Nekad je nužno odabrati stranu

U redu, rejtinzi su loši pa su svi malo nervozni. Ali premijeru zbilja nije trebala sprdnja s gospodarskim pojasom

Plenković se krasno sprda s gospodarskim pojasom. A na prvoj sjednici svoje Vlade krenuo je prema njegovom proglašavanju

Osim silaznog rejtinga HDZ-a čovjeka po glavi i stranci lupaju sve luđe optužbe iz priče o aferi SMS (a Milijan Brkić je i dalje postojan kano klisurina), svaka dva-tri dana mora klikati po portalima da vidi kojem ministru se sad u dvorištu materijalizirao novi Mercedes ili roštiljčić na 120 kvadrata, dok sindikati skupljaju potpise za referendum - a Vlada se kune u rad na stabilnosti mirovinskog sustava, objavljuju se informacije o novim tisućama hrvatskih branitelja i invalida četvrt stoljeća nakon rata… Pa ipak, za njegovu zezanciju s proglašenjem gospodarskog pojasa teško je naći iti jednu jedinu lijepu riječ.

Brojke, jednostavno, nisu dobre. A kad je tako, jasno je da su živci prenapregnuti i da se lako otme teška riječ. Stoga treba imati makar dašak razumijevanja za ružne ispade saborskog zastupnika Mosta Nikole Grmoje, koji je predsjednika Sabora nazvao pogrdnim nadimkom Njonjo i odgovor Gordana Jandrokovića da je malo reći da je Grmoja smeće. Usput, za optužbe Mostovaca o tome da kolege iz HDZ-a rade protiv hrvatskih interesa, ne treba tražiti olakotne okolnosti. Kad ti je ured parlament – e onda su takve optužbe baš običan dan u uredu.

Osobne uvrede su, međutim, točka do koje se nije uputno spuštati nikom tko se bavi politikom. Nadimci, gadni pridjevi, spominjanje anemije i pripadajući juriš sa željom za fizičkim obračunom (Andrej Plenković protiv, opet, Grmoje) teško da mogu biti političko utrživi materijal. Ali, kad brojke stoje loše, onda to može biti barem olakšavajuća okolnost.

Na putu prema dole

Most se, praktički, bori za politički opstanak. Iako već dvije godine variraju na oko 6-7 posto, posljednja anketa daje im tek 5,6 posto glasova na izborima za Europski parlament. Dobije li Most doista 5,6 posto glasova u nedjelju, 26. svibnja, njihov zastupnik ili zastupnica gotovo sigurno neće vidjeti Strasbourg i Bruxelles.

Jandroković, s druge strane, naizgled ima manje razloga za tanke živce. HDZ će biti pobjednik europskih izbora i šanse da pritom dobiju manje od deklariranog cilja od pet mandata su prilično blijede. Ali, HDZ pada. Po Cro Demoskopu rejting te stranke pada od listopada prošle godine, a brundanja s terena zbog sastava liste se čuju i danas – mjesec dana poslije njenog predstavljanja. Nezadovoljnici u stranci će sigurno imati pitanja za njeno vodstvo bude li rezultat niži od očekivanih tridesetak posto.

Energija valova

S obzirom na sve to i unatoč ispadima koji su dobro preko granice elementarne pristojnosti, za Grmoju i Jandrokovića se može tražiti olakotnih okolnosti. Može, realno, i za Plenkovića.

Osim silaznog rejtinga HDZ-a, čovjeka po glavi i stranci lupaju sve luđe optužbe iz priče o aferi SMS (a Milijan Brkić je i dalje postojan kano klisurina). Svaka dva-tri dana mora klikati po portalima da vidi kojem ministru se sad u dvorištu materijalizirao novi Mercedes ili roštiljčić na 120 kvadrata. Dok sindikati skupljaju potpise za referendum, a Vlada se kune u rad na stabilnosti mirovinskog sustava, objavljuju se informacije o novim tisućama hrvatskih branitelja i invalida četvrt stoljeća nakon rata… Pa ipak, za njegovu zezanciju s proglašenjem gospodarskog pojasa teško je naći iti jednu jedinu lijepu riječ.

“Siguran sam da će zastupnici Mosta prionuti i u gradnju umjetnih otoka i da će onda svu ovu energiju koju oni s dezinformacijama plasiraju u Sabor umjesto energije valova i mora iskoristiti da popune sve one sadržaje koje u odnosu na ZERP daje isključivi gospodarski pojas”, kazao je premijer, sprdajući se s razlikama koje bi puni gospodarski pojas (a čije proglašenje traži Most) dalo Hrvatskoj.

Prvi zaključak prve sjednice

Nije mu, međutim, bilo do sprdnje 27. listopada 2016. godine. Bila je to prva sjednica Vlade pod ravnanjem Andreja Plenkovića. A prvi zaključak prve sjednice Vlade Andreja Plenkovića glasio je ovako: “Zadužuje se Ministarstvo vanjskih i europskih poslova da u koordinaciji s drugim nadležnim ministarstvima započne konzultacije s državama članicama Europske unije i Europskom komisijom vezano za zaštitu interesa Republike Hrvatske u Jadranskom moru, uključujući i mogućnost proglašenja te pune primjene isključivog gospodarskog pojasa Republike Hrvatske”.

Tada, u tom dalekom dvadesetsedmom listopadu 2016. godine, kad je i službeno počela Plenkovićeva era u Banskim dvorima, u Vladi je sjedio i Most. Koji je uvjetovao ulazak u koaliciju, između ostalog, početkom rada na proglašenju punog gospodarskog pojasa. Most je, bio u pravu ili ne, na ovoj temi barem ostao dosljedan. A Andrej Plenković? Kako bi tek on mogao na nekom umjetnom otoku iskoristiti energiju vlastite političke vjerodostojnosti?