Nema sumnje, HDZ-u bi, barem u prvo vrijeme, popularnost mogla rasti zbog kriza u kojima se našla Hrvatska, od pandemije koronavirusa do zagrebačkog potresa. To je zaključak manje-više kompletne medijske i političke scene nakon objave prve ankete u srijedu, koja se bavi rejtinzima političkih stranaka nakon što smo svi skupa završili u izvanrednom stanju.
Taj rast, međutim, ne mjeri i ne pokazuje u srijedu objavljen redovni Crobarometar agencije Ipsos. Nadalje, ključno u priči o tom rastu je da se radi, zapravo, o plesu na vršku igle, u kojem se ono što se u jednom trenutku u vremenu učinilo ozbiljnim političkim dobitkom može pretvoriti u nepovratan bankrot i izvjestan poraz na izborima – i to bez obzira na kvalitetu konkurencije.
Crobarometar nije zahvatio “Vili efekt”
Prvo, anketa. Ona svojim vrlo malim dijelom zahvaća ono što se može nazvati “Vili efekt” – zadovoljstvo javnosti time kako ministar zdravstva Vili Beroš i Nacionalni stožer civilne zaštite upravljaju situacijom. Naime, cijelo izvanredno stanje je počelo, zapravo, od 16. ožujka, nakon što su škole zatvorene, a sve veći broj firmi preusmjeravao zaposlene na rad od kuće. Tek od tog tjedna presice Stožera postaju dnevni ritual većem broju obitelji.
Crobarometar je rađen od 1.-20. ožujka. Dakle, anketa je “Vili efekt” u najbolju ruku mogla zahvatiti samo u posljednjoj petini, stoga je on teško mogao utjecati na stranački rejting HDZ-a.
Priča je u padu SDP-a
Koji se, u odnosu na Crobarometar iz veljače promijenio praktički neznatno. Rast od 0,4 postotnih bodova je statistički praktički nebitan. Činjenica je, međutim, da je HDZ i s tim minijaturnim porastom potpore opet postao najpopularnija stranka, što je jasno utjecalo na sve naslove, a oni, posredno, na opći (lažni) dojam kako anketa pokazuje da HDZ raste zbog hrvanja s koronom.
Međutim, do promjene na vrhu je došlo prije svega zbog SDP-a – ta stranka je pala za 1,5 postotnih bodova, što se vjerojatno može pripisati izbljeđivanju efekta izborne pobjede Zorana Milanovića. Novi predsjednik države je prionuo na posao i, kako je najavio, ne miješa se tamo gdje mu nije mjesto, niti podmeće klipove Vladi. Tako da je SDP, što se tiče svog rejtinga, sad uglavnom u rukama Davora Bernardića i ekipe s Iblerovog trga.
Članak se nastavlja ispod oglasa
Što bude li tisuće mrtvih?
Činjenica da posljednja anketa nije zabilježila “Vili efekt” ne znači da ga neće bilježiti sljedeće (prva je CRO Demoskop početkom travnja). Za očekivati je da će potpora HDZ-u donekle rasti, jer dojam o tome da se Stožer dobro nosi sa zarazom nisu (zasad) uspjeli značajnije pokvariti poneki nervozni ispadi o petoj koloni, ili Božinovićev nespretni džihad protiv prodaje televizora.
Graditi predizbornu strategiju na efektu hrvanja s globalnom zarazom koja je u trenu na aparate bacila svjetsko gospodarstvo, međutim, vrlo je riskantan ples na vršku igle. Beroš i ekipa sad, kad imamo troje umrlih, imaju veliku podršku. Što će biti bude li ih, ne daj Bože, dvije tisuće? Ili više?
Dok se Vlada premišlja, firme umiru
S gospodarstvom je taj vršak igle na kojoj pleše podrška vladajućoj stranci još koji nanometar tanja. Vlada je zbog svojih mjera za pomoć gospodarstvu dobila pravi pokret otpora među poslodavcima. Opći dojam je da su mjere Banskih dvora apsolutno nedovoljne za razinu pogibelji pred kojom se našla domaća ekonomija. Istina, Vlada najavljuje i novi paket, ali dok se oni premišljaju, firme – umiru.
Članak se nastavlja ispod oglasa
Dobro riješena kriza u zadnjoj godini mandata, potvrđeno je mnogo puta, prilika je vlasti da ojača podršku i popravi svoje šanse za novi mandat. Ali, krize koje Plenković i drugovi moraju rješavati narednih tjedana i mjeseci čine one s kojima su se dosad suočavali laganim vjetrićem u proljetno jutro, a ishod narednih izbora jednako neizvjesnim koliko se možda u ovom trenutku građanima zabrinutim za vlastitu egzistenciju čini – irelevantnim.
Upravljanje krizama može pomoći HDZ-u da ostane na vlasti. Može ga i dotući
Ne, posljednja objavljena anketa ne pokazuje da HDZ raste zbog dobrog upravljanja krizom
Za očekivati je da će potpora HDZ-u donekle rasti, jer dojam o tome da se Stožer dobro nosi sa zarazom nisu (zasad) uspjeli značajnije pokvariti poneki nervozni ispadi o petoj koloni, ili Božinovićev nespretni džihad protiv prodaje televizora. Ali, to je ples na vršku igle
Nema sumnje, HDZ-u bi, barem u prvo vrijeme, popularnost mogla rasti zbog kriza u kojima se našla Hrvatska, od pandemije koronavirusa do zagrebačkog potresa. To je zaključak manje-više kompletne medijske i političke scene nakon objave prve ankete u srijedu, koja se bavi rejtinzima političkih stranaka nakon što smo svi skupa završili u izvanrednom stanju.
Taj rast, međutim, ne mjeri i ne pokazuje u srijedu objavljen redovni Crobarometar agencije Ipsos. Nadalje, ključno u priči o tom rastu je da se radi, zapravo, o plesu na vršku igle, u kojem se ono što se u jednom trenutku u vremenu učinilo ozbiljnim političkim dobitkom može pretvoriti u nepovratan bankrot i izvjestan poraz na izborima – i to bez obzira na kvalitetu konkurencije.
Crobarometar nije zahvatio “Vili efekt”
Prvo, anketa. Ona svojim vrlo malim dijelom zahvaća ono što se može nazvati “Vili efekt” – zadovoljstvo javnosti time kako ministar zdravstva Vili Beroš i Nacionalni stožer civilne zaštite upravljaju situacijom. Naime, cijelo izvanredno stanje je počelo, zapravo, od 16. ožujka, nakon što su škole zatvorene, a sve veći broj firmi preusmjeravao zaposlene na rad od kuće. Tek od tog tjedna presice Stožera postaju dnevni ritual većem broju obitelji.
Crobarometar je rađen od 1.-20. ožujka. Dakle, anketa je “Vili efekt” u najbolju ruku mogla zahvatiti samo u posljednjoj petini, stoga je on teško mogao utjecati na stranački rejting HDZ-a.
Priča je u padu SDP-a
Koji se, u odnosu na Crobarometar iz veljače promijenio praktički neznatno. Rast od 0,4 postotnih bodova je statistički praktički nebitan. Činjenica je, međutim, da je HDZ i s tim minijaturnim porastom potpore opet postao najpopularnija stranka, što je jasno utjecalo na sve naslove, a oni, posredno, na opći (lažni) dojam kako anketa pokazuje da HDZ raste zbog hrvanja s koronom.
Međutim, do promjene na vrhu je došlo prije svega zbog SDP-a – ta stranka je pala za 1,5 postotnih bodova, što se vjerojatno može pripisati izbljeđivanju efekta izborne pobjede Zorana Milanovića. Novi predsjednik države je prionuo na posao i, kako je najavio, ne miješa se tamo gdje mu nije mjesto, niti podmeće klipove Vladi. Tako da je SDP, što se tiče svog rejtinga, sad uglavnom u rukama Davora Bernardića i ekipe s Iblerovog trga.
Što bude li tisuće mrtvih?
Činjenica da posljednja anketa nije zabilježila “Vili efekt” ne znači da ga neće bilježiti sljedeće (prva je CRO Demoskop početkom travnja). Za očekivati je da će potpora HDZ-u donekle rasti, jer dojam o tome da se Stožer dobro nosi sa zarazom nisu (zasad) uspjeli značajnije pokvariti poneki nervozni ispadi o petoj koloni, ili Božinovićev nespretni džihad protiv prodaje televizora.
Graditi predizbornu strategiju na efektu hrvanja s globalnom zarazom koja je u trenu na aparate bacila svjetsko gospodarstvo, međutim, vrlo je riskantan ples na vršku igle. Beroš i ekipa sad, kad imamo troje umrlih, imaju veliku podršku. Što će biti bude li ih, ne daj Bože, dvije tisuće? Ili više?
Dok se Vlada premišlja, firme umiru
S gospodarstvom je taj vršak igle na kojoj pleše podrška vladajućoj stranci još koji nanometar tanja. Vlada je zbog svojih mjera za pomoć gospodarstvu dobila pravi pokret otpora među poslodavcima. Opći dojam je da su mjere Banskih dvora apsolutno nedovoljne za razinu pogibelji pred kojom se našla domaća ekonomija. Istina, Vlada najavljuje i novi paket, ali dok se oni premišljaju, firme – umiru.
Dobro riješena kriza u zadnjoj godini mandata, potvrđeno je mnogo puta, prilika je vlasti da ojača podršku i popravi svoje šanse za novi mandat. Ali, krize koje Plenković i drugovi moraju rješavati narednih tjedana i mjeseci čine one s kojima su se dosad suočavali laganim vjetrićem u proljetno jutro, a ishod narednih izbora jednako neizvjesnim koliko se možda u ovom trenutku građanima zabrinutim za vlastitu egzistenciju čini – irelevantnim.