Pravilnik upotrebi kolačića
Portal Telegram.hr unaprijedio je politiku privatnosti i korištenja takozvanih cookiesa, u skladu s novom europskom regulativom. Cookiese koristimo kako bismo mogli pružati našu online uslugu, analizirati korištenje sadržaja, nuditi oglašivačka rješenja, kao i za ostale funkcionalnosti koje ne bismo mogli pružati bez cookiesa. Daljnjim korištenjem ovog portala pristajete na korištenje cookiesa. Ovdje možete saznati više o zaštiti privatnosti i postavkama cookiesa
Piše: Marko Repecki | Snima: Vjekoslav Skledar/Telegram

Intervju s Vukom Vukovićem: bez obračuna s korumpiranim pravosuđem i lošim obrazovanjem, naša će se agonija nastaviti

Kratkoročne mjere samo će produžiti našu agoniju

Najveća opasnost, kaže Vuković, jest da nova Vlada krene u krpanje proračuna umjesto da joj fokus budu konkretne i dubinske reforme. Jer to često podrazumijeva dizanje poreza da se zatvori proračunska rupa, ili linearni rezovi onim društvenim skupinama, koje su nebitne za političko preživljavanje. Nama će doista trebati rezovi u proračunu, ali oni moraju biti usredotočeni isključivo na neproduktivni i parazitski dio javnog sektora: sve ljude koji su zaposleni po političkoj liniji i sve paraprivatne firme koje žive isključivo od države

Na globalnu ekonomiju snažno je utjecala pandemija koronavirusa, odnosno mjere za njeno obuzdavanje, koje su dovele do usporavanja ekonomskih aktivnosti. U drugom kvartalu ove godine mnoge ekonomije imat će rekordan pad, od 20 i više posto, a među najpogođenijima je i Hrvatska, zbog snažne ovisnosti o turizmu, koji je u ovakvim situacijama i najosjetljiviji.

Od samog pada ekonomije, još više brine brzina njenog oporavka, jer Hrvatska ima brojne strukturne slabosti. Zbog lošeg pravosuđa i administracije i visoke percepcije korupcije poslovno okruženje je vrlo neprijateljsko, te nas strani investitori izbjegavaju, a sve je više i lokalnih poduzetnika, pogotovo iz IT sektora, koji firme registriraju u inozemstvu. Sve to učvršćuje poziciju Hrvatske kao jedne od najsiromašnijih zemalja Europske unije.

O tim temama razgovarali smo s ekonomistom dr.sc. Vukom Vukovićem, suosnivačem i direktorom britanske tvrtke Oraclum Intelligence Systems, koja se bavi podatkovnom znanošću. U rekordnom roku, od samo dvije i pol godine doktorirao je na Oxfordu, a istraživački interesi kreću mu se od političke ekonomije, do ekonomske povijesti.

TELEGRAM: Krenimo od trenutne ekonomske situacije. Vlada je mjerama isplate plaće privatnom sektoru sakrila eksploziju nezaposlenosti. Pomoć je primalo oko pola milijuna radnika, no što će biti kada ta pomoć prestane? Očekujete li eksploziju nezaposlenosti na jesen, i može li to pokrenuti novi val iseljavanja, ako pretpostavimo da će se ostale europske ekonomije brže oporavljati, a i inače imaju nižu nezaposlenost i veće potrebe za radnicima?

VUKOVIĆ: Nažalost, ekonomska kriza je neminovna ove godine i tek ćemo negdje na jesen osjetiti njenu punu snagu. Firme koje su uspjele preživjeti prvi val krize i sačuvati radna mjesta tek će se morati suočiti s daljnjim padom potražnje i padom narudžbi, i posljedično otkazima.

To znači da unatoč tome što smo potrošili ogromna sredstva da spasimo radna mjesta tijekom trajanja zatvaranja ekonomije, dobar dio tih firmi će vjerojatno propasti i nezaposlenost će rasti. Ipak, takve su mjere bile potrebne da se neminovni rast nezaposlenosti prolongira na dulji vremenski period kako bi se ekonomija mogla prilagoditi.

Smisao drugog paketa mjera, kojeg je Vlada donijela na pritisak udruge Glas Poduzetnika i javnosti, bila je ne dopustiti da nezaposlenost eksplodira u tri mjeseca što bi bio preveliki šok i opterećenje za ekonomiju. Slično kao i s pandemijom: broj kreveta u bolnicama je ograničen i zato se morala izravnati krivulja. U ekonomskom smislu izravnala se krivulja nezaposlenosti. To znači da i dalje očekujemo njezin rast ali kroz dulji vremenski period na što se ekonomija može prilagoditi. Neki poduzetnici su dobili na vremenu tako da sada jasnije mogu planirati i ako su doista u situaciji da zatvore firmu, već razmišljaju o novim pothvatima. Tako se pokreće ekonomski oporavak.

Osim toga, radili smo kao firma brojne ankete sentimenta potrošača i po Hrvatskoj i regiji i po zemljama EU, i ono što vidimo je da će veliki broj ljudi mijenjati svoje obrasce ponašanja: manje izlazaka, manje putovanja i posljedično manje trošenja novca, pogotovo kod bogatijih građana koji si mogu priuštiti da rade od doma. S druge strane imamo veliki broj ljudi čiji su poslovi ugroženi. Procjene koje sam radio za UGP o pola milijuna ugroženih radnih mjesta pokazale su se iznimno precizne. I nitko od njih neće planirati veliku potrošnju ove godine: kupovinu stana, automobila, ili bilo kakvu potrošnju na tzv. neesencijalna dobra. Sve to nužno utječe na potražnju i gura nas u recesiju.

Što se iseljavanja tiče, to ne vidim kao kratkoročnu posljedicu krize, već kao dugoročnu posljedicu izostanka reformi. To je nešto s čime se u Hrvatskoj, nažalost, dugo suočavamo. Ljudi odlaze prije svega zbog nepravde, korupcije, bezakonja i nemogućnosti napredovanja u zatvorenom sustavu, a tek onda zbog novca.

TELEGRAM: Nalazimo se pred novim parlamentarnim izborima, pa se opet puno priča o reformama. No, čini se da su budućoj vladi na neki način vezane ruke jer će javne financije još dugo osjećati posljedice koronakrize. Ima li uopće šanse da se u dogledno vrijeme naprave promjene o kojima se priča godinama – od poreznog rasterećenja do reforme administracije?

Dugoročne reforme su nam jedini izlaz iz krize. Sve ostale mjere su privremene i samo produžuju agoniju. Ono što je najveća opasnost u narednom razdoblju je da nova Vlada krene u krpanje proračuna umjesto da joj fokus budu konkretne i dubinske reforme. Jer to često podrazumijeva dizanje poreza da se zatvori proračunska rupa – najgori mogući potez za vrijeme recesija jer uništava potrošnju – ili linearni rezovi onim društvenim skupinama koje su nebitne za političko preživljavanje. Nama će doista trebati rezovi u proračunu, ali oni moraju biti usredotočeni isključivo na onaj neproduktivni i parazitski dio javnog sektora: sve ljude koji su zaposleni po političkoj liniji i sve paraprivatne firme koje žive isključivo od države.

Ova Vlada to nije napravila, nije pokazala reformski potencijal već je požurila na izbore, ali nova, koja god to bude će se morati postaviti na ovaj način. U protivnom će samo prolongirati recesiju i njen oporavak i voditi Hrvatsku u dugoročnu stagnaciju. Nova Vlada će se nakon izbora suočiti s ogromnim deficitom i rastom duga. Taj deficit neće biti problem ako ga Vlada iskoristi za strukturnu promjenu gospodarstva. Možemo podnijeti par fiskalno nestabilnih godina ako će posljedica biti jače i dinamičnije gospodarstvo gdje će rasti stvaranje novih firmi i novih poslova koje će puniti buduće proračune.

TELEGRAM: Što bi neka zamišljena idealna buduća Vlada, po Vašem mišljenju, trebala napraviti u sljedeće četiri godine. Koji su to potezi koje bi trebalo napraviti kako bi se Hrvatska odlijepila od dna Europske unije?

VUKOVIĆ: U četiri godine se mogu tek postaviti temelji koji bi nas dugoročno odlijepili s dna Europske unije. I zato se mora već sada razmišljati dugoročno i uhvatiti se u koštac s glavnim kočnicama razvoja ekonomije, a to su neefikasno i korumpirano pravosuđe, te nekonkurentan obrazovni sustav koji potiče mediokritete, i generira more nekompetentnih kadrova i u javnom i u privatnom sektoru. Upravo smo po ove dvije kategorije, učinkovitosti i neovisnosti pravosudnog sustava te vještina radne snage na samom svjetskom dnu, među 5 do 10 najgorih zemlja, prema posljednjem Competitiveness Indexu Svjetskog ekonomskog foruma. Loš regulatorni okvir, neefikasan javni sektor, i nedostatak kulture poduzetništva, još tri kategorije gdje smo također na samom svjetskom dnu, samo su posljedice ta dva ključna problema, neefikasnog pravosuđa i nekonkurentnog obrazovnog sustava.

Stoga bi prvi potez s dugoročnim ciljem trebao biti upravo u tim segmentima: pravosudna reforma koja depolitizira pravosuđe i dramatično pojačava njegovu efikasnost čime se povećava povjerenje građana i firmi u sustav. Te obrazovna reforma, prije svega domaćih sveučilišta, kojom je potrebno približiti visokoobrazovni sustav znanstvenim standardima kakvi postoje na najboljim zapadnim sveučilištima. Dok god su nastavni kadrovi na domaćim sveučilištima isključivo proizvod tih sveučilišta, bez značajne znanstvene produkcije ili iskustva usavršavanja u inozemstvu, ne možemo očekivati nikakvu internu promjenu na tim institucijama.

Osim toga potrebno je razmotriti i sve one reforme, koje promovira udruga Glas Poduzetnika, poput reforme poreznog sustava i ukidanja parafiskalnih nameta kao dvije kategorije koje bi najviše pomogle gospodarstvu da prebrodi nadolazeću krizu. Također, potrebno je inzistirati na potpunoj digitalizaciji i transparentnosti svih tijela javne vlasti kako bi se dramatično povećala efikasnost javne uprave i smanjile mogućnosti zlouporabe političke moći kroz javne institucije. Nema idealne Vlade i ne očekujem niti od jedne da napravi takve korake sama od sebe. Ali zato tu postoji pritisak kojega ćemo mi kao udruga Glas Poduzetnika konstantno vršiti na svaku novu Vladu da krene razmišljati dugoročno, te da korak po korak krene u provedbu ključnih reformi. Ova kriza nam je jedna od posljednjih prilika da se to učini.

TELEGRAM: Radili ste istraživanje koje je pokazalo da korumpirani lokalni čelnici imaju veće šanse da se dulje zadrže na vlasti. Kako izaći iz tog začaranog kruga? Svi su kao protiv korupcije, a kada dođe vrijeme za izbore, korumpirani čelnici pometu konkurenciju.

VUKOVIĆ: Korupcija je jedan od gorućih problema hrvatskog društva i to prvenstveno jer zahvaća ogroman broj ljudi koji su vezani uz političku moć. Drugim riječima, preveliki broj ljudi u Hrvatskoj ovisi o državi i političkim odlukama, bilo da se radi o politički instaliranim ljudima u javnom sektoru, ili politički pogodovanim firmama u privatnome.

Lokalna samouprava je ideal-tipski primjer kako korupcija funkcionira u Hrvatskoj i kako koruptivnim uvezivanjem biračkog tijela neki političari na vlasti ostaju i po 20 i više godina, pretvarajući se u lokalne diktatore. Zato je i bila predmet mog znanstvenog interesa. Fascinirala me činjenica da u Hrvatskoj možeš završiti u zatvoru zbog korupcije i onda izaći iz zatvora i pobijediti na izborima. Glasači ne kažnjavaju korupciju dovoljno, odnosno prihvaćaju je kao sastavni dio funkcioniranja sustava.

Ne postoji jedna mjera ili akcija kojom se takav sustav može slomiti, baš zato što obuhvaća preveliki broj ljudi. Zato je potrebno razmišljati o oblicima djelovanja koji mogu postepeno mijenjati društvo, bez mogućnosti povratka na stari oblik vladanja. Transparentnost je jedna od takvih ideja, nužan preduvjet za promjenu percepcije o javnom novcu kao novcu građana, a ne političara. Ograničenje trajanja mandata lokalnim čelnicima je druga moguća mjera koja garantira veće razine izmjene ljudi na čelnim pozicijama u lokalnoj samoupravi.

TELEGRAM: Radili ste na nekim projektima vezanim za povećanja transparentnosti lokalnih jedinica. Čini se da bi takvi projekti, koji omogućuju lakšu dostupnost informacija javnosti, možda mogli biti najmoćniji alat u borbi protiv korupcije. Sjećamo se brojnih smjena ministara koji su zapravo stradali zbog podataka koje su mediji pronašli u zemljišnim knjigama ili dokumentaciji javnih natječaja. Kako to komentirate, i koje sve podatke bi trebalo objaviti?

VUKOVIĆ: Transparentnost je nužan preduvjet za reforme i promjenu mentaliteta društva. Ona je alat ali nije sama po sebi cilj. Nakon uvođenja transparentnosti iduće korake moraju odraditi mediji, civilno društvo i građani, a to je konstantan pritisak na lokalne čelnike i pregled svih troškova koje njihove administracije rade, kako bi se ustanovilo u kojim slučajevima je neka usluga preplaćena te što je nužno za financiranje, a što nije. Time se kontrolira i neefikasno rasipanje resursa, posebno važno u kontekstu ove krize, te se smanjuje mogućnost za korupciju.

Lokalna samouprava je idealna za uvođenje transparentnosti jer približava građane svojim gradovima i općinama, i omogućava im aktivnije sudjelovanje u donošenju odluka i rješavanju njihovih lokalnih problema. Mi smo proveli potpunu transparentnost proračuna u gradu Bjelovaru i općini Omišalj te smo nedavno potpisali ugovor s gradom Splitom da se napravi prvi korak u idućih par mjeseci. Ovakva transparentnost podrazumijeva objavu baš svakog računa, od ručkova i putovanja gradonačelnika i ostalih gradskih djelatnika, bruto plaća svakog zaposlenog, do velikih javnih nabava za građevinske radove i druge projekte.

Lokalna samouprava je tek prvi korak. Krajnji cilj je imati čitavu državu transparentnu, sva tijela javne vlasti, svi koji su na bilo koji način vezani uz proračun ili na zakonskoj osnovi naplaćuju svoju uslugu. To podrazumijeva sva ministarstva, vladine agencije, državne urede, HZZO, HZMO, vjerske zajednice ali i sve javne firme, pogotovo one koje služe za uhljebljivanje političkih kadrova, poput Holdinga, HAC-a, HEP-a i HŽ-a, te naravno sve izvanproračunske korisnike koje se financiraju od parafiskalnih nameta: komore, Hrvatske vode, turističke zajednice, sportske zajednice, razne udruge koje dobivaju proračunska sredstva.

Kada bi sva njihova primanja iz proračuna odnosno iz javnih ovlasti bila u potpunosti dostupna javnosti, učinio bi se ogroman korak ka boljoj i efikasnoj javnoj upravi i snažnijoj ekonomiji.

TELEGRAM: Dosta rasprava vodi se oko poreznog opterećenja. S jedne strane tvrdi se da Hrvatska ima preveliko porezno opterećenje. S druge strane, neki mašu tablicama koje pokazuju da smo negdje u sredini među zemljama EU. Što je istina?

VUKOVIĆ: Rasprava o tome koliko je porezno opterećenje kao udio u BDP-u je po mom mišljenju pogrešna meta. Hrvatski problem nisu samo visoki porezi, nego i često besmisleni i dvosmisleni zakonski i regulatorni okviri koji samo pojačavaju poslovnu neizvjesnost. Problem i je ponašanje državnih institucija poput Porezne uprave, sudova ili inspektorata prema poduzetnicima i građanima koje se nerijetko pretvara u maltretiranje. Ili kao posljedica nekih osobnih i političkih obračuna, ili kao posljedica loših zakonskih propisa, ili jednostavno kao posljedica nekompetentnosti.

Dok u Hrvatskoj inspektori imaju u opisu posla nalog da zatvaraju i kažnjavaju firme zbog besmislenih grešaka, u uređenim zemljama funkcija takvih institucija je da pomažu firmama da isprave greške i budu potpuno usklađene sa zakonskim okvirom. Koji je usput rečeno puno jednostavniji i smisleniji. Njima je cilj da firme rastu i zapošljavaju što više jer je to najbolji način da se puni proračun i ostvaruje ekonomski rast.

Stoga se kod rasprava o poreznom opterećenju treba postaviti pitanje kakvu uslugu dobivamo za ono što plaćamo? Možemo imati visoke poreze i jako kvalitetnu javnu upravu i javna dobra, kao što je slučaj u skandinavskim zemljama. Ili lošu javnu upravu i niske poreze, ali nipošto nije pravedno imati skupu državu, visoko oporezivanje i neučinkovitu javnu upravu i neadekvatna javna dobra. Poput, primjerice, korumpiranog pravosuđa i represivnog aparata. Zbog toga je transparentnost također važna, jer građanima jasno pokazuje nesrazmjer onoga što plaćaju i onoga što dobivaju.

TELEGRAM: Vodite Oraclum. Čime se on zapravo i koji su vam trenutno projekti na kojima radite?

VUKOVIĆ: Oraclum je firma koja se bavi podatkovnom znanošću, data science, i izradom prediktivnih modela. Inovacija koju imamo proizašla je iz zajedničkog znanstvenog istraživanja kojeg smo radili Dejan Vinković, Mile Šikić i ja, gdje smo eksperimentirali s boljom metodom anketiranja. Ideja je kombinirati metodu mudrosti masa gdje pitamo ljude što misle da će se dogoditi i što misle drugi oko njih, s mrežnom analizom prijateljstava na društvenim mrežama iz čega možemo tražiti osobe koje bolje razumiju svoju okolinu i time smanjiti pristranost njihovih odgovora.

Testirali smo ju na izborima, na referendumu o Brexitu i američkim predsjedničkim izborima 2016. kada smo u oba slučaja uspješno predvidjeli i Brexit i pobjedu Trumpa. Na hrvatskim izborima smo imali par neuspjeha, no oni su nam bili nužni da iz tih grešaka naučimo i složimo još bolje modele. Na izborima ne zarađujemo, oni služe samo za eksperimentiranje. Komercijalni projekti su nam više vezani uz klasična istraživanja tržišta gdje pomažemo klijentima saznati tko su im kupci, kako ih potaknuti da kupe proizvod, kojim porukama i kojim komunikacijskim kanalima.

Ipak, u okviru COVID pandemije počeli smo raditi analize sentimenta kod ljudi kako bismo razumjeli kako teče ekonomski oporavak i koliko će duboka biti ova kriza. Tako smo primjerice saznali, na razini EU zemalja, da će veliki broj ljudi, preko 60%, mijenjati svoje navike ponašanja i manje se kretati a time i manje trošiti. Iz toga smo izradili indeks straha, Fear Reaction Indeks, ili FRIX, koji se pokazao iznimno uspješan u predviđanju novih obrazaca ponašanja.

Primjerice, prve smo ankete proveli početkom travnja kako bismo saznali kako će se ljudi ponašati nakon otvaranja ekonomije. Jasno je iz toga bilo da će mobilnost u nekim granama poput putovanja, turizma, ugostiteljstva, rekreacije, i dalje ostati niska i sporo se oporavljati. Gledajući danas podatke Googlea o mobilnosti građana, to se pokazalo točnim; mobilnost ljudi je i dalje manja i to svakako utječe na pad potrošnje. Razvili smo dakle moćan i učinkovit indikator anticipiranja ekonomskog oporavka.

Marko Repecki
Telegram autor
74 članka Više o autoru
Više s weba
Ostanite uz telegramov program