Pravilnik upotrebi kolačića
Portal Telegram.hr unaprijedio je politiku privatnosti i korištenja takozvanih cookiesa, u skladu s novom europskom regulativom. Cookiese koristimo kako bismo mogli pružati našu online uslugu, analizirati korištenje sadržaja, nuditi oglašivačka rješenja, kao i za ostale funkcionalnosti koje ne bismo mogli pružati bez cookiesa. Daljnjim korištenjem ovog portala pristajete na korištenje cookiesa. Ovdje možete saznati više o zaštiti privatnosti i postavkama cookiesa

Uz umjetna jezera, gigantske parkove i stanove u silosima, Sesvete bi mogle postati novi centar na istoku Zagreba

Bojan Baletić i Mladen Jošić, cijenjeni profesori arhitekture i autori projekta kampusa Borongaj, rade na strategiji za transformaciju najveće gradske četvrti Sesvete, u kojoj godinama vlada urbanistički kaos

Stanovnici najveće zagrebačke četvrti Sesvete, okupljeni u istoimenu udrugu, potkraj ljeta pokrenuli su inicijativu za potpunu izmjenu Sesveta. Plan je nazvan Zelene i plave Sesvete, a stručnu pomoć u realizaciji dala su im dvojica uglednih profesora s Arhitektonskog fakulteta u Zagrebu, Bojan Baletić i Mladen Jošić.

Sesvete već godinama vuku svoje standardne probleme, koji se uglavnom vežu na promet. Dijelom se to odnosi na povezivanje s ostatkom Zagreba, a dijelom na činjenicu da su Sesvete zapravo izlaz grada na istok Hrvatske. Prema njihovu položaju prirodno bi bilo da se razvijaju od Sljemena prema Savi, no ispresijecane su s nekoliko velikih prometnica koje im daju drukčiju dinamiku.

Potencijal starih objekata

Još je prije 10 godina proveden natječaj čiji je cilj bio pronaći alternativu koja bi rasteretila središte Sesveta od tolike količine prometa. Udruga Sesvete je ovom akcijom oživjela tu diskusiju, ali sad imaju širu ambiciju koja se ne fokusira samo na promet nego uzima u obzir i činjenicu da je ova četvrt značajno narasla u posljednjem desetljeću. Nastalo je jedno posve novo naselje, Sopnica Jelkovec, gdje živi deset tisuća stanovnika.

Za razliku od drugih četvrti u Zagrebu, Sesvete su specifične jer funkcioniraju kao mali grad. Tamo živi gotovo sto tisuća ljudi, i da su odvojena teritorijalna jedinica, bili bi peti najveći grad u Hrvatskoj. No to nije želja tamošnjih stanovnika. U vrijeme kad su se odvajali Samobor, Zaprešić i Velika Gorica, Sesvećani su odlučili da žele ostati dio Zagreba, ali istodobno žele da njihovo mjesto stanovanja posjeduje urbanu kvalitetu grada.

‘Tvornica Sljeme dio je vizure Sesveta, a to se posebno odnosi na silose visoke 13, 14 katova. Mogućnosti silosa su brojne, mogu se dobro prenamijeniti u stambeni ili poslovni objekt’, kaže prof. Baletić

“Sesvete konstantno rastu i situacija se intenzivirala. Niču nova naselja, trgovački centri, a njihova prometna pozicija je vrlo interesantna zbog zagrebačke obilaznice, koja je u neposrednoj blizini, i zbog novog aerodroma, koji je nešto južnije. Promet je zaista bio glavni motivator pokretanja ovog projekta, i s planovima nove produžene Vukovarske i Branimirove ulice trebala bi se rasteretiti glavna cesta, koja prolazi kroz samo središte Sesveta”, rekao nam je profesor Baletić i dodao da u težištu tog mjesta postoje zapušteni industrijski objekti Sljemena, Badela i drugih tvrtki.

Riječ je o golemim praznim zonama koje nanose štetu urbanoj kvaliteti mjesta. “Tu se pojavila ideja da bi tvornica Sljeme, koja je u vlasništvu Grada Zagreba, mogla postati resurs koji će preuzeti sadržaje centra”, rekao je.

U posljednjih 20-ak godina u Sesvetama je izgrađen veliki broj malih privrednih objekata, ali velika većina njih je niknula neplanski i posljedica toga je današnja potpuno nesređena situacija. Ne doživljava ih se kao urbane i organizirane prostore, nego više kao da je svatko gradio prema vlastitu nahođenju.

“Dugi niz godina Sesvećani žele nešto promijeniti u urbanizmu, neprestano se rade GUP-ovi, ali oni zapravo služe samo da formativno urede prostor, odnosno da je sve legalno i po propisima. To sve na papiru izgleda sjajno, ali ostaje neprovedeno, da ne kažem neprovedivo. Planiraju se stvari za koje je jasno da neće nikad biti izvedene ili da će proći jako puno vremena prije nego budu izvedene”, primjećuje profesor Jošić. Njihov cilj je sinergijski kanalizirati silnu gradnju u toj četvrti, odnosno dovesti do stanja da to što se gradi služi onome tko stoji iza toga, ali da istodobno služi gradu i njegovim stanovnicima, te da Sesvete dobiju posve novu vizuru.

Bojan Baletić i Mladen Jošić
Bojan Baletić i Mladen Jošić foto saša ćetković

“Nas zanima što Sesvete žele biti u Zagrebu. One moraju biti njegov novi centar na istočnom dijelu”, dodaje Jošić. Udruga Sesvete, kao pokretač inicijative, trebala je podršku gradske uprave i gradonačelnika. Doveli su ga u obilazak lokacija koje žele prenamijeniti, ukazali su mu na problematiku i na sve potencijale svoje četvrti.

Od gradonačelnika su dobili pozitivan odgovor, no onda se cijela priča usporila jer je stigao prosinac i postizborno vrijeme, što je pauziralo donošenje odluka. “Nama je bilo važno samo da za 2016. definiramo neka inicijalna sredstva za početak sistematskog rada na tom projektu. Ne želimo raditi na klasični administrativno-planerski način, gdje se samo iscrtavaju zone, nego želimo vidjeti kakav je potencijal budućnosti i koje su bitne želje i izazovi, i onda sve to uobličiti i pripremiti za prijavu za europske projekte”, kaže Baletić.

Povlačenje novca iz EU

Da bi se prijavio projekt koji traži financiranje iz fondova Europske unije, potrebno je odgovoriti na niz različitih pitanja. To nisu samo pitanja urbanizma i arhitekture, nego i ona koja se tiču razvitka lokalne zajednice, gospodarstva i demografije, što znači da je potrebno pripremiti vrlo kompleksnu elaboraciju da bi se osigurala europska sredstva. Uz to, u prijavi je potrebno odgovarati na pitanja koja se tiču dugoročnih projekcija, koje sežu do 10 ili 15 godina u budućnost.

Profesor Jošić je istaknuo kako oni u ovom slučaju ne pripremaju strategiju koja kreće od velikih, nego od malih i dobro umreženih projekata. “Primjerice, prošle godine je u gradskoj četvrti Sesvete potrošeno 20 milijuna kuna na manja uređenja, a za ovu godinu je planirano dvaput više. No to su zapravo vrlo sitni i fragmentirani zahvati, i kad pitate bilo kojeg tamošnjeg stanovnika na što je potrošeno 20 milijuna, sigurno vam neće znati reći. U našem zajedničkom prijedlogu koordiniramo te manje planove kako bi svi u Sesvetama znali točno što dobivaju”, rekao je.

Prošle godine je u Sesvetama potrošeno 20 milijuna kuna na manja uređenja, a za 2016. je planirano dvaput više

Jošić i Baletić su zajedno s predstavnicima udruge proveli detaljno istraživanje i ispitivanje javnog mnijenja i na taj način su došli do tri glavne točke koje su se pokazale najvažnijima i od kojih se svaka sastoji od više odvojenih etapa realizacije. Prva je šuma Divljača, koja se nalazi u podnožju Medvednice, i to je put kojim većina Sesvećana odlazi na Sljeme. Riječ je o velikoj šumi koja ima potencijal da bude zanimljiv park, ali je za tu funkciju treba kultivirati. Divljača je većim dijelom u vlasništvu Prvostolnog kaptola zagrebačkog, a manjim dijelom u državnom, što znači da ne treba kupovati male privatne parcele nego samo s Prvostolnim kaptolom dogovoriti mogućnost korištenja.

Zgrade u starim silosima

“Hrvatske šume i Hrvatske vode imaju dosta velike budžete koje ulažu u razne vidove kontrole i uređenja, no to se radi dosta fragmentarno. Mi bismo im bili voljni, u okviru novog prijedloga parka, predložiti konkretne planove gdje bi se jasno istaknulo za što se točno treba odvojiti novac te kako i kad će se to i provesti. Inicijalna sredstva bi osigurao Grad Zagreb, i ona bi poslužila da se u funkciju stavi vanjski prsten te šume. Tu bi se napravila prva biciklističko-pješačka staza, rasadnik i brojni drugi manji segmenti, a sve bi se financiralo manjim iznosima iz više izvora koji sveukupno ne bi prelazili nekoliko milijuna kuna. U funkciju bi se tako stavilo više hektara šume”, objašnjava Jošić.

Druga tema je središte Sesveta. Tu su vrlo bitni budući produžeci Branimirove i Vukovarske ulice, koji će značajno utjecati na sliku Sesveta i kojima treba prilagoditi cijeli prometni plan. Tema prometa se dotiče i naselja Sopnica Jelkovec, odnosno načina kako povezati taj dio s ostatkom Sesveta.

S obzirom na to da trenutačno ne postoji neki elegantan način za to, profesori su predstavili ideju da se napravi široki pješačko-biciklistički potez koji bi prolazio uz teren na kojem se nalazi pogon tvornice Sljeme. Upravo je ta tvornica ključni segment u ovom dijelu projekta.

“Sljeme je postalo dijelom vizure Sesveta, a to se posebno odnosi na silose. Uvijek je zanimljivo u centru imati neki visoki objekt koji odskače od ostale arhitekture i koji nudi mogućnost penjanja na njegov vrh. Ti silosi su visoki otprilike 13 ili 14 katova, a oni koji su bili gore kažu da je pogled spektakularan. U inozemstvu se to već događalo, postoji primjer iz Danske gdje je nekadašnji silos stavljen u funkciju stambenog objekta. Mogućnosti silosa u Sljemenu su brojne, oni se mogu prenamijeniti u poslovne, stambene ili kulturne svrhe, a može se napraviti i kombinacija svega toga”, kaže Baletić.

Treća tema je kontakt sa Savom. Već godinama postoji priča o Zagrebu na Savi i kroz medije su predstavljani razni planovi o gradnji koji bi promijenili monotoni i pomalo divlji nasip, po uzoru na druge metropole u Europi koje su na obalama svojih rijeka izgradile čitave kejeve i slične sadržaje. Uz to, postoji i plan HEP-a o izgradnji više manjih hidroelektrana koje bi bile postavljene u Podsusedu, Prečkom, kod Mosta mladosti i u blizini Sesveta kod Drenja. Zbog veće širine nasipa kod Sesveta, izgradnjom hidroelektrane i automatskim podizanjem vodostaja na toj je lokaciji moguće od Save stvoriti umjetno jezero.

Zagrebački kampus Borongaj, čiji su autori profesori Bojan Baletić i Mladen Jošić, jedan je od kapitalnih projekata u sljedećih nekoliko godina
Zagrebački kampus Borongaj, čiji su autori profesori Bojan Baletić i Mladen Jošić, jedan je od kapitalnih projekata u sljedećih nekoliko godina

Uz novi pročistač voda, stvara se opcija izgradnje jedne potpuno nove rekreacijske zone. “Tu se otvara čitav niz mogućnosti, a nama se kao najbolja varijanta čini izgradnja ekološkog parka Ivanja Reka. Kako se radi o velikom prostornom potencijalu, ekopark ne bi bio važan samo za Sesvete, nego za cijeli Zagreb. Ostala infrastruktura koja se nalazi u blizini, kao što su aerodrom, autoput i shopping centri, otvorila bi mogućnost za izgradnju komercijalnih objekata i manjih hotela gdje bi turisti koji putuju iz daljih zemalja mogli prespavati na svom putu prema moru”, objašnjava Baletić.

Gradnja kroz niz godina

Prema riječima profesora Jošića, osnovno uređenje ovog dijela projekta bi se provelo sredstvima Hrvatskih voda, koje već imaju fond predviđen za ulaganje, u koji samo treba ubaciti planove. “Jasno, treba pristupiti pametno, ne s megalomanskim planovima, i svake godine odrađivati dio po dio posla, jer ovo je ipak dugoročni plan, koji se ne može realizirati u kratkom roku. Hotele i ostale komercijalne objekte bi, naravno, gradili privatnici svojim sredstvima. Naš je cilj koordinirati puno malih i postupno odrađenih zahvata koji, kad se alociraju sva potrebna sredstva, nisu uopće neizvedivi”, rekao nam je Jošić i pritom istaknuo dosta važan detalj o fondovima EU.

“Za gradske koridore nije moguće dobiti europski novac. Mora se raditi o projektu koji se bazira na regionalnom unapređenju ili na inovativnim zahvatima”, objasnio je.

Profesori Jošić i Baletić iza sebe imaju niz impresivnih projekata. Jošić je, između ostalog, projektirao stambeno naselje u Slavonskom Brodu, koje se prostire na 35 hektara, te stambeni megablok u Jelkovcu nadomak Zagreba. Baletić iz svoje biografije ističe obnovu Francuskog paviljona, koja mu je posebno draga, a od 2005. je bio i šef povjerenstva za obnovu te kulturne ustanove.

No projekt koji ih je doveo do Sesveta, jer su na njemu radili s nekoliko predstavnika građanske udruge, bio je kampus na Borongaju. Prema urbanističkom planu iz 2013., tu će se smjestiti osam fakulteta, studentski dom za 5000 studenata, tehnološki park i brojni prateći sadržaji. Pored Sveučilišta na kampusu će se smjestiti i Državni hidrometeorološki zavod, Tehničko veleučilište i CARNet.

“Osnovni cilj prilikom njegova osmišljavanja bila je energetska samodostatnost te da emisija ugljičnog dioksida bude nula. To je zahtijevalo niz analiza, provjera i formiranja više stručnih timova. Napravili smo plan prostornog razvoja sveučilišta gdje smo formirali 4 kampusa u Zagrebu i jedan u Varaždinu. Svladavanje tako složenog projekta kao što je bio Borongaj nas je zapravo natjeralo da počnemo razmišljati drukčije”, kaže Baletić.

Jošić kaže kako se zapravo nikad nisu ni prestali baviti kampusom. “Hrvatska zaklada za znanost je pretprošle godine raspisivala natječaje za prve velike kompetitivne projekte i mi smo prijavili kampus living lab na Borongaju s temom novog tipa studentskog stanovanja. Dobili smo taj projekt i na njemu sad radimo već drugu godinu, a sad smo u konzorciju s još 12 sveučilišta prijavili jedan europski projekt čije rezultate očekujemo na proljeće, i u koji su uključene i Sesvete”, rekao nam je.

detalj sesvete baletić jošić arhitektura projekt
‘Tvornica Sljeme dio je vizure Sesveta, a to se posebno odnosi na silose visoke 13, 14 katova. Mogućnosti silosa su brojne, mogu se dobro prenamijeniti u stambeni ili poslovno objekt’, kaže profesor Baletić

Tekst je objavljen u tiskanom izdanju Telegrama 16. siječnja 2016.

Igor Šimulija
Telegram autor
741 članak Više o autoru
Više s weba