Sud je, naime, ustvrdio da je o zahtjevu za izuzeće trebalo odlučiti u skladu sa Zakonom o općem upravnom postupku, koji propisuje da o izuzeću čelnika prvostupanjskog tijela odlučuje čelnik drugostupanjskog, a ako takvog tijela nema, o izuzeću odlučuje tijelo koje obavlja nadzor nad tim javnopravnim tijelom (čl.24.st.5.).
I tako je pokrenuta javna potraga za državnim tijelom koje obavlja nadzor nad Povjerenstvom za odlučivanje o sukobu interesa. Kako to u nas nerijetko biva, jedan razmjerno minoran pravni problem prerastao je u veliku političku priču.
Ni Ustavni sud nije ovlašten odlučiti o zahtjevu podnijetom Povjerenstvu
Parlamentarna oporba smatrala je da o premijerovom zahtjevu za izuzeće predsjednice Povjerenstva treba odlučiti Odbor za Ustav, Poslovnik i politički sustav. Vladajući su, međutim, s pravom odbili taj zahtjev staviti na dnevni red Odbora, jer ne postoji ni jedan propis koji bi tom Odboru dao ovlasti nadzora nad Povjerenstvom ili odlučivanja o pravu pojedinih članova Povjerenstva da sudjeluju u radu tog tijela, odnosno da otklone svoje sudjelovanje u odlučivanju o nekom pitanju ili pak da budu izuzeti na zahtjev ovlaštene osobe.
A da ne govorimo kako bi to bilo apsurdno s obzirom na imanentni sukob interesa kad se o odnosu Hrvatskog sabora i Povjerenstva radi. HDZ-ovi parlamentarci smatraju, pak, da o premijerovom zahtjevu treba odlučiti Ustavni sud RH. Međutim, ni Ustavni sud nije ovlašten odlučiti o zahtjevu podnijetom Povjerenstvu za izuzeće njegove predsjednice. Ustavni sud bit će ovlašten u povodu eventualne premijerove ustavne tužbe (nakon odluka upravnih sudova o tome) odlučivati o zakonitosti i pravilnosti odluke o zahtjevu za izuzeće.
Blokadu Povjerenstva nije izazvao premijer nego samo Povjerenstvo
Dakle, ne postoji državno tijelo koje vrši nadzor nad radom Povjerenstva u smislu propisa o upravnom postupku i sustavu državne uprave. Ni jedan propis ne ovlašćuje neko parlamentarno radno tijelo, ili neko tijelo javne vlasti, da odlučuje o zahtjevima za izuzeće članova Povjerenstva. O premijerovom zahtjevu zato ne mogu odlučiti ni Hrvatski sabor, ili bilo koji njegov odbor, ni upravni sud, niti Ustavni sud.
Članak se nastavlja ispod oglasa
Zato nema dvojbe da su u pravu saborski zastupnici Milorad Pupovac (SDSS) i Milorad Batić (HNS) kad tvrde da o Plenkovićevom zahtjevu odlučivati može samo – Povjerenstvo. Predsjednica Nataša Novaković pritom, naravno, treba otkloniti svoje sudjelovanje u odlučivanju o (svom) izuzeću. Postupak odlučivanja i razlozi prihvaćanja ili neprihvaćanja zahtjeva moraju biti dostatno obrazloženi, tako da će u daljnjem postupku sudske kontrole (pred upravnim sudovima, te u konačnici Ustavnim sudom) biti utvrđeno da li je Povjerenstvo donijelo pravilnu i zakonitu odluku.
Zaključno, premijer Plenković nije svojim zahtjevom za izuzeće predsjednice Novaković izazvao nikakvu “blokadu” rada Povjerenstva. Premijer samo koristi raspoloživa pravna sredstva u obrani svojih interesa, koja smatra primjerenima, što je legitimno i nesporno. (Auto)blokadu rada Povjerenstva izazvalo je samo Povjerenstvo neodlučivanjem o zahtjevu za izuzeće o kojem samo ono može odlučiti.
Članak se nastavlja ispod oglasa
Vesna Alaburić: Ustavni sud uopće se ne bi trebao upletati u slučaj mogućeg sukoba interesa premijera Plenkovića
Cijenjena pravnica za Telegram komentira aktualnu pravosudno-političku pomutnju
Ne postoji državno tijelo koje vrši nadzor nad radom Povjerenstva u smislu propisa o upravnom postupku i sustavu državne uprave. Ni jedan propis ne ovlašćuje neko parlamentarno radno tijelo, ili neko tijelo javne vlasti, da odlučuje o zahtjevima za izuzeće članova Povjerenstva. O premijerovom zahtjevu zato ne mogu odlučiti ni Hrvatski sabor, ili bilo koji njegov odbor, ni upravni sud, niti Ustavni sud.
Zahtjev premijera Plenkovića za izuzeće predsjednice Povjerenstva za odlučivanje o sukobu interesa Nataše Novaković izazvao je pravu pravosudno-političku pomutnju. Lavinu je pokrenula presuda zagrebačkog Upravnog suda, kojom je poništena odluka Povjerenstva o navodnom sukobu interesa Martine Dalić zbog toga što Povjerenstvo nije odlučilo o njenom zahtjevu za izuzeće predsjednice Povjerenstva.
Sud je, naime, ustvrdio da je o zahtjevu za izuzeće trebalo odlučiti u skladu sa Zakonom o općem upravnom postupku, koji propisuje da o izuzeću čelnika prvostupanjskog tijela odlučuje čelnik drugostupanjskog, a ako takvog tijela nema, o izuzeću odlučuje tijelo koje obavlja nadzor nad tim javnopravnim tijelom (čl.24.st.5.).
I tako je pokrenuta javna potraga za državnim tijelom koje obavlja nadzor nad Povjerenstvom za odlučivanje o sukobu interesa. Kako to u nas nerijetko biva, jedan razmjerno minoran pravni problem prerastao je u veliku političku priču.
Ni Ustavni sud nije ovlašten odlučiti o zahtjevu podnijetom Povjerenstvu
Parlamentarna oporba smatrala je da o premijerovom zahtjevu za izuzeće predsjednice Povjerenstva treba odlučiti Odbor za Ustav, Poslovnik i politički sustav. Vladajući su, međutim, s pravom odbili taj zahtjev staviti na dnevni red Odbora, jer ne postoji ni jedan propis koji bi tom Odboru dao ovlasti nadzora nad Povjerenstvom ili odlučivanja o pravu pojedinih članova Povjerenstva da sudjeluju u radu tog tijela, odnosno da otklone svoje sudjelovanje u odlučivanju o nekom pitanju ili pak da budu izuzeti na zahtjev ovlaštene osobe.
A da ne govorimo kako bi to bilo apsurdno s obzirom na imanentni sukob interesa kad se o odnosu Hrvatskog sabora i Povjerenstva radi. HDZ-ovi parlamentarci smatraju, pak, da o premijerovom zahtjevu treba odlučiti Ustavni sud RH. Međutim, ni Ustavni sud nije ovlašten odlučiti o zahtjevu podnijetom Povjerenstvu za izuzeće njegove predsjednice. Ustavni sud bit će ovlašten u povodu eventualne premijerove ustavne tužbe (nakon odluka upravnih sudova o tome) odlučivati o zakonitosti i pravilnosti odluke o zahtjevu za izuzeće.
Blokadu Povjerenstva nije izazvao premijer nego samo Povjerenstvo
Dakle, ne postoji državno tijelo koje vrši nadzor nad radom Povjerenstva u smislu propisa o upravnom postupku i sustavu državne uprave. Ni jedan propis ne ovlašćuje neko parlamentarno radno tijelo, ili neko tijelo javne vlasti, da odlučuje o zahtjevima za izuzeće članova Povjerenstva. O premijerovom zahtjevu zato ne mogu odlučiti ni Hrvatski sabor, ili bilo koji njegov odbor, ni upravni sud, niti Ustavni sud.
Zato nema dvojbe da su u pravu saborski zastupnici Milorad Pupovac (SDSS) i Milorad Batić (HNS) kad tvrde da o Plenkovićevom zahtjevu odlučivati može samo – Povjerenstvo. Predsjednica Nataša Novaković pritom, naravno, treba otkloniti svoje sudjelovanje u odlučivanju o (svom) izuzeću. Postupak odlučivanja i razlozi prihvaćanja ili neprihvaćanja zahtjeva moraju biti dostatno obrazloženi, tako da će u daljnjem postupku sudske kontrole (pred upravnim sudovima, te u konačnici Ustavnim sudom) biti utvrđeno da li je Povjerenstvo donijelo pravilnu i zakonitu odluku.
Zaključno, premijer Plenković nije svojim zahtjevom za izuzeće predsjednice Novaković izazvao nikakvu “blokadu” rada Povjerenstva. Premijer samo koristi raspoloživa pravna sredstva u obrani svojih interesa, koja smatra primjerenima, što je legitimno i nesporno. (Auto)blokadu rada Povjerenstva izazvalo je samo Povjerenstvo neodlučivanjem o zahtjevu za izuzeće o kojem samo ono može odlučiti.