni jedan novi glas s desnice, jer ga krajnja desnica već dugo smatra nacionalnim izdajnikom.
Korona će na ljeto biti već stara vijest
Drugo, koalicijski potencijal Hrvatske demokratske zajednice trenutno je ravan nuli. HDZ ne može koalirati sa svojim partnerima iz Vlade, jer bi bilo kakva suradnja s HNS-om ili sa strankom Milana Bandića rastjerala veći broj HDZ-ovih birača. HDZ ne može koalirati ni s nacionalističkom i katoličkom desnicom, koja se očito okuplja oko Škore. HDZ, dakle, može računati samo na svoje glasove.
Treće, efekt dobrog upravljanja krizom izblijedit će do ljeta. Ne samo zbog očito lošeg upravljanja krizom u Splitsko dalmatinskoj županiji, koja je golemi bazen HDZ-ovih birača, nego zato što će na ljeto ljudi više gledati što će se dešavati poslije epidemije. Nastave li se sadašnji epidemiološki trendovi (neovisno od bračkog slučaja ), korona će na ljeto biti već pomalo stara vijest, na kojoj se ne može graditi izborna pobjeda, kao što ni Tuđman nije uspio postići izborni trijumf na temelju vojnog trijumfa.
Polako raste nezadovoljstvo Stožerom
Osim toga, činjenica je da u javnosti polako raste nezadovoljstvo Stožerom civilne zaštite, budući da dio građana Stožer doživljava kao represivno tijelo, koje, osim toga, nije politički nepristrano, jer u njemu sjede isključivo članovi HDZ-a. Sve su ovo faktori, zbog kojih bi HDZ mogao ostvariti ne baš uvjerljiv izborni rezultat.
A ako HDZ ne osvoji najviše zastupničkih mjesta, predsjednik Republike mogao bi mandat za sastavljanje Vlade povjeriti Davoru Bernardiću, koji će automatski dobiti potporu predstavnika nacionalnih manjina. Ili bi, pak, HDZ poslije izbora mogao sklopiti koaliciju sa Škorom, što bi Plenkovića odvelo prema radikalnoj desnici, kojoj on zaista ne pripada. U svakom slučaju, čini se da bi ljetni izbori mogli biti prilično uzbudljivi.