Pravilnik upotrebi kolačića
Portal Telegram.hr unaprijedio je politiku privatnosti i korištenja takozvanih cookiesa, u skladu s novom europskom regulativom. Cookiese koristimo kako bismo mogli pružati našu online uslugu, analizirati korištenje sadržaja, nuditi oglašivačka rješenja, kao i za ostale funkcionalnosti koje ne bismo mogli pružati bez cookiesa. Daljnjim korištenjem ovog portala pristajete na korištenje cookiesa. Ovdje možete saznati više o zaštiti privatnosti i postavkama cookiesa

Uspješni poduzetnici, umjetnici i novinari govore zašto je naš serijal What’s Next bio toliko čitan

Mala rekapitulacija rezultata Telegramovog serijala o ljudima koji guraju Hrvatsku naprijed

Telegram je nedavno u nastavcima objavljivao What’s Next, serijal zbog kojeg su naši reporteri tjednima obilazili Hrvatsku i tražili priče ljudi koji je guraju naprijed. Tehnologija je proteklih 10 godina promijenila način na koji živimo i radimo, a u idućih nekoliko godina promjene će biti još brže. Dolaze nove prilike na koje moramo biti spremni i stoga nam je u ovom projektu partner bio Hrvatski Telekom koji danas ulaže u mrežu i pronalazi nove načine kako tehnologijom podržati gospodarski razvoj Hrvatske.

Tijekom pet tjedana reporteri Telegrama napravili su 2,244 kilometra po Hrvatskoj i intervjuirali 15 sugovornika za velike priče o ljudima koji ovu zemlju guraju naprijed. Rezultati čitanosti tog serijala u pet nastavaka, moramo neskromno priznati, bili su impresivni. Video prilozi imali su 635.800 pregleda, a članci 283.461 s prosječnim zadržavanjem od gotovo pet minuta. Kampanja je pritom, ukupno, dosegla do 2,443.000 ljudi. Sada dvojica poduzetnika, poznati novinar i vrlo uspješni režiser objašnjavaju zašto im se What’s Next dopao.

 

NENAD BAKIĆ, poduzetnik

‘Sjajan serijal promovirao je generaciju koja poštuje i slavi uspjeh, baziran na tržištu, kreativnosti i povrh svega strastvenoj upornosti’

Prema nedavno objavljenim istraživanjima Europske komisije, Hrvati najmanje u EU-u smatraju da su vrijedan rad i obrazovanje ključni za uspjeh u životu, a najviše u Uniji da su to političke veze i sreća. To je zaista ekstremna pozicija i s jedne strane pokazuje krajnje pesimističan pogled na svijet, a s druge strane ga perpetuira. Primjerice, zasigurno je jedan od razloga zašto se Hrvati u EU-u, ponajmanje stalno obrazuju – recimo, 10 puta više Danaca sudjeluje u cjeloživotnom obrazovanju. Takav stav dovodi nas u sve lošiju poziciju u svijetu što se tiče relativnog blagostanja spram drugih nacija i zadovoljstva u društvu. Promjena stoga mora i može početi jedino od promjene stavova, mentaliteta – od korijenskih uzroka. Zato je presudno poticati kulturu uspjeha, pokazivati ljudima da se može, pogotovo da se može u poduzetništvu koje je ključ gospodarskog i društvenog napretka.

S druge strane, kako je ova generacija već možda nepopravljiva u svojoj orijentaciji na 1941., možda je jedini način na koji možemo stvarno utjecati na temeljne društvene vrijednosti pružajući našoj djeci priliku da budu ravnopravni građani 21. stoljeća, prije svega nudeći im najatraktivnije obrazovanje u novim tehnologijama, koje ne samo da im daju nužne kompetencije, nego i razvijaju ključne vještine kao što su vještine rješavanja problema, algoritamski način razmišljanja, vještine komunikacije i suradnje, vještina učenja, ali također i osobine karaktera kao što su upornost, znatiželja, želja za uspjehom.

What’s Next je sjajan serijal koji promovira poduzetničke uspjehe, ali i općenito poduzetnički pristup, neovisno o dobnoj generacijskoj pripadnosti nalazeći zajedničko u njima, a to je pripadanje generaciji koja poštuje i slavi uspjeh, baziran na tržištu, kreativnosti i povrh svega strastvenoj upornosti. Radi se uglavnom o manjim poduzetničkim uspjesima u biznisu ili obrazovanju, a takvi manji pothvati u načelu ne mogu svojim direktnim utjecajem promijeniti gospodarstvo, ali su snažan primjer i motivator drugima, te je stoga naročito dobro da se prezentiraju što širem krugu ljudi, pogotovo na izrazito vjerodostojan i atraktivan način kao u serijalu What’s Next.


NEVIO MARASOVIĆ, režiser

‘Napokon je iscrpno prikazana i ona druga strana društva koja se često ignorira’

Raspravljajući o stanju u Hrvatskoj i svijetu, već dulje vrijeme pokušavam objasniti ljudima jednu činjenicu u koju oni odbijaju vjerovati, a to je da zapravo nije sve tako crno kako se čini. Dapače, svijet nezaustavljivo ide naprijed i oko nas se događaju nevjerojatno pozitivne promjene, samo te informacije i činjenice rijetko i neredovito dopiru do nas. Lokalno, situacija u Hrvatskoj je naravno daleko od idealne, ali, opet, nije toliko grozno koliko se zna činiti.

Čitajući gotovo isključivo o lošim vijestima, stvara se iskrivljena percepcija stvarnosti, ona o zemlji napučenoj isključivo kvarnim i nesposobnim ljudima u kojoj baš ništa ne funkcionira. Upravo iz toga razloga, What’s Next inicijativa pojavljuje se kao doslovan odgovor na moje molitve. Prepoznat je ovaj po društvo opasan trend i napokon prikazana druga strana koja se često ignorira – ono što je pozitivno i dobro u Hrvatskoj. Iskreno se nadam da će i ostali mediji slijediti ovaj primjer jer to je zapravo jedini način da Hrvatska napokon krene u dobrom smjeru, s obzirom na to da mentalno zdravlje nacije u najvećoj mjeri diktira uspjeh i napredak zemlje.


ROMANO BOLKOVIĆ, novinar

‘To je najteži oblik borbe: borba protiv svojih loših navada, poroka, štete koju sami činimo’

Goran Milić jednom je kazao da kada bi mediji bili toliko moćni, onda se ratovi ne bi vodili oružjem. Mediji jesu moć, ali živimo, kako kaže Sloterdijk, u vremenima u kojima se prosvjetiteljska maksima znanje je moć pervertirala u geslo – moć je znanje. Stoga ja mislim da je borba protiv primitivizma kao fundamentalne moći džentlmenska borba: ona koja zna da iako je riječ o izgubljenom ratu, iz uljuđenosti se u toj borbi ipak sudjeluje. Eto, tako ja vidim prosvjetiteljsku ulogu medija: niti što pretjerano možemo učiniti, niti mislim da na koncu možemo dobiti rat. Ali valja se boriti, i to barem protiv jednoga: protiv sebe samih.

To je, naravno, najteži oblik borbe: borba protiv svojih loših navada, poroka, štete koju sami činimo. A mediji u Hrvatskoj, po mom mišljenju, krivi su za stanje u ovoj nesretnoj zemlji barem koliko rat i grabež. U čemu je njihova krivica? U stvaranju posvemašnje atmosfere beznađa. U socijalizmu je čovjek kupio fiću, nakon par godina stojadina, i tako, imao je dojam, ili privid dojma, da postoji ta nada u utopijski eshaton. Danas je ljudima oduzeta upravo ta nada, a nju, više no kulisna demokracija, organizirani kriminal, etatistički morlački pseudokapitalizam, osporavaju mediji. Ne, nije ovaj put riječ o tome da bismo trebali razbiti ogledalo kako ne bismo vidjeli svoje ružno lice, nego je riječ o tome da za hrvatske medije nema vijesti do loše vijesti. Iz tog kreativnog morala prosijava mrak koji je obavio ovu zemlju u kojoj se čini da ništa ne može biti svijetli primjer koji bi mogao biti poopćiv.

Stoga, da završim, ja ne mislim da sada odjednom moramo ogreznuti u postulatorni optimizam i usiljeno tražiti samo ono dobro: uspješne Hrvate u domovini i svijetu, presedane koji bi trebali dokazati neko spasovno pravilo, nego bismo možda mogli obuzdati mentalitet hejta, ma koliko on bio unosna roba. Ljudi u nas najviše vole ono pero koje se umače u pljuvačku. Kako to promijeniti? Ako ste novinar, prestanite za početak to raditi. A onda, dajte prostora pameti i pametnima: i novinarima i građanima ove zemlje. Možda će glupost barem na tren ustuknuti.


VIKTOR MAROHNIĆ, suosnivač Fivea i Shoutema

‘Pozitivan odnos prema poduzetništvu točno je ono što dijeli bogate zemlje od siromašnih’

Bilo koja inicijativa koja potiče pozitivno razmišljanje o poduzetništvu i poduzetnicima u Hrvatskoj je super važna. Novac koji privatno poduzetništvo upumpava u društvo trebalo bi tretirati kao kisik. Pozitivan odnos prema poduzetništvu je točno ono što dijeli bogate zemlje od siromašnih. What’s Next približava poduzetnike širim masama na vrlo lijep način kroz osobne priče s kojima se ljudi mogu lako poistovjetiti. Stvarno sam uživao u čitanju svake priče, a nadam se da su uspjele inspirirati i još pokojeg čitatelja.


Kakve smo protagoniste tražili za What’s Next

Högertrafikomläggningen je gotovo neizgovoriva složenica za jednu od najsloženijih akcija u povijesti Švedske. Službeni je to naziv za dan kada je cijela Švedska u istom trenutku skrenula desno. Dagen H (Dan H), kada su Šveđani doslovce preko noći promijenili dugogodišnju naviku da voze lijevom stranom ceste, dogodio se 3. rujna 1967. Točno u pet sati ujutro svi su Šveđani počeli voziti istom stranom ceste kao njihovi skandinavski susjedi i ostatak kontinentalne Europe. U toj se zemlji do tada vozilo lijevom stranom, a sve je veći broj građana posjedovao vozila s upravljačem na lijevoj strani.

Zabrinuta za sigurnost u prometu, švedska je vlada najprije za mišljenje pitala građane, a rezultat je bio poražavajući: čak 83 posto građana glasovalo je na referendumu provedenom 1955. godine protiv mijenjanja prometnih pravila i navika vožnje. Protiv te klasične status quo pristranosti koja kaže “ako nešto nije pokvareno, nemoj popravljati”, vlasti su najprije krenule širokom PR kampanjom. Zatim je prije Dana H svaka lokalna zajednica morala zamijeniti staru signalizaciju na cestama, relocirati autobusne postaje, nabaviti sredstva javnog prijevoza s vratima na desnoj strani, nove semafore i kompletnu signalizaciju, redizajnirati križanja, biciklističke staze, jednosmjerne ulice… Zamijenjeno je 360.000 prometnih znakova u nekoliko noćnih sati uoči tog nedjeljnog jutra.

Priznajmo si, vozimo krivom stranom ceste

Olof Palme, tada ministar prometa a kasnije premijer, na televiziji je izjavio kako počinje velika promjena u svakodnevici građana. Broj prometnih nesreća i smrtnosti na cestama rapidno je pao nakon što je uvedena radikalna promjena u prometnoj regulaciji. Švedska je investirala ogroman novac da bi se prilagodila međunarodnim pravilima, u logistički kompliciranom i brižljivo planiranom najvećem infrastrukturnom projektu koji je ta zemlja ikad vidjela. Provedeno je to prije pola stoljeća u zemlji koja je danas prva na ljestvici globalnih inovacija, po kvaliteti prometne infrastrukture iznad prosjeka EU-a i jedna od najjačih digitalnih ekonomija.

Uz fascinaciju pričom koja se dogodila prije pola stoljeća u Švedskoj, stiže i frustracija: bi li se, zamislite na trenutak, kompleksna akcija takvih razmjera mogla provesti u Hrvatskoj? Odgovor ćemo pretpostaviti, dovoljno je otvoriti news portale, pa da  budemo skeptični prema uspješnosti ovakvog scenarija. U startu bi konsenzus teško bio moguć. Bilo bi dobro da si to priznamo; vozimo na pogrešnoj strani ceste.

Zato je prilično razumljivo kada Eurobarometar u novom izdanju pokaže katastrofalne podatke o raspoloženju nacije. Prema novom statističkom istraživanju, Hrvati prednjače po stavu da su za uspjeh ključne političke veze, a ne vrijedan rad i obrazovanje. Hrvatska je na samom dnu ljestvice zemalja Europske unije po mišljenju građana da su za uspjeh u životu bitni vrijedan rad i obrazovanje. Eurobarometar, o čijim rezultatima detaljno piše Nenad Bakić u blogu  pokazuje da hrvatski građani vjeruju da se političke odluke ne primjenjuju konzistentno i da ljudi ne dobivaju u životu ono što zaslužuju.

Kada bismo ove statističke podatke sveli na jednu riječ ona bi glasila dešperacija. Ista ona koja već mjesecima puni autobuse za Njemačku, Irsku i Švedsku. Međutim, kada pak vidimo da je netko protiv pravila uspio, oduševimo se. Zbog toga je, vjerujemo, serijal What’s Next polučio zavidne rezultate čitanosti i sjajne reakcije. Tjednima su Telegramovi reporteri obilazili Hrvatsku u potrazi za pričama ljudi koji je guraju naprijed i predstavili neke od relevantnih i inspirativnih priča o inovaciji u Hrvatskoj; od ambicioznih startupa do svježih ideja etabliranih kompanija koje se, ponekad ispod radara medijske pažnje, dubinski mijenjaju i prilagođavaju.

Prilično impresivne brojke serijala What’s Next:

 

Priče o ljudima koji guraju naprijed protiv svih navika

Kada je prije 25 godina Zlatko Stić postao ravnatelj danas prestižne Prirodoslovne škole Vladimira Preloga u Zagrebu, ta se strukovna škola zvala Kemijski tehnički centar, kemijska je industrija propadala, a škola nije bila atraktivna učenicima, upisivala su se djeca s prosjekom oko dvojke, bilo je puno ponavljača, učionice i kabineti su izgledali grozno, toaleti i garderobe bili su devastirani. U takvoj školi ne biste poželjeli biti ni nastavnik niti učenik. Stić je sa svojim timom želio napraviti jednu od najboljih škola u državi, a da bi to postigao morao se nerijetko konfrontirati s drugima i povlačiti nepopularne poteze.

Priča o školi iz koje izlaze mladi ljudi koji će gurati Hrvatsku naprijed, objavljena je posljednja u Telegramovoj seriji What’s Next: Budućnost u Hrvatskoj. U pet naših tekstova o profesionalcima iz različitih sektora, ključni su sastojci isti: ambicija i disciplina da se radi najbolje. Bez obzira radi li se o maslinaru koji je odlučio da će, iako se na cijelom području radi nekvalitetno ulje, on napraviti vrhunsko; Osječanima koji su odlučili raditi globalnu priču; gospodinu koji je pasionirano, svake večeri nakon posla, razvijao prototip u garaži da bi danas prodavao svoje strojeve na svim stranama svijeta, uvijek je riječ o jednoj osobi i ekipi koja je odlučila da će pokušati raditi najbolje što može, pod svaku cijenu i najčešće protiv struje. Svatko od njih napravio je jedan mali högertrafikomläggningen.

O svojim su uspjesima za Telegram govorili mirno i ne preuveličavajući ih, upoznali su nas s nizom zapreka i malih posrnuća, inspirirali nas ambicijom da naprave nešto dobro, neku malu promjenu, neki mali korak, pa onda još veći. Po jednostavnoj i preciznijoj definiciji poduzetništva, oni su iskoristili šansu da ponude rješenje nekom tko ima neki problem. Što je zajedničko ravnatelju jedne zagrebačke srednje škole i bračnom paru iz Nove Gradiške koji proizvodi strojeve za industrijsko čišćenje? Ili 30-godišnjem developeru iz Splita, maslinaru iz Istre i Slavoncu koji je prije deset godina bio jedini zaposlen u svojoj firmi, a sada njegov tim od 60-ak ljudi radi web-shopove za cijeli svijet? Voze, protiv svih navika, pravom stranom ceste.

Autorica redakcijskog komentara: Silvana Menđušić


Blic intervju s direktoricom Korporativnih komunikacija HT-a

Zašto je Hrvatski Telekom inicirao serijal priča What’s Next? 

NINA IŠEK MEĐUGORAC: Često slušamo o uspješnim start-upovima i pojedincima iz Silicijske doline. U moru loših vijesti nekad propustimo vidjeti da i u Hrvatskoj postoje nevjerojatne priče o digitalnoj inovaciji, dizajnu i razvoju koje su itekako vrijedne pričanja. Tehnologija transformira sve aspekte naših života – ne samo način na koji komuniciramo i zabavljamo se, već i zdravlje, gospodarstvo, radna mjesta. Željeli smo nagraditi one koji su prvi prigrlili promjene i inovacije – one koji su spremni riskirati i zakoračiti u nepoznato.

Bilo da je riječ o start-upu ili školi, to su ljudi koji guraju naše društvo naprijed. Takve vrijednosti i sklop razmišljanja gradimo u kulturi vlastite kompanije i želimo poticati i slaviti u širem društvu – zato smo pokrenuli What’s Next serijal. Rezultati su pokazali da društvo treba i ovakav poticaj i podršku kroz priče poput ovih.

Što vam se čini, zašto je What’s Next postigao takav odjek odnosno rezultate?

NINA IŠEK MEĐUGORAC: Natječaj What’s Next pokazao je drugačiju sliku Hrvatske – ambicioznu i uspješnu. Pokazali smo kako je za uspjeh najvažniji mindset, sklop u glavi i pogled na svijet. Sretni smo što je publika to prepoznala, komentirala, dijelila i lajkala, to je naša najveća nagrada. Vjerujem da je među njima i mnogo onih kojima smo dali vjetar u leđa, i to je zapravo konačan rezultat kojem težimo.

Krajem prošle godine Hrvatski Telekom pokrenuo je platformu Generacija Next –  s kojom misijom i vizijom?

NINA IŠEK MEĐUGORAC: Svijet tehnologije razvija se brzo, a s time i nove prilike na koje moramo biti spremni. Želimo pomoći Hrvatskoj da iskoristi sve što joj budućnost donosi zbog čega razvijamo modernu infrastrukturu koja je osnova komunikacije te istražujemo i pronalazimo nove načine kako tehnologijom i znanjem podržati gospodarski razvoj. Generacija Next je online platforma na kojoj ćete tomu svjedočiti kroz lica svih naših inicijativa kojima stvaramo digitalno društvo – od infrastrukture, STEM obrazovanja, kulture, sigurnosti ili napredne tehnologije. To je mjesto gdje se možete informirati, učiti, natjecati, inspirirati, povezati se i pridružiti se timu Generacije Next s kojom guramo društvo naprijed. Svi su dobrodošli!


Mali podsjetnik na sve priče What’s Next serijala:

1Kreće serijal What’s Next o budućnosti Hrvatske; upoznajte ljude koji su biznis iz JAR-a preselili u Slavoniju. Priču možete pročitati ovdje.

2. Počeli su u stanu s jednim zaposlenim, danas iz veličanstvenog ureda u Osijeku rade web-shopove za cijeli svijet. Priču možete pročitati ovdje.

3. S 14 je počeo razvijati ulje s nekoliko naslijeđenih maslina; danas ima možda najimpresivniju biznis priču u zemlji. Priču možete pročitati ovdje.

4. Kako je dečko iz Splita pokrenuo globalni startup koji je u Americi dobio milijunske investicije. Priču možete pročitati ovdje.

5. Ovo je bila škola na lošem glasu. Onda su izmijenili program, izvukli milijune iz EU, doveli DJ-a i danas je senzacija. Priču možete pročitati ovdje.

 


HT What's Next Generacija Next Logo

Producirano u radionici TG Studija, Telegramove in-house agencije za nativni marketing. Sadržaj omogućuje najbolja mreža u Hrvatskoj.