Život

Vlada ne otkriva ključan podatak u pandemiji: kolika je smrtnost od korone u hrvatskim bolnicama

Kako uopće očekivati politiku planiranja i provedbe mjera sukladno popunjenosti kreveta poput većine drugih država?

Hrvatska je jedna od rijetkih europskih država koja javno ne objavljuje dnevni broj COVID-19 pacijenata na odjelima intenzivne njege. U većini drugih država broj slobodnih kreveta na tim odjelima ključan je za donošenje mjera kojima se nastoji smanjiti priljev novih slučajeva u bolnice kako ne bi došlo do preopterećenja, a onda i do povećane stope smrtnosti pacijenata zbog nemogućnosti pružanja odgovarajuće bolničke njege.

Njemačka je jedina europska država koja je u proljetnome valu pandemije zabilježila relativno velik broj slučajeva zaraze koronavirusom, a da istovremeno nije ni na jedan način ugrozila uspješan rad svoga bolničkog sustava. Prema OECD izvješću iz svibnja ove godine Njemačka je raspolagala s ukupno 33,9 kreveta intenzivne njege na 100.000 stanovnika, što je daleko više od bilo koje druge države. SAD su prema istom izvještaju imale 25,8; Francuska 16,3; Poljska 10,1; Španjolska 9,7; Italija 8,6; Nizozemska 6,7 i Irska samo 5,0 kreveta na 100 000 stanovnika.

Podaci za Hrvatsku u tome izvještaju ne postoje, a prema onome objavljenom na www.springernature.com iz 2012., Hrvatska je tada imala 14,7 kreveta intenzivne njege na 100.000 stanovnika, a u znanstvenome radu objavljenom 4. rujna ove godine u „Intensive Care Medicine“ istoga izdavača navedeno je ukupno 396 kreveta na odjelima intenzivne njege u hrvatskim bolnicama ili manje od 10 kreveta na 100.000 stanovnika.

Kako je prije mjesec dana ministar zdravstva Vili Beroš rekao da Hrvatska raspolaže sa 1400 kreveta na odjelima intenzivne njege, a to bi značilo da ih na 100.000 stanovnika imamo više od bilo koje druge države uključivši i Njemačku, ne preostaje nam drugo nego se nadati da je netko iz ministarstva sve te krevete stvarno vidio i prebrojio.

Ne zna se koliko je pacijenata na odjelima intenzivne

Hrvatska je jedna od rijetkih europskih država koja javno ne objavljuje dnevni broj COVID-19 pacijenata na odjelima intenzivne njege. U većini drugih država broj slobodnih kreveta na tim odjelima ključan je za donošenje mjera kojima se nastoji smanjiti priljev novih slučajeva u bolnice kako ne bi došlo do preopterećenja, a onda i do povećane stope smrtnosti pacijenata zbog nemogućnosti pružanja odgovarajuće bolničke njege.

U drugim državama upravo to je dominantna tema koja u potpunosti zaokuplja vlasti i medije za razliku od Hrvatske gdje su troškovi grijalica na terasama ugostiteljskih objekata te broj i smještaj adventskih kućica izazvali daleko najveću pažnju javnosti. Grijalice za terase nisu samo važnije od broja slobodnih kreveta na bolničkim odjelima intenzivne njege, njihova problematika zasjenila je i pisma različitih udruga liječnika i medicinskih sestara kojima se Vlada upozorava na neodrživo stanje u bolnicama.

Susjedne zemlje objavljuju vrlo detaljnje podatke

U izvještaju ECDC-a možemo pronaći podatak kako su na bolničkome liječenju u Austriji 8. studenoga ove godine (zadnji dostupan datum) bila 2533 COVID-19 pacijenta od čega njih 459 na odjelima intenzivne njege, u Sloveniji je bilo ukupno 1125 bolničkih pacijenata, a na intenzivnoj njezi njih 175. Za Hrvatsku je poznat samo ukupan broj pacijenata na bolničkome liječenju; toga dana bilo ih je 1396, u srijedu 1878, ali javnost ne zna koliko je njih bilo na odjelima intenzivne njege pa onda naravno ni ne možemo očekivati politiku planiranja i provedbe mjera sukladno popunjenosti kreveta poput većine drugih država.

Iz Zapisnika sastanka Stožera PRIC KB Dubrava održanoga 17. studenog ove godine, možemo vidjeti da se u toj ključnoj COVID bolnici na odjelima intenzivne njege nalaze 54 bolesnika, a njih 296 u odjelima koji pripadaju Respiracijskome centru. Kako se toga dana u KB Dubrava nalazilo 18,6 % svih COVID hospitaliziranih slučajeva možemo pretpostaviti da isti omjer vrijedi i za sve druge COVID bolnice u Hrvatskoj te bi na svim odjelima intenzivne njege trebalo biti cca 290 pacijenata.

Više pacijenata kojima je potrebna intenzivna nego kreveta

Ukoliko su one dvije prije spomenute znanstvene studije o broju kreveta točne onda u Hrvatskoj ima više pacijenata kojima je potrebna intenzivna skrb nego što ima takvih kreveta. Kako ne bi bilo zabune, intenzivna njega nije samo krevet i pripadajuća oprema, intenzivni odjel čine i educirani i istrenirani liječnici i medicinske sestre pa kada jednom ministar Beroš i premijer Plenković nađu volje objasniti broj od 1400 kreveta trebaju ga dopuniti i brojem odgovarajućega bolničkog osoblja.

Za razliku od hrvatske netransparentne i friziranju podataka sklone politike, češki transparentni model borbe protiv pandemije za svaku je pohvalu. Na službenoj mrežnoj stranici tamošnjega ministarstva zdravstva može se pročitati kako je jučer od 80 ECMO uređaja (izvantjelesna membranska oksigenacija) njih 39 ili 48 % bilo slobodno, od 2149 respiratora njih 944 nije bilo u upotrebi, od 3842 kreveta na odjelima intenzivne njege bilo je slobodno 966 od čega za COVID pacijente njih 319, od 21.136 standardnih kreveta na kojima je moguće primati kisik za COVID pacijente bilo je dostupno 1640. Svi navedeni podaci dostupni su i za svaku od 14 čeških regija.

Prikuplja li uopće netko sve te ključne podatke?

U Hrvatskoj se još uvijek traži dio od onih Beroševih 800 respiratora, a kao vrhunac organizacijskih i upravljačkih sposobnosti slavi se odluka ministra kojom je na zahtjev varaždinskoga župana Radimira Čačića premjestio nekoliko respiratora u tamošnju bolnicu.

Hrvatska javnost je odavno naviknuta da od nje vlast redovno radi magarca te nitko čak ni ne očekuje da Vlada, ministarstvo zdravstva ili HZJZ dnevno prezentira izvještaje poput ovoga u Češkoj. Jedino nisam siguran prikuplja li uopće netko u vlasti ili HZJZ-u sve te ključne podatke, bez kojih je uspješna borba protiv pandemije jednostavno nemoguća, pa ih samo zbog već poznatih razloga skriva ili ni same vlasti nemaju pojma što se u bolnicama stvarno događa.

KB Dubrava nema ni jedan ECMO uređaj

KB Dubrava, ključna COVID bolnica, nema ni jedan ECMO uređaj, a ima li ih Klinika za infektivne bolesti „Dr. Fran Mihaljević“ više od tri komada, koliko je bilo zauzeto 16. studenog 2020., nije mi poznato. Što se događa s pacijentima u KB Dubrava koji trebaju biti priključeni na ECMO ne moram posebno objašnjavati. Od 54 bolesnika koji su 17. studenog bili na intenzivnim odjelima KB Dubrava, njih 47 bilo je na respiratoru, a od 296 pacijenata u Respiratornome centru, 172 bila su na kisiku.

Ukoliko te podatke usporedimo s do sada najopsežnijim znanstvenim radom objavljenim 1. rujna ove godine u prestižnom „The Lancet“: „Case characteristics, resource use, and outcomes of 10.021 patients with COVID-19 admitted to 920 German hospitals: an obeservational study“, možemo primijetiti da je odnos broja pacijenata na respiratoru prema ukupnome broju hospitaliziranih približno isti, ali tu sva sličnost prestaje.

Koliko postotak ljudi umire u hrvatskim bolnicama?

Navedena studija odnosi se na razdoblje samoga početka pandemije, 26. veljače – 19. travnja 2020., što znači da su liječnici još uvijek bili u potrazi za najučinkovitijim tretmanima oboljelih te su fatalni ishodi bili češći nego u kasnijoj fazi pandemije. Od 10.021 pacijenta njih 1727 ili 17 posto bilo je na respiratoru od kojih je 906 ili 53 posto preminulo, od 8294 koji nisu bili na respiratoru umrlo je njih 1323 ili 16 posto tako da je ukupno preminulo 2229 ili 22 posto hospitaliziranih.

U KB Dubrava od početka pandemije hospitalizirano je 1212 bolesnika, od toga broja na liječenju se nalazi njih 350, njih 604 je otpušteno, a 258 je preminulo. Iz navedenoga proizlazi kako je na 862 zaključena slučaja smrtnost 30 posto, a ako se isključi razdoblje do 1. rujna ove godine do kada su ukupno bila primljena 73 pacijenta od kojih je 9 preminulo, onda se udio preminulih povećava na 32 posto.

Od početka pandemije na respiratoru preminulo 366 osoba

Predstojnik Klinike za infektivne bolesti „Dr. Fran Mihaljević“ Ivan Puljiz izjavio je još polovinom rujna da je u toj bolnici preminulo 63 posto pacijenata na respiratoru. U tjednom izvješću HZJZ-a od 16. studenoga 2020. navedeno je da je od početka pandemije na respiratoru preminulo 366 osoba, a iz Tabele 2 navedenoga Izvješća nije jasno, vjerojatno namjerno, koliko je osoba stavljeno i koliko uspješno skinuto s respiratora. Ministar Vili Beroš i ravnatelj HZJZ-a Krunoslav Capak dužni su taj podatak, bez obzira na njegove teške implikacije, predočiti javnosti.

U Njemačkoj, uz medijan starosti pacijenata na respiratoru od 72 godine i Charlson Comorbidity Indeks (CCI) = 0 za 22 posto oboljelih, preminulo je 53 posto svih pacijenta. Zbog čega je u Hrvatskoj došlo do bitnoga odstupanja i povećane smrtnosti pacijenata na respiratorima? Je li razlog u preopterećenju zdravstvenoga sustava jer nisu na vrijeme poduzete mjere kao u drugim europskim državama?

Je li KB Dubrava uopće bila pripremljena da postane COVID-19 bolnica? I zašto ta središnja COVID bolnica nema ni jedan ECMO uređaj? Koliko je njezinoga osoblja prošlo dodatnu edukaciju i obuku u Klinici za infektivne bolesti „Dr. Fran Mihaljević“ ili u klinikama u Italiji ili Njemačkoj koje su proljetos liječile tisuće COVID pacijenata?

Što se treba dogoditi da Plenković prizna pogrešku?

Zar su svi zaboravili kako su Kinezi u ožujku poslali pun avion liječnika i ostaloga medicinskog osoblja na ispomoć talijanskim bolnicama? Koliko se još mrtvih mora izbrojiti da nam prestanu servirati iritantne poruke o našoj navodnoj uspješnoj borbi protiv pandemije?

Trebamo li zasjesti na samo čelo europske liste po broju novih slučajeva na 100.000 stanovnika u 14 dana, što će se gotovo sigurno dogoditi u narednome tjednu, i one o broju preminulih u istome razdoblju, kako bi premijer Andrej Plenković priznao da je pogriješio jer nije slušao one koje nisu zanimali prevažni datumi i neodržive priče o očuvanju ekonomije?

Bespoštedno novinarstvo koje gura društvo naprijed.

Za neograničeno čitanje Telegrama i podršku istraživačkim serijalima, odaberite jedan od paketa.

Pretplatite se
Već imam pretplatu