Politika & Kriminal

Ujedinjeni narodi slave 75. godišnjicu; šteta što su od velikih ideala spali na tako tužnu svakodnevicu

S jedne strane stoje veliki ideali solidarnosti, antifašizma i ljudskih prava, a s druge neuspjeh

US President Franklin D. Roosevelt (2nd L) reads a statement among representatives of United Nations members during their formal pledge to cooperate for victory and to adhere to the Atlantic Charter in Washington D.C. 01 January 1942.  AFP PHOTO (Photo by HO / UNITED NATIONS / AFP)
FOTO: AFP

Ujedinjeni narodi nisu se naravno ugasili, ni umrli kao Liga naroda i prilično je izgledno da ce doživjeti i drugu 75. godišnjicu, jednako nemoćni i prepušteni debatiranju, deklaracijama i načelnim stavovima, bez ikakve realne moći i utjecaja na politička kretanja u svijetu

Sedamdesetpeta godišnjica utemeljenja Ujedinjenih naroda koja je obilježena ovog vikenda, odrađena je protokolarno i uz vizualne efekte na odabranim europskim zgradama i spomenicima, bez nekog značajnijeg osvrta na sad već prilično dugo djelovanje te institucije. U Bosni i Hercegovini su tim povodom osvijetljene sarajevska Vijećnica, Stari most u Mostaru i Banski dvor u Banjoj Luci, što je možda najbolji primjer kojim se može objasniti nasljeđe UN-a.

S jedne strane stoje veliki ideali solidarnosti, antifašizma i ljudskih prava, a s druge neuspjeh da se oni na bilo kojoj razini, izuzev simboličke ostvare u svijetu, pa tako i u Bosni i Hercegovini u kojoj je ta ključna svjetska organizacija imala bitnu ulogu u ratnim godinama. Postoji naravno i treća strana čitave priče koja se odnosi na značajan humanitarni rad i djelovanje UNICEF-a, ali i ono nije prošlo bez kritika i to od ljudi koji su godinama radili u Ujedinjenim narodima.

Ustroj koji ih je prečesto paralizirao u djelovanju

Istina je da su se UN pokazale puno uspješnijima od Lige naroda koja joj je prethodila, u sprečavanju novog svjetskog rata, ali ništa više od toga. Naziv Ujedinjeni narodi skovao je predsjednik SAD-a F. D. Roosevelt prilikom potpisivanja Deklaracije Ujedinjenih naroda 1. I. 1942., kojom se 26 država svijeta odlučilo zajednički boriti protiv sila Osovine tijekom II. svjetskog rata.

Na Konferenciji Ujedinjenih naroda o uspostavi međunarodne organizacije, koja se održavala 1945. u San Franciscu, bilo je odlučeno da dotadašnji naziv koalicijskih snaga postane naziv novouspostavljene Organizacije Ujedinjenih naroda. Ovo izvorno antifašističko utemeljenje također odlično ukazuje na to koliko se današnji svijet promijenio u odnosu na tadašnje vrijeme.

Činjenica je da su Ujedinjeni narodi, imenujući pet stalnih članica Vijeća sigurnosti s pravom veta, gotovo pa unaprijed anticipirali da će svijet biti multipolaran, ali ih je također takav ustroj prečesto paralizirao u djelovanju.

Osjetili smo posljedice nemogućnosti djelovanja UN-a

Iskustvo i posljedice nemogućnosti djelovanja UN-a smo uostalom i sami u punom smislu riječi iskusili kroz djelovanje UNPROFOR-a u ratu u Hrvatskoj i Bosni i Hercegovini, s posebno tragičnim ishodom u Srebrenici.

Imajući to u vidu, sve sistemske greške koje su jednostavno morale biti ugrađene u djelovanje te organizacije, s obzirom da okuplja praktično sve zemlje svijeta, umnogome su usmjerile njeno djelovanje, pretvorivši je u neku vrstu debatnog kluba i nadzornika nad procesima u kojima nema neki preveliki utjecaj.

Prepušteni debatiranju i načelnim stavovima, bez realne moći

Ostalo je nakon svega i nešto moralnog kapitala, zahvaljujući spomenutom humanitarnom djelovanju i brojnim deklaracijama, poput onih o ljudskim pravima i pravima djeteta, a ujedno Ujedinjeni narodi i dalje predstavljaju prvu instancu čijem se priznavanju nadaju nove i male zemlje te skoro pa jedina međunarodna pozornica na kojoj se može čuti njihov glas.

To što on do rijetkih zaista i dopire jeste također činjenica koja daje cjelovitu sliku institucije koju bismo na koncu mogli opisati onim kultnim stihom Branka Radičevića iz pjesme ‘Đački rastanak’: “Mnogo hteo, mnogo započeo. Čas umrli njega je omeo”.

Ujedinjeni narodi nisu se naravno ugasili, ni umrli kao Liga naroda i prilično je izgledno da ce doživjeti i drugu 75. godišnjicu, jednako nemoćni i prepušteni debatiranju, deklaracijama i načelnim stavovima, bez ikakve realne moći i utjecaja na politička kretanja u svijetu.

Nastavite čitati