Piše: Dora Kršul | Snima: Vjekoslav Skledar

Veliki istup ministra obrazovanja; kako će na jesen vratiti učenike u škole i riješiti probleme sa sveučilištima

Radovan Fuchs za Telegram opširno govori o povratku na čelo resora kojemu je i Plenković priznao da je najkompleksniji

Govoreći o promjenama koje namjerava provesti na sveučilištima, Fuchs zna da će biti otpora. "Naravno da će biti ljudi koji drugačije misle. Ljudi ne vole niti riječ 'reforma' samu po sebi, jer onima kojima je relativno dobro, nije sasvim jasno hoće li uz neki novi zakon zadržati tu poziciju ili će se možda nešto za njih promijeniti. U većini slučajeva se to svede na partikularne interese. Oni koji podržavaju, ali i oni koji kritiziraju, obično se pojavljuju iz svih političkih opcija što je normalno", odgovara na pitanje o širokim nadstranačkim klikama koje se uvijek usprotive kada krene priča o promjenama u sustavu visokog obrazovanja

Radovan Fuchs nakon devet se godina vratio u ured ministra znanosti i obrazovanja na zagrebačkim Donjim Sveticama. Dužnost je od 2009. do 2011. obnašao u Vladi Jadranke Kosor, a isti mu je zadatak ovoga puta povjerio Andrej Plenković, ustvrdivši 23. srpnja u Saboru da se radi o najkompleksnijem resoru iako, kako je rekao, toga nije bio svjestan prije četiri godine. Taj je, najkompleksniji i za budućnost zemlje najvažniji resor, povjerio baš Fuchsu, kojemu u prilog ide golemo iskustvo i poznavanje sustava. Nije opterećen uhodavanjem i upoznavanjem s problemima pa odmah može prionuti poslu, kojega ima napretek.

Svjestan da mu se prvo prolazno vrijeme ne mjeri nakon uvriježenih 100 ministarskih dana, već s početkom nastavne godine 7. rujna, novi-stari ministar fokusiran je na krajnje detaljnu pripremu povratka u učionice u drugom poluvremenu pandemije koronavirusa. O tome kako će to izgledati, što će biti s reformom obrazovanja i kako riješiti nagomilane i ozbiljne probleme visokog obrazovanja, Telegram je s Fuchsom razgovarao u petak, tjedan dana nakon što je preuzeo Ministarstvo od kolegice Blaženke Divjak.

TELEGRAM: Prvi ste ministar koji se, nakon jednog podužeg intermezza, vratio u ovo Ministarstvo. Koja je razlika između ondašnjeg i današnjeg Radovana Fuchsa u smislu pogleda na resor prilikom dolaska na njegovo čelo?

FUCHS: Onda sam naslijedio dobro ustrojeno ministarstvo. U vrijeme Dragana Primorca, bio sam državni tajnik i bio sam dijelom ministarstva koje je po broju ljudi bilo daleko manje nego sada. U međuvremenu se ono povećalo za sigurno stotinjak ljudi.

Predstoji nam posložiti čitav Kabinet pri čemu mislim na državne tajnike i krenuti u proceduru poslagivanja ostale strukture. Problemi resora danas su manji za jedan dio, a taj se segment odnosi na sport koji više nije pod ovim Ministarstvom. Ostatak problematike je uglavnom ostao.

TELEGRAM: Spomenuli ste suradnike; jeste li donijeli odluku o imenima državnih tajnika?

FUCHS: Premijer još mora potvrditi, no prijedlozi su otišli prema njemu.

TELEGRAM: Kako vas je premijer nagovorio da se ponovno prihvatite ovoga posla? Jednom vas je već nagovorio da mu budete savjetnik, sada da uđete u Vladu iako ste tijekom kampanje decidirano isticali da ste svoju dionicu istrčali.

FUCHS: Valjda sam previše popustljiv čovjek, očito me se da nagovoriti (smijeh). U prvome navratu, za koordinaciju Ekspertne radne skupine, premijer me zamolio da uskočim i pomognem otkočiti procese koji su zapeli. Prihvatio sam, iako sam mu iskreno rekao da u principu do tada nikada nisam duboko ulazio u cijelu priču kurikularne reforme, no moj posao je trebao biti uglavnom koordinirati ljude i, hajde, znam ‘uglazbiti’ ekipu koja postoji, slično sam nekoć radio za Svjetsku zdravstvenu organizaciju pa sam nekako pristao.

U aktualnom slučaju, niti sam razgovarao, pregovarao ili lobirao, no premijer me u jednome trenutku nazvao i poruka je zapravo bila – hajde, idemo napraviti nešto dobro za sustav… Moram priznati da se nisam lako odlučio jer imam godina koliko imam. Ovih dana sam negdje pročitao sarkastičnu poruku oporbe: ‘… iz penzije na posao’, iako sam ja posljednjih nekoliko godina aktivniji nego ikad, kako na institutu na kojem sam vodio jedan od najvećih infrastrukturnih projekata u znanosti u Hrvatskoj, tako i na poslovima vezanima uz reformu. Na kraju sam razgovarao i sa svojima doma pa su mi i oni rekli – hajde, nemaš tu više što osim čuvati unuke pa daj još od sebe što možeš. Na kraju sam pristao i eto, zaista značajno srušio prosjek godina Vladi (smijeh).

TELEGRAM: Sada kad ste tu, pred vama su četiri godine mandata na čelu jednog od najsloženijih resora. Koje će teme biti okosnica vašeg mandata?

FUCHS: Prva i primarna je da pod svim mogućim uvjetima, sigurnosnim i epidemiološkim, vratimo djecu u škole. Time ćemo se najintenzivnije baviti sigurno do početka školske godine. Kao drugo, u posao ćemo vratiti sve resorne agencije. Tko god provodi reformu, upravo agencijama treba dati zadatak da je provodi. Agencija za odgoj i obrazovanje, Nacionalni centar za vanjsko vrednovanje obrazovanja i Agencija za strukovno obrazovanje moraju biti maksimalno uključeni u procese.

Također, tijekom naredne školske godine treba napraviti ozbiljnu analizu učinaka dosadašnje Škole za život na temelju koje ćemo utvrditi koji elementi vrijede a koji baš i ne. Dakle, idemo nastaviti raditi na reformi. Idemo prirediti i novu Strategiju znanosti i obrazovanja; ne zato što su ciljevi u aktualnoj Strategiji loši. Oni su izvrsni, to sam od početka tvrdio, ali se pokazalo da sam bio i u pravu kada sam tvrdio da je ovakav, postojeći dokument teško provediv. U konačnici, idemo napraviti novi zakonski okvir za znanost i visoko školstvo.

TELEGRAM: Apsolutni je prioritet, u ovome trenutku, da djeca najesen krenu u školu. Koliko detaljno razrađujete scenarije? Bivša ministrica vam je ostavila tri scenarija.

FUCHS: Mi ćemo ih probati vrlo detaljno razraditi. Upravo organiziramo jedno veliko savjetodavno tijelo koje treba početi raditi, obuhvatit će cijeli niz stručnjaka, od epidemiologa, CARNET-a, Agencija, sindikata, naših vodećih znanstvenika do raznih drugih dionika; primjerice, u četvrtak smo razgovarali s predškolskim sindikatom. Imat ćemo jednu osobu koja će biti zadužena za direktnu komunikaciju Nacionalnog stožera i našeg savjetodavnog tijela koje naputke Stožera treba pretočiti u realnost. Jednako tako, i Nacionalnom stožeru treba prenijeti sve specifičnosti škole, vrtića, fakulteta. Iznimno će biti bitna komunikacija između Ministarstva i Stožera. Puno stvari je na stolu i nadam se da ćemo sve uspjeti detaljno posložiti.

TELEGRAM: Na razini svake moguće situacije?

FUCHS: Pokušat ćemo predvidjeti što je više moguće različitih situacija. Primjerice, kako postupati ako je u jednom razredu dijete Covid pozitivno, kako u slučaju da u školi imamo proboj virusa u više razreda; idemo li tada samo s izolacijom razreda u kojima su učenici pozitivni, zatvaramo li cijelu školu ili ne… Neki spominju vizire i maske, ali sve ima svoje za i protiv. Drugi tvrde da kada stavite vizir, on štiti i može funkcionirati dok učitelj predaje ex cathedra, no ako ide pomoći djetetu oko nečega ili mu štogod pojasniti na mjestu, onda vizir i nije neka zaštita jer je donji dio otvoren. No pustimo te stvari stručnjacima. To su sve te specifičnosti o kojima vodimo računa i koje kalkuliramo u jednadžbu nastave od jeseni.

TELEGRAM: Kada će cjelokupni plan, scenariji, biti predstavljeni javnosti?

FUCHS: Nastojat ćemo da sve bude gotovo i poznato javnosti dva tjedna prije početka škole.

TELEGRAM: Krene li školska nastava u rujnu, hoće li roditeljima biti ostavljena mogućnost da ostave dijete kod kuće zbog neke osobne bojazni oko koronavirusa?

FUCHS: Mi ćemo imati pristup da sva djeca idu u školu, a ako postoji opravdani razlog, kao i prije epidemije, stručne osobe odlučit će može li dijete pohađati nastavu kod kuće. Sigurno nećemo ići s varijantom dobrovoljnosti i prebacivanja odgovornosti na roditelje da roditelji odlučuju hoće li dijete ići u školu ili ne.

TELEGRAM: Namjeravate li školama dati preporuku da se na početku nastavne godine ponovi gradivo koje se obrađivalo u nastavi na daljinu?

FUCHS: Da, i o tome razmišljamo. To ćemo artikulirati prema školama, ali prvo treba ispitati gdje i što. Recimo, imamo informaciju da dosta profesora kemije nije našlo pravu metodologiju kojom bi učenicima ispredavali periodički sustav elemenata u nastavi na daljinu. Teško je zamislivo nastaviti sljedeću godinu bez periodičkog sustava elemenata i prema tome, oni će to na neki način morati nadoknaditi. Ali, isto tako, učenici u pravilu nastavljaju kod svojih istih nastavnika i oni najbolje znaju što su propustili. No, da, pokušat ćemo dati određenu preporuku oko nadoknade.

TELEGRAM: U slučaju ponovnog potpunog lockdowna, hoćete li razraditi model u kojemu će nastava na daljinu, pomoću tehnologije, simulirati interaktivnu učioničku nastavu prema rasporedu sati? U tom je smislu bilo zaista mnogo kritika na nastavu na daljinu, primarno od roditelja, koji su govorili da je to zapravo bila dopisna škola prepuna radnih naloga.

FUCHS: Ono što je bilo napravljeno, u tom je trenutku bilo najbolje moguće. Iskreno se nadam da neće biti lockdowna u varijanti kakvu smo imali jer taj scenarij zaista predstavlja ogroman tehnički izazov. No, da, CARNET je ispitao mogućnost interaktivne komunikacije između učitelja i djece koja su u izolaciji i to bi moglo funkcionirati ako istovremeno ne bude više od 20-25 posto škola u lockdownu. Ako budu sve, onda sustav ne funkcionira jer sustav to tehnički ne može podnijeti. CARNET i danje snima situaciju po čitavoj Hrvatskoj, primjerice, imate škola koje nisu dobro pokrivene signalom.

TELEGRAM: Tijekom tzv. koronaškole imali smo značajne skupine učenika koje su u praksi ostale nigdje, posve izostavljene iz obrazovnog procesa. Učenici s teškoćama u razvoju, djeca pripadnici nacionalnih manjina, djeca azilanti, tražitelji azila, djeca koja žive u siromaštvu…

FUCHS: Imamo ih na umu i pokušat ćemo se pobrinuti da se takav scenarij ne ponovi.

TELEGRAM: Gledajući ovaj resor najšire moguće, HDZ je u izbornom programu najavio donošenje nove Strategije obrazovanja, znanosti i tehnologije. O postojećoj ste već govorili, kažete, ciljevi i mjere su dobri, međutim provedbeni dio smatrate manjkavim. No, zašto idete u donošenje nove Strategije kada postojeća, iz 2014., predviđa da je se s vremenom mijenja i osvježava?

FUCHS: Može se to i tako gledati. Ali, postojeća Strategija nema vijek trajanja i mislim da je to greška, trebalo ju je pisati na neki određeni period, da se zna dokad vrijedi i dokad bi trebalo napraviti stvari za koje smo se opredijelili. Hajdemo vidjeti što se može realno ostvariti kroz neki period, idemo izračunati i koliko to košta.

Podsjetit ću vas da je ova Strategija otišla u Sabor uz obrazloženje da za njeno provođenje nije potrebno osigurati dodatna financijska sredstva iz državnog proračuna. To je nemoguće. Morate reći koliko vam godišnje treba novaca za bilo kakav reformski zahvat. Dakle, definirat ćemo vrijeme trajanja nove Strategije i inzistirati da ona tijela koja su zadužena za pojedine segmente sustava, Strategiju i provode.

TELEGRAM: Hoće li Cjelovita kurikularna reforma ostati kao jedan od ciljeva i u sklopu nove Strategije?

FUCHS: Provođenje reforme obrazovanja – da.

TELEGRAM: Inzistirate na analizi prve godine provođenja Škole za život. Je li ju uopće moguće analizirati s obzirom na karakter prošle školske godine, dugotrajan štrajk i konfuznu i iscrpljujuću koronaškolu?

FUCHS: Možete možda djelomično, bit će problema zbog ovog dijela koji spominjete, ali vjerojatno se može dobiti dosta relevantnih podataka na temelju kojih se može zaključivati.

TELEGRAM: Tko će raditi tu analizu?

FUCHS: Zamisao je da čitav posao vodi NCVVO, koji će raspisati natječaj i da potom u njemu sudjeluju instituti, ovako mi padaju na pamet barem dva koja to mogu raditi, Institut Ivo Pilar i Institut za društvena istraživanja u Zagrebu. Ali tu su i sveučilišta koja taj posao mogu odraditi.

TELEGRAM: Kurikularna reforma, kako je zamišljena, nudi neka konkretna rješenja; izbornost u gimnazijama, nove oblike umjetničkog obrazovanja, nove oblike vrednovanja učenika, ukidanje općeg prosjeka ocjena… Podržavate li to i hoćete li inzistirati da se dokumenti iz CKR-a hijerarhijski usvoje kako bi ta rješenja mogla zaživjeti u praksi?

FUCHS: Mislim da piramida, logičan slijed jednih dokumenata iz drugih mora postojati i to je idealna situacija. Ako to radite ovako parcijalno kako je učinjeno, onda dobijete popriličnu zbrku, da se kolokvijalno izrazim francusku salatu, i kasnije uviđate rupe; jedan dokument rađen je po jednoj metodologiji, drugi po drugoj… Definitivno, idemo donositi dokumente koji nedostaju i idemo vidjeti možemo li eventualno nešto izmijeniti i uskladiti, s namjerom da to učinimo nabolje.

TELEGRAM: Razgovarate i razgovarat ćete s puno ljudi, hoćete li u kontekstu reforme razgovarati s Borisom Jokićem?

FUCHS: Prije nego što sam preuzeo koordinaciju Ekspertne radne skupine, bio sam na ručku s Borisom Jokićem, jako smo se lijepo družili i razgovarali o čitavom spektru tema, sastali smo se i kasnije još nekoliko puta. Naravno da razgovaram sa svima. E sad, netko želi nastavljati razgovor, netko ne želi. Mislim da bi se u ovom kontekstu trebao naći nekakav konsenzus, a ne kruto inzistirati na svojim stavovima. To nije dobro.

TELEGRAM: Ove smo godine imali slučaj masovnog prepisivanja na državnoj maturi gdje je 20 učenika jedne škole prvo prepisalo Hrvatski jezik, potom i Matematiku, a nakon toga su kao utješnu nagradu dobili mogućnost da ponovno pišu te ispite na istom roku. NCVVO je već istaknuo da će tražiti izmjene Pravilnika o polaganju državne mature i pooštravanje sankcija za prepisivače. Hoćete li to podržati?

FUCHS: Da, hoću. Ima tu još prostora unutar samog provođenja državne mature. NCVVO je već nekoliko puta govorio o nekim stvarima koje bi trebalo promijeniti i znaju što bi trebalo poboljšati. Uglavnom, poruka je da će svi koji budu varali biti uhvaćeni.

TELEGRAM: Mislite li da bi u slučaju poput ovoga, kada toliki broj učenika prepisuje, trebalo objaviti ime škole u kojoj se to dogodilo? Ne bi li to bilo fer prema onima koji razmišljaju o upisu u tu školu?

FUCHS: To treba unaprijed definirati, pa ako bismo unaprijed definirali da će se objaviti ime škole unutar koje bi se eventualno utvrdili slučajevi varanja, to bi moglo imati određenu preventivnu funkciju.

TELEGRAM: Prije prelaska na visoko obrazovanje, ne bih voljela izostaviti rani i predškolski odgoj i obrazovanje (RPOO), koji uvijek nekako ostaje van fokusa. Uoči ovoga intervjua, ljudi iz tog sustava mi govore kako RPOO tijekom nastave na daljinu nije imao niti jednu jedinu preporuku iz ovog ministarstva; dugo čekaju izmjene i dopune Zakona o predškolskom odgoju i obrazovanju; ističu kako smo u obuhvatu djece RPOO-om uvijek pri dnu u Europi; podsjećaju na velike regionalne i socioekonomske nejednakosti što se tiče obuhvata djece RPOO-om dok, istovremeno, PISA govori da djeca koja su prošla kroz predškolski, imaju bolje rezultate npr. u čitalačkoj pismenosti. Koji su vam planovi s ovim podsustavom?

FUCHS: Činjenica jest da bi trebalo, prema onome što je Europa rekla, dostići obuhvat djece predškolskim odgojem od minimalno 95 posto. Mi smo danas na 70-80 posto i moramo težiti prema 100 posto. Za to je potrebno određene predškolske aktivnosti učiniti obveznima i u tom slučaju to mora postati besplatna kategorija. Za to morate imati kapacitete, ljude, a morate složiti i infrastrukturne preduvjete.

No treba imati na umu da su svi vrtići i ustanove predškolskog odgoja i obrazovanja pod ingerencijom lokalne uprave i samouprave pa su primanja ljudi prilično šarolika. Treba, dakle, misliti na cijeli niz stvari. Jedan od naših programa bit će da do 2024.-2025. ostvarimo europski prosjek i osiguramo kapacitete u cijeloj Hrvatskoj iz kredita Svjetske banke, EU fondova. Sjećam se, ministar Primorac i ja jednom smo prilikom bili u posjetu Japanu gdje nam je japanski ministar rekao da oni svoje znanstvenike školuju već u vrtiću…

TELEGRAM: Vašim preuzimanjem resora, istaknule su se tri ključne teme; škola od jeseni, nastavak reforme obrazovanja i problemi u visokom obrazovanju sa žarištem na Sveučilištu u Zagrebu. Smatrate da Sveučilište mora rješavati probleme unutar sebe. Međutim, država daje zakonski okvir. Možemo li očekivati novi u naredne četiri?

FUCHS: Kada govorimo o sveučilištima, važno je reći da sveučilišna autonomija ne smije biti upitna, treba je očuvati i, dapače, unaprijediti, ali uz autonomiju mora postojati i određena odgovornost. Autonomija ne može značiti da nitko nije odgovoran. Osim toga, nužno je da sveučilišta sama iznađu načine funkcioniranja i unutarnje organizacije, to je njihova unutrašnja stvar i bilo bi posve krivo da se jednim zakonskim propisom naredi kompletan ustroj sveučilišta. No, zakoni moraju omogućiti vrlo konkretne radnje da bi se sveučilišta kvalitetnije organizirala.

Takve transformacije doživjela je većina sveučilišta u svijetu. Imate sveučilišta koja su se podijelila, koja su grupirala fakultete, a imate i neke modele u kojima su iz sveučilišta izašli neki veliki fakulteti. Bečka medicina je izašla iz bečkog sveučilišta i formirala se kao zasebna medicinska grupacija. Dakle, puno je modela i ne prejudiciram da se neko sveučilište treba raspasti, podijeliti ili nešto treće. No, sveučilišta trebaju razmišljati o tome kako da postanu funkcionalnija i poduzeti nešto po tom pitanju.

TELEGRAM: Dakle, plan je ponuditi sveučilištima preduvjete da to naprave. Hoće li to biti na tragu zakonskih prijedloga koje ste ponudili u prethodnom mandatu, tzv. ‘Fuchsovih zakona’?

FUCHS: Treba ozbiljno uzeti te zakone, protok vremena sigurno je učinio svoje, i vidjeti jesu li ondašnja rješenja jednako dobra i danas. Sigurno treba napraviti određene izmjene. Određena mi je satisfakcija da je čitav niz ljudi, gorljivih protivnika donošenja tih zakona, protekom godina kazao da je šteta što ti zakoni nisu implementirani. Ne kažem da bi ostali isti do dana današnjeg, ali bi barem već tada napravili neki pomak pa bi danas radili novi.

TELEGRAM: Kritičari stanja u akademskoj zajednici zapravo su prilično blagonaklono dočekali vaš dolazak u ministarstvo. Ondašnji kritičari vaših zakona, kako ste rekli, danas govore da su to bila dobra rješenja. Što je, dakle, bio sadržaj famoznih ‘Fuchsovih zakona’?

FUCHS: U ono smo vrijeme smatrali da je dobro urediti sustav u tri zakona, a ne sve staviti u jedan mega zakon, kakav imamo i dan danas. Išli smo s idejom da je bolje napraviti zasebne dijelove koji se odnose na znanost, visoko obrazovanje i posebno, sveučilište, jer smo razmišljali o konkretnim promjenama na sveučilištima. Pogrešno je ako netko govori da je to sve bilo konsenzusom odbačeno. To nije točno. Protivila su se neka sveučilišta, i to njihove pojedine sastavnice.

Zašto tri zakona? Razmišljali smo na način da bi, ako bude otpora pri donošenju npr. Zakon o sveučilištu, bilo dobro da onda barem prođu Zakon o znanosti i Zakon o visokom obrazovanju pa bi se kroz ta dva zakona barem pokrenule određene promjene na bolje, npr. Zakonom o znanosti definirali bi se programski ugovori na institutima i to bi već bio pomak. Ideja je, dakle, bila da se napravi pomak, no zakoni su u paketu otišli u Sabor i u tom paketu nikada dalje nisu otišli u proceduru donošenja.

TELEGRAM: Računate li i sada na otpore u kontekstu novih zakonodavnih rješenja oko sveučilišta, znanosti i visokog obrazovanja? Govorim o otporima nadstranačkih klika koje se uvijek usprotive kada krene priča o promjenama u sustavu. I ministrica Divjak suočila se s tim otporima.

FUCHS: Uvijek imate otpore. Izgubio sam iluziju da se svima moram svidjeti. Naravno da će biti ljudi koji drugačije misle. Ljudi ne vole niti riječ ‘reforma’ samu po sebi, jer onima kojima je relativno dobro, nije sasvim jasno hoće li uz neki novi zakon zadržati tu poziciju ili će se možda nešto za njih promijeniti. U većini slučajeva se to svede na partikularne interese. Oni koji podržavaju, ali i oni koji kritiziraju, obično se pojavljuju iz svih političkih opcija što je normalno.

TELEGRAM: Čula sam jednu interesantnu konstataciju, baš vezano za ‘Fuchsove zakone’ u kontekstu kritike stanja na zagrebačkom sveučilištu. Jedan mi je sugovornik rekao: “Da su tada usvojeni ‘Fuchsovi zakoni’, Zagrebu se ne bi dogodio rektor Boras”. Komentar?

FUCHS: Ne mogu vam to komentirati, zaista. Zagrebačko sveučilište ima svoju vrlo široko postavljenu proceduru izbora rektora u kojoj, kroz Senat, sudjeluju ne samo dekani fakulteta, tu su i predstavnici područja, studenti, itd.

No hajdemo ovako. Kada ste čuli da je na nekom sveučilištu u Hrvatskoj izabran rektor koji nije s tog sveučilišta? Nikad. Zašto se kandidat ne bi mogao javiti s jednog sveučilišta na drugo? Zašto se ne bi mogao javiti i neki stranac s afinitetom i programom da vodi neko naše sveučilište? Takvih primjera imate po Europi. To su te stvari oko kojih će se voditi rasprave i gdje je tanak led. Tu će biti i protivnika.

TELEGRAM: Upravni se nadzor, kao instrument nadzora nad zakonitošću odluka na sveučilištima, u mandatu ministrice Divjak pokazao kao dosta neuspješan alat. Nema sankcija ako druga strana ne dostavlja traženu dokumentaciju… Hoćete li uopće posezati za time s obzirom na slabosti tog postupka?

FUCHS: Upravni nadzor nije najsretnije rješenje jer, kao što ste rekli, ne ostavlja nekakve ozbiljnije posljedice. Kada razgovaramo o nepravilnostima u financijskom poslovanju i trošenju novca, možda je jači instrument financijski nadzor. I sam sam, kao ministar, jednom posegnuo za financijskim nadzorom u jednoj instituciji.

TELEGRAM: Kad smo kod financija i zapošljavanja, u vrijeme bivšeg rektora Bjeliša na Rektoratu je bilo zaposleno stotinjak ljudi. Posljednjih šest godina, ta se brojka najmanje udvostručila. Treba li zagrebačkom sveučilištu u administraciji toliko ljudi?

FUCHS: Ne znam odgovoriti na to pitanje. Ali s druge strane, očito svaka administracija ima nekakav svoj pogled na zapošljavanje ljudi. Možda nisam ni u poziciji to komentirati dok je istovremeno i ovo ministarstvo naraslo za poprilično velik broj ljudi. Sjećam se da sam se jednom, kao ministar, sporio s rektorom Bjelišem oko zapošljavanja. Tražio je, ako se ne varam, ne puno, do desetak ljudi za potrebe računovodstva u Rektoratu. Tada smo bili još prilično borbeni i pitao sam zašto ne koristi ljude s fakulteta koji se bave računovodstvom.

Naime, tražio sam brojke i utvrdio da se tada, na cijelom sveučilištu, na svim fakultetima, ukupno preko 500 ljudi bavilo poslovima računovodstva. Nisam mogao vjerovati niti prihvatiti da se u tadašnje, već itekako informatičko vrijeme, ne može složiti pametnija funkcionalna priča, nekakav centralni obračun unutar sveučilišta. To su vam te stvari o kojima pričam. Ali evo, jedanput sam bio prerevolucionaran pa su svi skočili, a sada očito moraju sami shvatiti.

TELEGRAM: Ovdje je riječ o javnome novcu i opet dolazimo do pitanja autonomije sveučilišta. Posljednjih nekoliko godina ona je, na neki način, postala izgovor. Rektor Boras se, u nebrojenim pitanjima, poziva upravo na nju. Međutim, može li autonomija sveučilišta, koja podrazumijeva slobodu znanstvenog rada i kritičkog mišljenja, značiti i to da vas se nema pravo pitati kako trošite novac i kako zapošljavate ljude? Govorimo o novcu poreznih obveznika.

FUCHS: Da, moralo bi se moći pitati ili bi trebalo postaviti priču tako da postoji vrlo jasna odgovornost za nešto. U vrijeme paketa onih zakona, bio sam zagovornik pravih programskih ugovora, rješenja koje se u principu primjenjuje u ostalim zemljama. Ono iziskuje promjene i nekih drugih zakonskih propisa, ne samo u dijelu koji se tiče obrazovanja, već i u segmentu Ministarstva financija.

Suština programskih ugovora je u načelu da kao ministarstvo pregovarate sa svakim sveučilištem zasebno i slažete priču na način kao što se slaže državni proračun. To je dvosmjerni proces. Uobičajeno je da se takvi ugovori sa sveučilištima sklapaju na pet godina. Nakon pregovaranja sa sveučilištima, definira se ukupni godišnji iznos koji podrazumijeva sve – od plaća, materijalnih troškova, itd.

Za taj iznos, sa sveučilištem ugovorite da isporuče, primjerice, određen broj diplomiranih godišnje, doktora znanosti, znanstvenih publikacija… i u tome ministarstvo prati sveučilište. Sveučilišta dostavljaju godišnje izvještaje; pritom, ja vas ne pitam koliko ste potrošili i neću vam uzeti višak novca ako ste ga uštedjeli, no uoči definiranja sredstava i prije potpisivanja, imate ozbiljan razgovor i pregovore sa sveučilištima.

Takav bi sustav vjerojatno izregulirao i paralelizam kojekakvih studija, nabildavanje i otvaranje studijskih programa, puno toga. Uz to, ostavili biste prostor samom sveučilištu da samo definira koliko će ljudi zaposliti, tko će napredovati itd. Pritom kontrolu vrši Agencija za kontrolu kvalitete odnosno Agencija za znanost i visoko obrazovanje koja kontrolira propisane standarde, odnosno prostorne i kadrovske standarde i ostale propisane uvjete i kada nešto ne štima i nije u skladu s propisanim standardima, reagira se. To je bila ideja tih zakona.

TELEGRAM: Prilikom najnovije destabilizacije Filozofskog fakulteta u Zagrebu, kojoj je povod suspenzija dekanice Vlahović-Štetić na prijedlog rektora Borasa, profesor Nils Paar s PMF-a dao je ostavku na članstvo u Senatu zbog, kako je rekao, nedemokratskih načina odlučivanja u tom tijelu i glasanja o suspenziji dekanice e-poštom, bez rasprave. Ono što je posebno alarmantno, rekao je i da Senat djeluje u atmosferi straha. Je li to spojivo s akademijom?

FUCHS: Naravno da nije. Ako je to istina, onda to nikako nije dobro. Senat je zaista tijelo sastavljeno od eminentnih predstavnika fakulteta i studenata koje mora donositi odluke i to su stvari koje bi trebalo ispolirati unutar funkcioniranja institucije. No, u konačnici kada Senat nešto odluči, onda bi to trebalo biti to.

TELEGRAM: Je li po vama odluku o suspenziji dekana jednog fakulteta, a radi se o jednoj od krupnijih odluka na sveučilištu, adekvatno donositi bez rasprave, elektroničkim putem kojim se u tišini samo šalju glasovi?

FUCHS: Nisam siguran što bih vam rekao jer ne bih želio da se stekne dojam da se Ministarstvo miješa u poslove Sveučilišta, preispituje odluke i daje nekakve naputke. To u principu ne možemo i od početka govorim da su za zbivanja na Sveučilištu odgovorni Senat i, naravno, Rektorat. Međutim, Senat je taj koji može donijeti neke odluke. No koliko vidite, nije čitav Senat apsolutno jedinstven u mišljenju, spomenuli ste PMF. O tome će još sigurno biti govora i rasprava na samom Sveučilištu.

Mislim da je ključno pitanje kako će se sada organizirati Filozofski fakultet, čini mi se da sam dobio podatak da je prva iduća sjednica Fakultetskog vijeća negdje sredinom rujna. Sve je to vezano za čitav niz tehničkih stvari koje su potrebne za normalno odvijanje rada na jednom fakultetu. Nadam se da će institucija profunkcionirati. Nama je u Ministarstvu bitno da institucije obavljaju onu zadaću za koju su osnovane, a to su u prvome redu studenti i njihovo obrazovanje.

TELEGRAM: Na kraju, što biste kao resorni ministar i tim ljudima, poručili mladim znanstvenicima sa Sveučilišta u Zagrebu, koji se ne libe javno progovarati i ukazivati na prijeporne poteze uprave zagrebačkog sveučilišta i koji, zbog toga, istovremeno imaju opravdanu bojazan da će se susresti s problemima prilikom napredovanja, prijave projekata i slično? Da se jave vama?

FUCHS: To je samo još jedan od elemenata koji govori u prilog tezi da sustav, između ostaloga, treba zakonski urediti. Nije to samo problem na sveučilištima, to je problem i na znanstvenim institutima. Njihovu želju i volju da nešto promijene podržavam maksimalno. Ako su to ljudi koji predlažu konstruktivna i pametna rješenja za budućnost – koja je njihova a ne ljudi iz godišta poput mojega, i starijih, ima i takvih na Sveučilištu – ja ih definitivno podržavam. Uvijek sam podržavao mlade ljude, kako na institutu s kojeg dolazim, tako i sada i oko toga uopće nema govora.

Dora Kršul
Telegram autor
343 članka Više o autoru
Više s weba
Ostanite uz telegramov program