Teško je ne sjetiti se entuzijazma i olakšanja kojima je javnost pratila prva ozbiljnija uhićenja u hrvatskoj borbi protiv korupcije, sredinom prošlog desetljeća. Policajci su privodili korumpirane profesore, liječnike, privatizacijske meštre, a Ivo Sanader s govornica obećavao odsudni boj protiv korupcije.
Da, tad je još bila dosta živa nada da se Hrvatska kreće prema zemlji moderne europske demokracije…
Milost s neba
Današnja uhićenja u Uljaniku i Trećem maju daleko su od toga da izazovu plimu pozitivnih emocija. Štoviše, teško da kod mnogih neće izazvati samo gorki podsmijeh. Jer, eto, igrom nevjerojatnog slučaja (tako je to u slučajnoj državi) uhićenja članova uprava i bivših uprava dvaju velikih brodogradilišta koja su jednom nogom u stečaju, a drugom na kori banane, zbivaju se upravo u tjednu u kojem drama doseže vrhunac.
Radnici su zavarili ulaz u Uljanik i krenuli u štrajk još prošlog tjedna, a danas se prosvjed preselio na ulice i pomalo počinje podsjećati na pravu radničku pobunu.
Vlada, pritom, baš ovaj tjedan mora donijeti konačnu odluku o tome hoće li pulsko i riječko brodogradilište poslati u stečaj, ili im uliti još koju milijardu kuna za novi pokušaj restrukturiranja. U oba slučaja, za vlast je današnja spektakularna akcija masovnog uhićenja članova sadašnjih i bivših uprava ova dva brodogradilišta poput milosti s neba.
Visokoprofilna slučajnost
Ukoliko se ode prema stečaju, bijesnim radnicima u predrevolucionarnoj ognjici kao žrtva pod noge se bacaju direktorske glave, odnosno snimke njihovog odvođenja u policiju, garnirane priopćenjima o istragama, pronevjerenim milijardama i pravnoj državi.
Članak se nastavlja ispod oglasa
Ukoliko se, pak, Banski dvori odluče za restrukturiranje, onda se ista žrtva nudi javnosti sve bjesnijoj zbog dugačkog niza proračunskih milijardi koje stupaju u kolonama prema blagajnama nikad do kraja restrukturirane brodograđevne industrije.
Skoro za ne vjerovati kako se slučajno serija visokoprofilnih i dobro dokumentiranih uhićenja dogodila baš u ovom tjednu velike i dalekosežne odluke.
Kosor, Barišić i Saucha
Skoro jednako nevjerojatno kao što se dogodilo da DORH sad već daleke 2011. godine zbog Fimi medije podigne optužnicu protiv HDZ-a, ali tek pet dana nakon što je HDZ izgubio izbore. I to na isti dan na koji je tehnička premijerka Jadranka Kosor potpisala Ugovor o pristupanju Hrvatske Europskoj uniji. Ili, kad je baš na dan prve rasprave o povjerenju nekom od Plenkovićevih ministara, onom znanosti i obrazovanja Pavi Barišiću, iz DORH-a poslan zahtjev za skidanje imuniteta i uhićenje tad još SDP-ovog zastupnika Tomislava Sauche.
Članak se nastavlja ispod oglasa
Ili, kad smo već kod Sauche, kad je tadašnji glavni državni odvjetnik Dinko Cvitan nastupio na zajedničkoj tiskovnoj konferenciji s premijerom Plenkovićem da bi javnost obavijestili o novim saznanjima u Sauchinom slučaju koja su tad još SDP-ovom zastupniku ipak olakšala situaciju. Za manje od dva mjeseca, još jedna nevjerojatna slučajnost, baš je Saucha svojim glasom spasio Vladu Andreja Plenkovića, jer je opoziciji nedostajalo točno toliko – jedan glas – da smijeni ministra financija Zdravka Marića. Saucha danas, čisto za one koji ne prate, više nije zastupnik SDP-a, eno ga u klubu HNS-a i podržava Vladu.
Odbacivanje Borga
Nije tu, naravno, kraj nevjerojatnim slučajnostima koje se događaju u Hrvatskoj u posljednjem desetljeću, a čiji je vrhunac, zasad, serija uhićenja u Rijeci i Puli. Recimo, dan prije nego se Privremeno vjerovničko vijeće trebalo izjasniti o nagodbi vjerovnika Agrokora – što je bio ključni korak u vlasničkom restrukturiranju bivše Todorićeve firme – DORH je objavio da je odbacio kaznenu prijavu protiv Andreja Plenkovića i Martine Dalić zbog afere Hotmail (Borg).
Naposljetku, samo tri dana nakon izbora u Ličko-senjskoj županiji, općinsko državno odvjetništvo u Vukovaru podiglo je optužnicu protiv Marijana Kustića, zbog izazivanja prometne nesreće u lipnju prošle godine. Kustić je, sad već pogađate, na izborima održanim tri dana prije podizanja optužnice, bio nositelj liste HDZ-a.
Članak se nastavlja ispod oglasa
Nevjerojatna je slučajnost da se eto baš danas ministar unutarnjih poslova Davor Božinović toliko zanio da je javno zborio o detaljima “višemjesečnog složenog istraživanja” oko poslovanja brodogradilišta. Baš Božinović, koji je još lani tvrdio: “Česta uzrečica koju koristim je da ja nisam ministar policije već unutarnjih poslova. Policija je ta koja radi svoj posao u skladu sa zakonom i te dvije stvari moraju biti odvojene”…
Mračne posljedice
Cijeli ovaj niz nevjerojatnih slučajnosti daje itekako pravo građanstva teoriji o tome da će se i ova serija spektakularnih uhićenja rasplinuti u godinama, ako ne i desetljećima odlučivanja o pritvorima, optužnicama, zdravstvenim problemima optuženih, zahtjevima za izuzećem sudskih vijeća i sudaca, ukidanjima presuda i ponovljenim suđenjima. I da će današnji spektakl svoj najveći učinak imati tek u smirivanju gnjevnih radnika i(li) javnosti.
Ono što je ledeno zastrašujuće, međutim, nije pomisao na milijarde kuna koje su zdrobljene na navozima, a da nisu osigurale opstanak nekad moćnih firmi. Nego mogućnost da sve nabrojane nevjerojatne slučajnosti nisu rezultat tek neobične i neobjašnjive kozmičke karme, već jedina moguća manifestacija države u kojoj vlast u šaci drži sve institucije koje bi trebale biti neovisne. U tom slučaju izgubljene milijarde nisu samo logičan ishod sustava kalibriranog na nefunkcioniranje u javnom interesu. Nego nisu ni njegova najmračnija posljedica.
Članak se nastavlja ispod oglasa
Uvjereni smo, to je slučajnost da se direktori brodogradilišta uhićuju baš u trenutku kad to Vladi savršeno paše
Posljednja uhićenja samo su jedna u nizu podudarnosti akcija istražnih tijela i interesa vlasti
Ako se ode prema stečaju, bijesnim radnicima u predrevolucionarnoj ognjici kao žrtva pod noge se bacaju direktorske glave, odnosno snimke njihovog odvođenja u policiju, garnirane priopćenjima o istragama, pronevjerenim milijardama i pravnoj državi. Ako se, pak, Banski dvori odluče za restrukturiranje, onda se ista žrtva nudi javnosti sve bjesnijoj zbog dugačkog niza proračunskih milijardi koje stupaju u kolonama prema blagajnama nikad do kraja restrukturirane brodograđevne industrije
Teško je ne sjetiti se entuzijazma i olakšanja kojima je javnost pratila prva ozbiljnija uhićenja u hrvatskoj borbi protiv korupcije, sredinom prošlog desetljeća. Policajci su privodili korumpirane profesore, liječnike, privatizacijske meštre, a Ivo Sanader s govornica obećavao odsudni boj protiv korupcije.
Da, tad je još bila dosta živa nada da se Hrvatska kreće prema zemlji moderne europske demokracije…
Milost s neba
Današnja uhićenja u Uljaniku i Trećem maju daleko su od toga da izazovu plimu pozitivnih emocija. Štoviše, teško da kod mnogih neće izazvati samo gorki podsmijeh. Jer, eto, igrom nevjerojatnog slučaja (tako je to u slučajnoj državi) uhićenja članova uprava i bivših uprava dvaju velikih brodogradilišta koja su jednom nogom u stečaju, a drugom na kori banane, zbivaju se upravo u tjednu u kojem drama doseže vrhunac.
Radnici su zavarili ulaz u Uljanik i krenuli u štrajk još prošlog tjedna, a danas se prosvjed preselio na ulice i pomalo počinje podsjećati na pravu radničku pobunu.
Vlada, pritom, baš ovaj tjedan mora donijeti konačnu odluku o tome hoće li pulsko i riječko brodogradilište poslati u stečaj, ili im uliti još koju milijardu kuna za novi pokušaj restrukturiranja. U oba slučaja, za vlast je današnja spektakularna akcija masovnog uhićenja članova sadašnjih i bivših uprava ova dva brodogradilišta poput milosti s neba.
Visokoprofilna slučajnost
Ukoliko se ode prema stečaju, bijesnim radnicima u predrevolucionarnoj ognjici kao žrtva pod noge se bacaju direktorske glave, odnosno snimke njihovog odvođenja u policiju, garnirane priopćenjima o istragama, pronevjerenim milijardama i pravnoj državi.
Ukoliko se, pak, Banski dvori odluče za restrukturiranje, onda se ista žrtva nudi javnosti sve bjesnijoj zbog dugačkog niza proračunskih milijardi koje stupaju u kolonama prema blagajnama nikad do kraja restrukturirane brodograđevne industrije.
Skoro za ne vjerovati kako se slučajno serija visokoprofilnih i dobro dokumentiranih uhićenja dogodila baš u ovom tjednu velike i dalekosežne odluke.
Kosor, Barišić i Saucha
Skoro jednako nevjerojatno kao što se dogodilo da DORH sad već daleke 2011. godine zbog Fimi medije podigne optužnicu protiv HDZ-a, ali tek pet dana nakon što je HDZ izgubio izbore. I to na isti dan na koji je tehnička premijerka Jadranka Kosor potpisala Ugovor o pristupanju Hrvatske Europskoj uniji. Ili, kad je baš na dan prve rasprave o povjerenju nekom od Plenkovićevih ministara, onom znanosti i obrazovanja Pavi Barišiću, iz DORH-a poslan zahtjev za skidanje imuniteta i uhićenje tad još SDP-ovog zastupnika Tomislava Sauche.
Ili, kad smo već kod Sauche, kad je tadašnji glavni državni odvjetnik Dinko Cvitan nastupio na zajedničkoj tiskovnoj konferenciji s premijerom Plenkovićem da bi javnost obavijestili o novim saznanjima u Sauchinom slučaju koja su tad još SDP-ovom zastupniku ipak olakšala situaciju. Za manje od dva mjeseca, još jedna nevjerojatna slučajnost, baš je Saucha svojim glasom spasio Vladu Andreja Plenkovića, jer je opoziciji nedostajalo točno toliko – jedan glas – da smijeni ministra financija Zdravka Marića. Saucha danas, čisto za one koji ne prate, više nije zastupnik SDP-a, eno ga u klubu HNS-a i podržava Vladu.
Odbacivanje Borga
Nije tu, naravno, kraj nevjerojatnim slučajnostima koje se događaju u Hrvatskoj u posljednjem desetljeću, a čiji je vrhunac, zasad, serija uhićenja u Rijeci i Puli. Recimo, dan prije nego se Privremeno vjerovničko vijeće trebalo izjasniti o nagodbi vjerovnika Agrokora – što je bio ključni korak u vlasničkom restrukturiranju bivše Todorićeve firme – DORH je objavio da je odbacio kaznenu prijavu protiv Andreja Plenkovića i Martine Dalić zbog afere Hotmail (Borg).
Naposljetku, samo tri dana nakon izbora u Ličko-senjskoj županiji, općinsko državno odvjetništvo u Vukovaru podiglo je optužnicu protiv Marijana Kustića, zbog izazivanja prometne nesreće u lipnju prošle godine. Kustić je, sad već pogađate, na izborima održanim tri dana prije podizanja optužnice, bio nositelj liste HDZ-a.
Nevjerojatna je slučajnost da se eto baš danas ministar unutarnjih poslova Davor Božinović toliko zanio da je javno zborio o detaljima “višemjesečnog složenog istraživanja” oko poslovanja brodogradilišta. Baš Božinović, koji je još lani tvrdio: “Česta uzrečica koju koristim je da ja nisam ministar policije već unutarnjih poslova. Policija je ta koja radi svoj posao u skladu sa zakonom i te dvije stvari moraju biti odvojene”…
Mračne posljedice
Cijeli ovaj niz nevjerojatnih slučajnosti daje itekako pravo građanstva teoriji o tome da će se i ova serija spektakularnih uhićenja rasplinuti u godinama, ako ne i desetljećima odlučivanja o pritvorima, optužnicama, zdravstvenim problemima optuženih, zahtjevima za izuzećem sudskih vijeća i sudaca, ukidanjima presuda i ponovljenim suđenjima. I da će današnji spektakl svoj najveći učinak imati tek u smirivanju gnjevnih radnika i(li) javnosti.
Ono što je ledeno zastrašujuće, međutim, nije pomisao na milijarde kuna koje su zdrobljene na navozima, a da nisu osigurale opstanak nekad moćnih firmi. Nego mogućnost da sve nabrojane nevjerojatne slučajnosti nisu rezultat tek neobične i neobjašnjive kozmičke karme, već jedina moguća manifestacija države u kojoj vlast u šaci drži sve institucije koje bi trebale biti neovisne. U tom slučaju izgubljene milijarde nisu samo logičan ishod sustava kalibriranog na nefunkcioniranje u javnom interesu. Nego nisu ni njegova najmračnija posljedica.