Pravilnik upotrebi kolačića
Portal Telegram.hr unaprijedio je politiku privatnosti i korištenja takozvanih cookiesa, u skladu s novom europskom regulativom. Cookiese koristimo kako bismo mogli pružati našu online uslugu, analizirati korištenje sadržaja, nuditi oglašivačka rješenja, kao i za ostale funkcionalnosti koje ne bismo mogli pružati bez cookiesa. Daljnjim korištenjem ovog portala pristajete na korištenje cookiesa. Ovdje možete saznati više o zaštiti privatnosti i postavkama cookiesa

Vlada se, dakle, hvali skorom Agrokorovom nagodbom. Naš analitičar piše tko su dobitnici i gubitnici

Goranko Fižulić analizira 'Načelni sporazum vjerovnika o ključnim elementima nagodbe'

Franck traži od suda da naloži izvanrednom povjereniku da dostavi svu dokumentaciju vezanu uz 15. sjednicu vijeća, zabrani izvanrednom povjereniku namjeru da angažira i plaća savjetnike vijeća ili pojedinih članova vijeća ta zabrani izvanrednom povjereniku da raspolaže imovinom Agrokora osim u svrhu podmirenja tekućih obaveza. Nadalje, predlaže sudu da naloži izvanrednom povjereniku da dostavi sve ugovore o povjerljivosti koji su sklopljeni s članovima vijeća, da poduzme sve radnje kako bi navedene ugovore raskinuo kako bi se osigurao nesmetan tijek informacija između članova vijeća i vjerovnika te da osigura da “stalno vjerovničko vijeće – jednom kada se oformi – javno i transparentno sudjeluje u izradi nacrta nagodbe”. Ako Franck, kao član deveteročlanog upravnog vijeća udruge dobavljača, i jedan od najvećih vjerovnika među dobavljačima, mora tražiti od suda pravo na osnovno informiranje o radu privremenog vjerovničkog vijeća i izvanredne uprave onda je potpuno jasno da Marica Vidaković realno ne predstavlja interese svih dobavljača.

U utorak, 10. travnja 2018. istekao je prvi rok za postizanje nagodbe vjerovnika Agrokora. Četiri dana ranije izvanredni povjerenik Fabris Peruško zatražio je, sukladno Zakonu o postupku izvanredne uprave, produženje roka za postizanje nagodbe za daljnja tri mjeseca. Trgovački sud u Zagrebu istog je dana udovoljio zahtjevu te novi rok za postizanje nagodbe ističe u ponoć 10. srpnja 2018. Kako javnost ipak ne bi pomislila da se u proteklih dvanaest mjeseci nije marljivo i predano radilo te da armija inozemnih i domaćih savjetnika nije zaslužila svoje naknade u utorak je javnosti pompozno predstavljen dokument: “Načelni sporazum vjerovnika o ključnim elementima nagodbe”. Potpisnici tog dokumenta, koji treba poslužiti kao predložak za samu nagodbu članovi su Privremenog vjerovničkog vijeća, predstavnici Udruge dobavljača i ruska banka VTB.

Zašto je baš ta čudnovata i neformalna skupina vjerovnika koju sam zakon nigdje ne spominje izabrana za pružanje podrške dokumentu koji nikoga ni na što ne obavezuje nije poznato. Isto tako ostalo je nejasno zbog čega je izvanredni povjerenik taj dokument u ponedjeljak prezentirao i članicama trenutno vladajuće koalicije. Prema članku 3. zakona nadležna su tijela postupka izvanredne uprave sud, izvanredni povjerenik, savjetodavno tijelo i vjerovničko vijeće, a prema članku 14. zakona sud je isključivo nadležan nadzirati rad izvanrednog povjerenika. Znači, zakon ne predviđa raport izvanrednog povjerenika čelnicima vladajućih političkih stranaka, ali će zbog te nesmotrenosti i taj suvišni i nepotrebni sastanak jednog dana poslužiti kao još jedan dokaz o umiješanosti izvršne vlasti u rad izvanredne uprave. Tako su nezadovoljni vjerovnici dobili dodatni neoborivi argument kako cijeli proces ne vodi sud, nego politička vlast.

Sporazum potpisala skupina koja je privatizirala proces

Načelni sporazum vjerovnika o ključnim elementima nagodbe nisu podržali i potpisali legitimni predstavnici vjerovnika nego neformalna skupina koja je odavno, uz pomoć i sponzorstvo dijela vladajuće politike, privatizirala cijeli proces. Mato Brlošić, jedan od pet članova privremenog vjerovničkog vijeća, predstavlja male dobavljače koji ne mogu sudjelovati u nagodbi jer su po tvrdnjama same izvanredne uprave naplatili sve svoje stare tražbine. Druga su dva člana, Knighthead Capital Management i Zagrebačka banka, zbog sudjelovanja u roll-up kreditu u sukobu interesa s onim financijskim vjerovnicima koji nisu bili dio tog aranžmana, a koje oni formalno predstavljaju.

Četvrti član, Sberbank, kao pojedinačno najveći vjerovnik, imao je do kraja pretprošlog tjedna osporene sve tražbine, glasao je protiv roll-up kreditnog aranžmana, a ovim dokumentom praktički mu je osigurano preuzimanje kontrole nad budućim Agrokorom. Marica Vidaković, prokuristica Kraša, nametnuta je u javnosti kao neupitni glasnogovornik i predstavnik domaćih dobavljača. Gospođa Vidaković bila je i jedino prepoznatljivo lice privremenog vjerovničkog vijeća te najglasniji branitelj lika i djela bivšeg izvanrednog povjerenika Ante Ramljaka. Ali čije interese stvarno predstavlja gospođa Vidaković nikada nije provjereno jer dobavljači, kao ni druge skupine vjerovnika, nikada nisu dobili priliku da sami izaberu svoje predstavnike u vjerovničko vijeće.

Zašto je Franck Trgovačkom sudu podnio dva podneska

Udruga dobavljača Agrokora koja se spominje kao potpisnik načelnog sporazuma udruženje je nekoliko desetaka domaćih dobavljača i financijera koncerna, od kojih neki poput Francka i Adrisa, sudski osporavaju odluke i postupke izvanredne uprave. Tako je Franck u petak 6. travnja 2018. podnio Trgovačkom sudu u Zagrebu dva podneska. U jednom od njih između ostalog skreće pozornost sudu kako je 19. ožujka 2018. održana 15. sjednica privremenog vjerovničkog vijeća na kojoj je jedina točka dnevnog reda bila odluka o angažiranju savjetnika tog tijela te da “do danas vjerovnici ni sud nisu obaviješteni o odlukama i zaključcima sjednice”. Franck traži od suda da naloži izvanrednom povjereniku da dostavi svu dokumentaciju vezanu uz 15. sjednicu vijeća, zabrani izvanrednom povjereniku namjeru da angažira i plaća savjetnike vijeća ili pojedinih članova vijeća ta zabrani izvanrednom povjereniku da raspolaže imovinom Agrokora osim u svrhu podmirenja tekućih obaveza.

U drugom podnesku Franck predlaže sudu da naloži izvanrednom povjereniku da dostavi sve ugovore o povjerljivosti koji su sklopljeni s članovima vijeća, da poduzme sve radnje kako bi navedene ugovore raskinuo kako bi se osigurao nesmetan tijek informacija između članova vijeća i vjerovnika te da osigura da “stalno vjerovničko vijeće – jednom kada se oformi – javno i transparentno sudjeluje u izradi nacrta nagodbe”. U istom podnesku Franck traži od suda da izvanredni povjerenik dostavi specifikaciju svih tražbina koje su plaćene uz suglasnost vijeća te objasni kriterije koji su primjenjivani za odabir plaćanja. Ako Franck, kao član deveteročlanog upravnog vijeća udruge dobavljača, i jedan od najvećih vjerovnika među dobavljačima, mora tražiti od suda pravo na osnovno informiranje o radu privremenog vjerovničkog vijeća i izvanredne uprave onda je potpuno jasno da Marica Vidaković realno ne predstavlja interese svih dobavljača.

Ako hrvatski dobavljači pokrenu tužbe, moglo bi biti bolno

Ona grupa dobavljača koja je izravno ili regresnim mjenicama financirala Agrokor ovim prijedlogom načelnog sporazuma postaje najveći gubitnik cijelog procesa izvanredne uprave. Adris i Franck dosad su jedini skupili dovoljno hrabrosti da sudskim podnescima ili osporavanjima tražbina drugih vjerovnika pošalju jasnu poruku kako nemaju namjeru podržati moguću nagodbu nastalu na temeljima ovog sporazuma. Hoće li to učiniti i neki drugi, poput Vindije, Saponie, Kandita, Alce, AWT-a, Sokol-Marića, TDR-a ili Ricarda vidjet ćemo uskoro.

Ali možemo sa sigurnošću pretpostaviti da druga grupa velikih gubitnika koju čine HBOR, HPB, Fond za zaštitu okoliša, Agencija za plaćanje u poljoprivredi, HEP, Zagrebački holding, Grad Zagreb i drugi neće učiniti ništa. Svi koji su pod izravnom ili neizravnom kontrolom države samozatajno će otrpjeti gubitke nastale ne samo zbog kolapsa koncerna, nego i zbog načina na koji je država moderirala proces u kojem su neki prošli sjajno, a neki nikako. To što su se upravo oni našli u ovoj drugoj grupi jedan je od otužnih paradoksa cijelog procesa.

Ante Ramljak višekratno je izjavljivao kako se mogu očekivati tužbe za naknadu štete nezadovoljnih vjerovnika pa je zbog toga samo sebe zaštitio policom osiguranja. Fabris Peruško u svom kratkom mandatu potvrdio je Ramljakova predviđanja. Ali za hrvatsku vladu bit će jako bolno ako tužbe za naknadu štete pokrenu hrvatski dobavljači Agrokora. Jer cijelo smo vrijeme uvjeravani kako je lex Agrokor napravljen upravo zbog spasa hrvatskog gospodarstva. Ako u to gospodarstvo spadaju, a nema razloga u to sumnjati, Knigthead Capital Management, Monarch Capital, VR Capital, York Capital, CQS/BIWA, Goldman Sachs, Jeffries, Lonestar, Altera, Cowell&Lee, Marble Ridge, Stonehill, Ironshield i ostali roll-up kreditori iz redova vlasnika obveznica, kao i Sberbank i VTB operacija je uspjela i iznad očekivanja najvećih optimista.

Goranko Fižulić
Poduzetnik
17 članaka Više o autoru