Pravilnik upotrebi kolačića
Portal Telegram.hr unaprijedio je politiku privatnosti i korištenja takozvanih cookiesa, u skladu s novom europskom regulativom. Cookiese koristimo kako bismo mogli pružati našu online uslugu, analizirati korištenje sadržaja, nuditi oglašivačka rješenja, kao i za ostale funkcionalnosti koje ne bismo mogli pružati bez cookiesa. Daljnjim korištenjem ovog portala pristajete na korištenje cookiesa. Ovdje možete saznati više o zaštiti privatnosti i postavkama cookiesa

Vrti li se kampanja u HDZ-u oko krive teme? Ankete pokazuju da im birače odbija klijentelizam, ne HNS i Istanbulska

Rejting HDZ-a najviše je padao dok su u javnost izlazile priče o konzultatnima u Agrokoru i ministarske nekretninske nepodopštine

Anketne brojke, dakle, sugeriraju dosta jasan zaključak. Biračima HDZ-a nisu glavni problem ni HNS, ni Pupovac, ni međunarodne konvencije od kojih se dižu dlake ultrakonzervativcima. Ono što ih odbija od te stranke je, bez obzira na to gdje ju je točno planirao pozicionirati Franjo Tuđman, prije svega, klijentelizam.

Gravitacijsko središte dosadašnje kampanje u HDZ-u samo je jedna tema – je li se stranka previše odmakla prema centru i ljevici. Ekipa koju predvodi Miro Kovač najviše udara po koaliciji s HNS-om i usvajanju Istanbulske konvencije, dok tim Andreja Plenkovića uvrijeđeno uzvraća da je stranka točno na onim političkim pozicijama na koje ju je postavio Franjo Tuđman.

U takvim raspravama, koje su mišung svjetonazorskih vrijednosti, političke strategije, predizborne taktike i odjeka jednog davnog, ali očito još relevantnog kulta ličnosti, teško je naći matematički točne odgovore. Dakle, na cijeni itekako dobivaju – ankete.

Malo bistrine

Kad se pogledaju prosječni anketni rejtinzi (prosjek je dobijen od dva redovna višegodišnja istraživanja javnog mnijenja, CRO Demoskop i Crobarometar) u zadnje tri godine, odgovor na pitanje o tome jesu li izborni timovi HDZ-a postavili pravu metu u utrci pred unutarstranačke izbore ipak postaje nešto bistriji.

Nisu.

Ovdje treba prvo postaviti jedan mali disclaimer – izbori se provode unutar HDZ-a, dakle pravo glasa imaju samo članovi stranke. Članovi, jasno, nisu isto što i birači kojih ima puno više. No, zaključci o rejtingu HDZ-a itekako su važni i primjenjivi za budućnost stranke koja je čeka već na jesenskim izborima.

Vrdoljak? Nema problema

Uglavnom, biračima HDZ-a koalicija s HNS-om nije problem. Barem to nije bila u mjesecima kad je sklopljena. Salto mortale Ivana Vrdoljaka i ostatka HNS-a iz lipnja 2017. godine nije naudio popularnosti stranke Andreja Plenkovića. Lipanj, srpanj i kolovoz te godine su za HDZ danas nostalgična prošlost, s rejtingom koji je varirao oko vrtoglavih 34 posto. Da nije problem u SDSS-u? Teško. S njima su od početka, a rekordni rejting HDZ-a, od 34,6 posto zabilježen je u veljači 2017., kad se HNS-u još tepalo da je najžešća oporbena stranka.

Pad je počeo najesen te godine, a ozbiljan udarac su brojke HDZ-a počele doživljavati početkom 2018. godine. Istanbulska? Ne. Frka oko usvajanja te Konvencije je vrhunac dosegnula prosvjedima u travnju. HDZ se istopio ispod 30 posto još početkom godine. Taman negdje u vrijeme kad su se u medijima počeli objavljivati računi o lukrativnom konzultantskom biznisu u Agrokoru.

Udio Borga

Račune s vrtoglavim iznosima Agrokoru je, naime, ispostavljala, između ostalih i tvrtka iz koje je došao povjerenikom kojeg je u bivšu firmu Ivice Todorića instalirala Vlada. Jasno, kasnije se priča razgranala u aferu Borg, koja je stajala glave ministricu gospodarstva Martinu Dalić, što je Plenkoviću palo teže od svih kasnijih (vrlo brojnih) ministarskih ostavki i smjena.

Teško je, međutim, pratiti utjecaj same afere Borg na rejting HDZ-a, jer je u travnju bio vrhunac protivljenja Istanbulskoj i njena saborska ratifikacija. Martina Dalić je, pak, otišla u svibnju. Uglavnom, rejting stranke koji se početkom godine (i objavom prvih konzultantskih računa) spustio na oko 29 posto, preko ljeta je dodatno zaronio, sve do srpanjskih 26,1 posto. Očito je da su Borg i možda dijelom i Istanbulska imali daleko veći utjecaj na podršku Plenkovićevoj stranci od koalicije s HNS-om. Podsjetimo, prvi mjeseci tog, nakaradno sklopljenog političkog braka su pokazivali da HDZ stoji na 34 posto.

Lovro do dna

Ujesen pretprošle godine HDZ je počeo opet rasti, vrteći se na početku prošle godine na neloših 28-29 posto. Ali, onda je došao još jedan težak udarac. Ne, ne radi se o crnom labudu i svibanjskim izborima za Europski parlament na kojima je HDZ-ova lista blijedih, neafirmiranih i Plenkoviću (bar dotad) lojalnih kadrova. HDZ je do dna zaronio u lipnju i srpnju prošle godine, kad su javnost potresale cijele serije imovinskih skandala Plenkovićevih ministara, predvođenih čuvenim Lovrom Kuščevićem. HDZ je tad pao na 24,9 posto, a tako nizak rejting nije dosegnuo ni u vrijeme štrajka u školama, ni za povremeno nadrealne kampanje Kolinde Grabar-Kitarović koja je jurila prema porazu na predsjedničkim izborima.

Anketne brojke, dakle, sugeriraju dosta jasan zaključak. Biračima HDZ-a nisu glavni problem ni HNS, ni Pupovac, ni međunarodne konvencije od kojih se dižu dlake ultrakonzervativcima. Ono što ih odbija od te stranke je, bez obzira na to gdje ju je točno planirao pozicionirati Franjo Tuđman, prije svega, klijentelizam. Može li on postati temeljna točka razlikovanja dva suprotstavljena bloka, drugo je pitanje.

Jasmin Klarić
Telegram autor
297 članaka Više o autoru
Više s weba