Sedamdesetpeta godišnjica utemeljenja Ujedinjenih naroda koja je obilježena ovog vikenda, odrađena je protokolarno i uz vizualne efekte na odabranim europskim zgradama i spomenicima, bez nekog značajnijeg osvrta na sad već prilično dugo djelovanje te institucije. U Bosni i Hercegovini su tim povodom osvijetljene sarajevska Vijećnica, Stari most u Mostaru i Banski dvor u Banjoj Luci, što je možda najbolji primjer kojim se može objasniti nasljeđe UN-a.
S jedne strane stoje veliki ideali solidarnosti, antifašizma i ljudskih prava, a s druge neuspjeh da se oni na bilo kojoj razini, izuzev simboličke ostvare u svijetu, pa tako i u Bosni i Hercegovini u kojoj je ta ključna svjetska organizacija imala bitnu ulogu u ratnim godinama. Postoji naravno i treća strana čitave priče koja se odnosi na značajan humanitarni rad i djelovanje UNICEF-a, ali i ono nije prošlo bez kritika i to od ljudi koji su godinama radili u Ujedinjenim narodima.
Ustroj koji ih je prečesto paralizirao u djelovanju
Istina je da su se UN pokazale puno uspješnijima od Lige naroda koja joj je prethodila, u sprečavanju novog svjetskog rata, ali ništa više od toga. Naziv Ujedinjeni narodi skovao je predsjednik SAD-a F. D. Roosevelt prilikom potpisivanja Deklaracije Ujedinjenih naroda 1. I. 1942., kojom se 26 država svijeta odlučilo zajednički boriti protiv sila Osovine tijekom II. svjetskog rata.
Na Konferenciji Ujedinjenih naroda o uspostavi međunarodne organizacije, koja se održavala 1945. u San Franciscu, bilo je odlučeno da dotadašnji naziv koalicijskih snaga postane naziv novouspostavljene Organizacije Ujedinjenih naroda. Ovo izvorno antifašističko utemeljenje također odlično ukazuje na to koliko se današnji svijet promijenio u odnosu na tadašnje vrijeme.
Činjenica je da su Ujedinjeni narodi, imenujući pet stalnih članica Vijeća sigurnosti s pravom veta, gotovo pa unaprijed anticipirali da će svijet biti multipolaran, ali ih je također takav ustroj prečesto paralizirao u djelovanju.
Osjetili smo posljedice nemogućnosti djelovanja UN-a
Iskustvo i posljedice nemogućnosti djelovanja UN-a smo uostalom i sami u punom smislu riječi iskusili kroz djelovanje UNPROFOR-a u ratu u Hrvatskoj i Bosni i Hercegovini, s posebno tragičnim ishodom u Srebrenici.
Članak se nastavlja ispod oglasa
Imajući to u vidu, sve sistemske greške koje su jednostavno morale biti ugrađene u djelovanje te organizacije, s obzirom da okuplja praktično sve zemlje svijeta, umnogome su usmjerile njeno djelovanje, pretvorivši je u neku vrstu debatnog kluba i nadzornika nad procesima u kojima nema neki preveliki utjecaj.
Prepušteni debatiranju i načelnim stavovima, bez realne moći
Ostalo je nakon svega i nešto moralnog kapitala, zahvaljujući spomenutom humanitarnom djelovanju i brojnim deklaracijama, poput onih o ljudskim pravima i pravima djeteta, a ujedno Ujedinjeni narodi i dalje predstavljaju prvu instancu čijem se priznavanju nadaju nove i male zemlje te skoro pa jedina međunarodna pozornica na kojoj se može čuti njihov glas.
To što on do rijetkih zaista i dopire jeste također činjenica koja daje cjelovitu sliku institucije koju bismo na koncu mogli opisati onim kultnim stihom Branka Radičevića iz pjesme ‘Đački rastanak’: “Mnogo hteo, mnogo započeo. Čas umrli njega je omeo”.
Članak se nastavlja ispod oglasa
Ujedinjeni narodi nisu se naravno ugasili, ni umrli kao Liga naroda i prilično je izgledno da ce doživjeti i drugu 75. godišnjicu, jednako nemoćni i prepušteni debatiranju, deklaracijama i načelnim stavovima, bez ikakve realne moći i utjecaja na politička kretanja u svijetu.
Ujedinjeni narodi slave 75. godišnjicu; šteta što su od velikih ideala spali na tako tužnu svakodnevicu
S jedne strane stoje veliki ideali solidarnosti, antifašizma i ljudskih prava, a s druge neuspjeh
Ujedinjeni narodi nisu se naravno ugasili, ni umrli kao Liga naroda i prilično je izgledno da ce doživjeti i drugu 75. godišnjicu, jednako nemoćni i prepušteni debatiranju, deklaracijama i načelnim stavovima, bez ikakve realne moći i utjecaja na politička kretanja u svijetu
Sedamdesetpeta godišnjica utemeljenja Ujedinjenih naroda koja je obilježena ovog vikenda, odrađena je protokolarno i uz vizualne efekte na odabranim europskim zgradama i spomenicima, bez nekog značajnijeg osvrta na sad već prilično dugo djelovanje te institucije. U Bosni i Hercegovini su tim povodom osvijetljene sarajevska Vijećnica, Stari most u Mostaru i Banski dvor u Banjoj Luci, što je možda najbolji primjer kojim se može objasniti nasljeđe UN-a.
S jedne strane stoje veliki ideali solidarnosti, antifašizma i ljudskih prava, a s druge neuspjeh da se oni na bilo kojoj razini, izuzev simboličke ostvare u svijetu, pa tako i u Bosni i Hercegovini u kojoj je ta ključna svjetska organizacija imala bitnu ulogu u ratnim godinama. Postoji naravno i treća strana čitave priče koja se odnosi na značajan humanitarni rad i djelovanje UNICEF-a, ali i ono nije prošlo bez kritika i to od ljudi koji su godinama radili u Ujedinjenim narodima.
Ustroj koji ih je prečesto paralizirao u djelovanju
Istina je da su se UN pokazale puno uspješnijima od Lige naroda koja joj je prethodila, u sprečavanju novog svjetskog rata, ali ništa više od toga. Naziv Ujedinjeni narodi skovao je predsjednik SAD-a F. D. Roosevelt prilikom potpisivanja Deklaracije Ujedinjenih naroda 1. I. 1942., kojom se 26 država svijeta odlučilo zajednički boriti protiv sila Osovine tijekom II. svjetskog rata.
Na Konferenciji Ujedinjenih naroda o uspostavi međunarodne organizacije, koja se održavala 1945. u San Franciscu, bilo je odlučeno da dotadašnji naziv koalicijskih snaga postane naziv novouspostavljene Organizacije Ujedinjenih naroda. Ovo izvorno antifašističko utemeljenje također odlično ukazuje na to koliko se današnji svijet promijenio u odnosu na tadašnje vrijeme.
Činjenica je da su Ujedinjeni narodi, imenujući pet stalnih članica Vijeća sigurnosti s pravom veta, gotovo pa unaprijed anticipirali da će svijet biti multipolaran, ali ih je također takav ustroj prečesto paralizirao u djelovanju.
Osjetili smo posljedice nemogućnosti djelovanja UN-a
Iskustvo i posljedice nemogućnosti djelovanja UN-a smo uostalom i sami u punom smislu riječi iskusili kroz djelovanje UNPROFOR-a u ratu u Hrvatskoj i Bosni i Hercegovini, s posebno tragičnim ishodom u Srebrenici.
Imajući to u vidu, sve sistemske greške koje su jednostavno morale biti ugrađene u djelovanje te organizacije, s obzirom da okuplja praktično sve zemlje svijeta, umnogome su usmjerile njeno djelovanje, pretvorivši je u neku vrstu debatnog kluba i nadzornika nad procesima u kojima nema neki preveliki utjecaj.
Prepušteni debatiranju i načelnim stavovima, bez realne moći
Ostalo je nakon svega i nešto moralnog kapitala, zahvaljujući spomenutom humanitarnom djelovanju i brojnim deklaracijama, poput onih o ljudskim pravima i pravima djeteta, a ujedno Ujedinjeni narodi i dalje predstavljaju prvu instancu čijem se priznavanju nadaju nove i male zemlje te skoro pa jedina međunarodna pozornica na kojoj se može čuti njihov glas.
To što on do rijetkih zaista i dopire jeste također činjenica koja daje cjelovitu sliku institucije koju bismo na koncu mogli opisati onim kultnim stihom Branka Radičevića iz pjesme ‘Đački rastanak’: “Mnogo hteo, mnogo započeo. Čas umrli njega je omeo”.
Ujedinjeni narodi nisu se naravno ugasili, ni umrli kao Liga naroda i prilično je izgledno da ce doživjeti i drugu 75. godišnjicu, jednako nemoćni i prepušteni debatiranju, deklaracijama i načelnim stavovima, bez ikakve realne moći i utjecaja na politička kretanja u svijetu.