Posebno sladak detalj u cijeloj priči je da su tu udrugu, s Kušec, osnivali i ljudi poput Marka Juriča, odnosno Velimira Bujanca, radi kojih je baš Vijeće za elektroničke medije privremeno oduzimalo koncesije televizijskim nakladnicima – zbog govora mržnje.
Hrvatsko novinarsko društvo je izrazilo svoju zgroženost ovim prijedlogom, te podsjetilo kako javni poziv za članove Vijeća propisuje da osobe koje će u njega biti izabrane trebaju biti „javni djelatnici koji su se u javnom životu istaknuli zalaganjem za poštivanje demokratskih načela i vladavinu prava, izgradnju i unaprjeđenje najviših vrednota ustavnog poretka Republike Hrvatske, razvitak civilnoga društva, obranu ljudskih prava i sloboda, kao i za zaštitu slobode izražavanja“. U čemu je problem?
Novinarstvo pred sudom jer nije “etički konsolidirano”
Pa evo, krajem siječnja je Kušec održala uvodni govor na tradicionalom novogodišnjem primanju za novinare Grada Zagreba. I osudila govor mržnje. Ali… “Političke inicijative za rješavanje problema s govorom mržnje i sprječavanja širenja lažnih vijesti držimo dobrima i potrebnim, no nikako ne na dosadašnji način da se otklanja govor mržnje samo prema manjinskim društvenim skupinama, dok se većinsku skupinu može vrijeđati i ponižavati bez konsekvenci, čak i u nekim javno financiranim medijima”, kazala je Kušec.
Za one manje vične materiji, ovo je klasična desna argumentacija uz poziv na preispitivanje financiranja Novosti, tjednika Srpskog narodnog vijeća.
Vjerojatna buduća članica Vijeća za elektroničke medije (s obzirom na odnos snaga u Saboru), dala je tom prigodom i objašnjenje za aktualni tsunami sudskih tužbi protiv medija i novinara. Novinarska struka, naime, nije “etički konsolidirana”. “To jest ne postoje kvalitetni mehanizimi cehovske prosudbe kršenja profesionalizma, pa mnogi građani i ustanove koji se drže oštećeni medijskim objavama zadovoljštinu moraju tražiti na sudu”, pojasnila je predsjednica HNIP-a.
Članak se nastavlja ispod oglasa
Međunarodne udruge, fuj
Na istom događaju, samo godinu dana ranije, izgledna buduća članica Vijeća za elektroničke medije obračunala se s domaćim medijima, ali i međunarodnim strukovnim udrugama. “Različito od međunarodnih udruga koje na poziv izravno zainteresiranih strana dolaze u Hrvatsku i donose neobjektivne procjene u slobodi medija, te ukazuju na statistički manje važne probleme, moje je mišljenje da je glavni problem hrvatskih medija njihova jednostranost, neobjektivnost i uporno novinarsko navijanje za jednu, uvijek istu stranu u političkom i svjetonazorskom smislu”, odrezala je Kušec.
Govorila je lani i o danas vrlo aktualnoj temi satire, ocijenivši je kao “tobože umjetničku slobodu govora, kroz koju se onda šire neopisivi izrazi prostaštva i mržnje”. No, ponudila je i recept za vraćanje “narušene ravnoteže objektivnosti” – više medija koji žele razvijati zanemarene publike, obične ljude koji ne prate klasične medije “jer u njima ne nalaze ni istinu, ni vlastitu kulturu i ni vlastiti način života”. Obzirom na izglednu funkciju – zvuči programatski.
Hrvatski mediji na čelu međunarodne agresije na RH
Spada li pažljivo njegovanje službene istine o ratu iz devedesetih u “vlastitu kulturu i vlastiti način života” u ovom trenutku nije do kraja poznato, no nakon samoubojstva Slobodana Praljka pred Haškim sudom koji ga je netom osudio za ratni zločin, Kušec je potpisala dosta jasno priopćenje svoje udruge. “Nažalost, dio medija i novinara iznosi neobjektivne i senzacionalističke priče o preminulom generalu Praljku, te dovode u pitanje obrambenu prirodu rata Hrvata u BiH i Domovinskog rata, što oštro osuđujemo”, kaže se, pardon, osuđuje u priopćenju HNIP-a.
Članak se nastavlja ispod oglasa
Početkom te 2017. godine, HNIP Katje Kušec stavio se na čelo obrane RH od ni manje ni više nego – međunarodne agresije. Radilo se o čuvenom i do dan danas misterioznom posjetu predsjednice Republike SAD-u, a HNIP je stvar shvatio krajnje ozbiljno. “U svijetlu intenzivirane, kako unutarnje tako i međunarodne agresije na institucije Republike RH: Predsjednicu i Vladu, izražavamo zabrinutost događanjima u hrvatskom medijskom prostoru tijekom i nakon posjete Predsjednice RH Sjedinjenim američkim državama (op.a. – ime države je ostavljeno kako je napisano u originalu). Neobjektivnost i senzacionalizam, odnosno neodgovornost medija za demokratski i sveukupni napredak RH, u trenutnim uvjetima nestabilnih međunarodnih okolnosti više ne predstavljaju samo problem nedovoljne pluralnosti hrvatske javnosti, nego i stvarnu: vojnu, političku i ekonomsku ugrozu RH”. Valja ponoviti – izvještavanje medija o predsjedničinom hopsanju po SAD-u prozvano je vojnom, ekonomskom i političkom ugrozom Hrvatske.
Marksisti, Jugoslaveni, jednoumne ideologije, a godina 2016.
Kratka šetnja javnom djelatnošću predsjednice HNIP-a i Vladine kandidatkinje za Vijeće za elektroničke medije završava u Jugoslaviji, 2016. godine.
Nakon kontroverzne smjene urednice Ljubice Letinić s Trećeg programa Hrvatskog radija, HNIP se u priopćenju koje je potpisala predsjednica te udruge, obračunao s Letinić i onima koji su je branili. “Smijenjeni ljevičarski aktivisti”, “izrazita ideološka pristranost”, “neojugoslavenska i marksistička uporišta”, “projugoslavenska inicijativa Kulturnjaci 2016.”, “drugovi i drugarice ‘kulturnjaci’” koji provode “jednomunu ideologiju svojih prethodnika iz propale Jugoslavije” – izrazi su ne s dna komentara pod tekstove ekstremističkih portala, već iz priopćenja kandidatkinje Vlade Andreja Plenkovića za Vijeće za elektroničke medije. Stvarno, suhim zlatom bi ih trebalo platiti.
Članak se nastavlja ispod oglasa
Vlada želi Katju Kušec u Vijeće za medije; šteta je ne prisjetiti se njezinih čudesnih istupa
U čemu je problem oko Vladine kandidature Katje Kušec za članicu Vijeća za elektroničke medije?
Početkom 2017. godine, HNIP Katje Kušec stavio se na čelo obrane RH od ni manje ni više nego - međunarodne agresije. “U svijetlu intenzivirane, kako unutarnje tako i međunarodne agresije na institucije Republike RH: Predsjednicu i Vladu, izražavamo zabrinutost događanjima u hrvatskom medijskom prostoru tijekom i nakon posjete Predsjednice RH Sjedinjenim američkim državama. Neobjektivnost i senzacionalizam, odnosno neodgovornost medija za demokratski i sveukupni napredak RH, u trenutnim uvjetima nestabilnih međunarodnih okolnosti više ne predstavljaju samo problem nedovoljne pluralnosti hrvatske javnosti, nego i stvarnu: vojnu, političku i ekonomsku ugrozu RH”
Usred rasprava o slobodi govora u Hrvatskoj, usred sudskog udara na medije koji prerasta u međunarodni skandal, Vlada je za članicu Vijeća za elektroničke medije predložila Katju Kušec, predsjednicu udruge Hrvatski novinari i publicisti.
Posebno sladak detalj u cijeloj priči je da su tu udrugu, s Kušec, osnivali i ljudi poput Marka Juriča, odnosno Velimira Bujanca, radi kojih je baš Vijeće za elektroničke medije privremeno oduzimalo koncesije televizijskim nakladnicima – zbog govora mržnje.
Hrvatsko novinarsko društvo je izrazilo svoju zgroženost ovim prijedlogom, te podsjetilo kako javni poziv za članove Vijeća propisuje da osobe koje će u njega biti izabrane trebaju biti „javni djelatnici koji su se u javnom životu istaknuli zalaganjem za poštivanje demokratskih načela i vladavinu prava, izgradnju i unaprjeđenje najviših vrednota ustavnog poretka Republike Hrvatske, razvitak civilnoga društva, obranu ljudskih prava i sloboda, kao i za zaštitu slobode izražavanja“. U čemu je problem?
Novinarstvo pred sudom jer nije “etički konsolidirano”
Pa evo, krajem siječnja je Kušec održala uvodni govor na tradicionalom novogodišnjem primanju za novinare Grada Zagreba. I osudila govor mržnje. Ali… “Političke inicijative za rješavanje problema s govorom mržnje i sprječavanja širenja lažnih vijesti držimo dobrima i potrebnim, no nikako ne na dosadašnji način da se otklanja govor mržnje samo prema manjinskim društvenim skupinama, dok se većinsku skupinu može vrijeđati i ponižavati bez konsekvenci, čak i u nekim javno financiranim medijima”, kazala je Kušec.
Za one manje vične materiji, ovo je klasična desna argumentacija uz poziv na preispitivanje financiranja Novosti, tjednika Srpskog narodnog vijeća.
Vjerojatna buduća članica Vijeća za elektroničke medije (s obzirom na odnos snaga u Saboru), dala je tom prigodom i objašnjenje za aktualni tsunami sudskih tužbi protiv medija i novinara. Novinarska struka, naime, nije “etički konsolidirana”. “To jest ne postoje kvalitetni mehanizimi cehovske prosudbe kršenja profesionalizma, pa mnogi građani i ustanove koji se drže oštećeni medijskim objavama zadovoljštinu moraju tražiti na sudu”, pojasnila je predsjednica HNIP-a.
Međunarodne udruge, fuj
Na istom događaju, samo godinu dana ranije, izgledna buduća članica Vijeća za elektroničke medije obračunala se s domaćim medijima, ali i međunarodnim strukovnim udrugama. “Različito od međunarodnih udruga koje na poziv izravno zainteresiranih strana dolaze u Hrvatsku i donose neobjektivne procjene u slobodi medija, te ukazuju na statistički manje važne probleme, moje je mišljenje da je glavni problem hrvatskih medija njihova jednostranost, neobjektivnost i uporno novinarsko navijanje za jednu, uvijek istu stranu u političkom i svjetonazorskom smislu”, odrezala je Kušec.
Govorila je lani i o danas vrlo aktualnoj temi satire, ocijenivši je kao “tobože umjetničku slobodu govora, kroz koju se onda šire neopisivi izrazi prostaštva i mržnje”. No, ponudila je i recept za vraćanje “narušene ravnoteže objektivnosti” – više medija koji žele razvijati zanemarene publike, obične ljude koji ne prate klasične medije “jer u njima ne nalaze ni istinu, ni vlastitu kulturu i ni vlastiti način života”. Obzirom na izglednu funkciju – zvuči programatski.
Hrvatski mediji na čelu međunarodne agresije na RH
Spada li pažljivo njegovanje službene istine o ratu iz devedesetih u “vlastitu kulturu i vlastiti način života” u ovom trenutku nije do kraja poznato, no nakon samoubojstva Slobodana Praljka pred Haškim sudom koji ga je netom osudio za ratni zločin, Kušec je potpisala dosta jasno priopćenje svoje udruge. “Nažalost, dio medija i novinara iznosi neobjektivne i senzacionalističke priče o preminulom generalu Praljku, te dovode u pitanje obrambenu prirodu rata Hrvata u BiH i Domovinskog rata, što oštro osuđujemo”, kaže se, pardon, osuđuje u priopćenju HNIP-a.
Početkom te 2017. godine, HNIP Katje Kušec stavio se na čelo obrane RH od ni manje ni više nego – međunarodne agresije. Radilo se o čuvenom i do dan danas misterioznom posjetu predsjednice Republike SAD-u, a HNIP je stvar shvatio krajnje ozbiljno. “U svijetlu intenzivirane, kako unutarnje tako i međunarodne agresije na institucije Republike RH: Predsjednicu i Vladu, izražavamo zabrinutost događanjima u hrvatskom medijskom prostoru tijekom i nakon posjete Predsjednice RH Sjedinjenim američkim državama (op.a. – ime države je ostavljeno kako je napisano u originalu). Neobjektivnost i senzacionalizam, odnosno neodgovornost medija za demokratski i sveukupni napredak RH, u trenutnim uvjetima nestabilnih međunarodnih okolnosti više ne predstavljaju samo problem nedovoljne pluralnosti hrvatske javnosti, nego i stvarnu: vojnu, političku i ekonomsku ugrozu RH”. Valja ponoviti – izvještavanje medija o predsjedničinom hopsanju po SAD-u prozvano je vojnom, ekonomskom i političkom ugrozom Hrvatske.
Marksisti, Jugoslaveni, jednoumne ideologije, a godina 2016.
Kratka šetnja javnom djelatnošću predsjednice HNIP-a i Vladine kandidatkinje za Vijeće za elektroničke medije završava u Jugoslaviji, 2016. godine.
Nakon kontroverzne smjene urednice Ljubice Letinić s Trećeg programa Hrvatskog radija, HNIP se u priopćenju koje je potpisala predsjednica te udruge, obračunao s Letinić i onima koji su je branili. “Smijenjeni ljevičarski aktivisti”, “izrazita ideološka pristranost”, “neojugoslavenska i marksistička uporišta”, “projugoslavenska inicijativa Kulturnjaci 2016.”, “drugovi i drugarice ‘kulturnjaci’” koji provode “jednomunu ideologiju svojih prethodnika iz propale Jugoslavije” – izrazi su ne s dna komentara pod tekstove ekstremističkih portala, već iz priopćenja kandidatkinje Vlade Andreja Plenkovića za Vijeće za elektroničke medije. Stvarno, suhim zlatom bi ih trebalo platiti.