Sasvim očekivano, u prvoj anketi koja je u cijelosti obuhvatila vrijeme nakon odlaska Hrvatske u (neproglašeno) izvanredno stanje zbog koronavirusa HDZ je prestigao SDP i opet je najjača stranka u Hrvatskoj.
Prilično je, međutim, neočekivano da je do toga došlo više zbog pada potpore SDP-u, nego rasta popularnosti stranke koja upravlja epidemiološkim i gospodarskim odgovorom na kriznu situaciju. Još neočekivanije je da je pitanje o tome je li uopće pozitivan efekt prije svega posla koji obavlja ministar zdravstva Vili Beroš primjetan na rejtingu HDZ-a – sasvim legitimno.
Prekvalifikacija u fanove HDZ-a?
HDZ je, dakle, po CRO Demoskopu Promocije plus u odnosu na prošli mjesec porastao za 1,7 postotnih bodova. Da je SDP samo ostao na rejtingu kojeg je imao u ožujku, stranka Davora Bernardića bi i dalje bila vodeća u zemlji. Međutim, SDP je pao više nego je HDZ rastao – za 2,3 postotna boda.
Iako je pad u okviru statističke greške, jasno je da se otvara pitanje o čemu je problem – radi li se o tome da je Zoran Milanović sad predsjednik Republike koji, kako je i obećao, ne želi plutati preko ruba svojih ovlasti pa ga i nema previše u javnosti? Ili o tome da se dosadašnji SDP-ovci omađijani dnevnim presicama Nacionalnog stožera civilne zaštite prekvalificiraju u fanove HDZ-a?
Izbori u HDZ-u
Teško da će biti ovo posljednje. Naime, izbijanje zdravstvene megakrize poklopilo se s još jednim događajem relevantnim za odnosu političkih snaga – izborima u HDZ-u. Tjednima i mjesecima nakon debakla na predsjedničkim izborima HDZ-ovci su, s knedlom u grlu, govorili kako će im se rejting stranke konsolidirati kad prestane unutarstranačka kampanja.
Čini se da je upravo to, potpuna pobjeda i učvršćivanje moći ekipe Andreja Plenkovića u HDZ-u zaslužno za dobar dio rasta rejtinga te stranke. Uostalom, HDZ je dva puta u zadnjih deset godina rastao nakon izbora u kojima je promijenjen šef stranke.
Članak se nastavlja ispod oglasa
Ovo je tanko
Po ovom istom istraživanju, dakle CRO Demoskopu, HDZ je nakon pobjede Tomislava Karamarka u svibnju 2012. godine mjesec dana kasnije zabilježio rast rejtinga od 0,9 postotnih bodova (sa 16,2 na 17,1 posto). Još je dramatičnije bilo nakon prve pobjede Plenkovića – u kolovozu 2016. godine rejting HDZ-a bio je za 3,3 postotna boda viši nego mjesec dana ranije (rast s 22,7 na 26 posto)).
Aktualni rast rejtinga od 1,7 posto, stoga je, u uvjetima kad se HDZ-ovi akteri u Nacionalnom stožeru u medijima entuzijastično prikazuju kao heroji, prilično slabašan. Tjedni koji slijede svakako će pokazati mogu li se te brojke “podebljati” daljnjim uspjesima u obuzdavanju epidemije, ili se ipak radi o “plafonu” koji na parlamentarnim izborima (i vjerojatno nakon njih), može garantirati tek – neizvjesnost.
Članak se nastavlja ispod oglasa
U HDZ-u bi se možda trebali zabrinuti zbog tankog rasta svog rejtinga u prvoj anketi nakon epidemije
Konsolidacija nakon stranačkih izbora plus upravljanje epidemijom za HDZ vrijede samo 1,7 posto
Potpuna pobjeda i učvršćivanje moći ekipe Andreja Plenkovića u HDZ-u zaslužni su za dobar dio rasta rejtinga te stranke. Uostalom, HDZ je dva puta u zadnjih deset godina rastao nakon izbora u kojima je promijenjen šef stranke.
Sasvim očekivano, u prvoj anketi koja je u cijelosti obuhvatila vrijeme nakon odlaska Hrvatske u (neproglašeno) izvanredno stanje zbog koronavirusa HDZ je prestigao SDP i opet je najjača stranka u Hrvatskoj.
Prilično je, međutim, neočekivano da je do toga došlo više zbog pada potpore SDP-u, nego rasta popularnosti stranke koja upravlja epidemiološkim i gospodarskim odgovorom na kriznu situaciju. Još neočekivanije je da je pitanje o tome je li uopće pozitivan efekt prije svega posla koji obavlja ministar zdravstva Vili Beroš primjetan na rejtingu HDZ-a – sasvim legitimno.
Prekvalifikacija u fanove HDZ-a?
HDZ je, dakle, po CRO Demoskopu Promocije plus u odnosu na prošli mjesec porastao za 1,7 postotnih bodova. Da je SDP samo ostao na rejtingu kojeg je imao u ožujku, stranka Davora Bernardića bi i dalje bila vodeća u zemlji. Međutim, SDP je pao više nego je HDZ rastao – za 2,3 postotna boda.
Iako je pad u okviru statističke greške, jasno je da se otvara pitanje o čemu je problem – radi li se o tome da je Zoran Milanović sad predsjednik Republike koji, kako je i obećao, ne želi plutati preko ruba svojih ovlasti pa ga i nema previše u javnosti? Ili o tome da se dosadašnji SDP-ovci omađijani dnevnim presicama Nacionalnog stožera civilne zaštite prekvalificiraju u fanove HDZ-a?
Izbori u HDZ-u
Teško da će biti ovo posljednje. Naime, izbijanje zdravstvene megakrize poklopilo se s još jednim događajem relevantnim za odnosu političkih snaga – izborima u HDZ-u. Tjednima i mjesecima nakon debakla na predsjedničkim izborima HDZ-ovci su, s knedlom u grlu, govorili kako će im se rejting stranke konsolidirati kad prestane unutarstranačka kampanja.
Čini se da je upravo to, potpuna pobjeda i učvršćivanje moći ekipe Andreja Plenkovića u HDZ-u zaslužno za dobar dio rasta rejtinga te stranke. Uostalom, HDZ je dva puta u zadnjih deset godina rastao nakon izbora u kojima je promijenjen šef stranke.
Ovo je tanko
Po ovom istom istraživanju, dakle CRO Demoskopu, HDZ je nakon pobjede Tomislava Karamarka u svibnju 2012. godine mjesec dana kasnije zabilježio rast rejtinga od 0,9 postotnih bodova (sa 16,2 na 17,1 posto). Još je dramatičnije bilo nakon prve pobjede Plenkovića – u kolovozu 2016. godine rejting HDZ-a bio je za 3,3 postotna boda viši nego mjesec dana ranije (rast s 22,7 na 26 posto)).
Aktualni rast rejtinga od 1,7 posto, stoga je, u uvjetima kad se HDZ-ovi akteri u Nacionalnom stožeru u medijima entuzijastično prikazuju kao heroji, prilično slabašan. Tjedni koji slijede svakako će pokazati mogu li se te brojke “podebljati” daljnjim uspjesima u obuzdavanju epidemije, ili se ipak radi o “plafonu” koji na parlamentarnim izborima (i vjerojatno nakon njih), može garantirati tek – neizvjesnost.