Pravilnik upotrebi kolačića
Portal Telegram.hr unaprijedio je politiku privatnosti i korištenja takozvanih cookiesa, u skladu s novom europskom regulativom. Cookiese koristimo kako bismo mogli pružati našu online uslugu, analizirati korištenje sadržaja, nuditi oglašivačka rješenja, kao i za ostale funkcionalnosti koje ne bismo mogli pružati bez cookiesa. Daljnjim korištenjem ovog portala pristajete na korištenje cookiesa. Ovdje možete saznati više o zaštiti privatnosti i postavkama cookiesa

Vudrag, najuzbudljiviji hrvatski kipar mlađe generacije, opet razvaljuje. Napravio je 9 metara visoki spomenik Tesli u Budimpešti

Vudrag se nedavno vratio iz Budimpešte, no već se sprema na put u Pariz

Karijera Nikole Vudraga je u do sada neviđenom usponu. Dovoljno je podsjetiti da je još samo prije osam mjeseci Vudrag prvi puta izložio svoje radove u Parizu u Galerie Carre d'artistes, a da je već u ožujku tamo imao prvu samostalnu izložbu. Što je ravno čudu jer u Galerie Carre d'artistes svakodnevno dolazi po 5 ili 6 umjetnika iz cijelog svijeta koji nude svoje radove. O tomu hoće li galerija izložiti njihova djela odlučuje stručni savjet od šest uglednih povjesničara umjetnosti i kustosa, a procedura traje najmanje šest do osam mjeseci. Vudrag je za razliku od svih ostalih preskočio cijelu tu proceduru zahvaljujući i tomu što su u međuvremenu njegovi radovi prodani kupcima iz SAD-a, Švicarske, Francuske...

Tek što se vratio iz Budimpešte gdje je nazočio svečanosti predstavljanja njegovog spomenika Nikoli Tesli, mladi zagrebačko-varaždinski kipar Nikola Vudrag, već pakira prtljagu za Pariz. Tamo će biti svečano otvorena kolektivna međunarodna izložba na Montparnasse na kojoj će biti izloženo nekoliko njegovih radova. Time međutim ni izdaleka nije završen Vudragov pohod po europskim i svjetskim metropolama.

Njegova djela trenutno su izložena u galerijama u Parizu, New Yorku i Beirutu, a njegova galerija upravo mu je poslala listu gradova, Lyon, Lille, Bordeaux, Toulouse, Nantes, Strasbourg, Marseille, koji traže po nekoliko njegovih radova. Prije toga Vudrag još mora dovršiti već ranije naručene radove za još dvije galerije u New Yorku te u Barceloni. Unatoč prenatrpanom programu u inozemstvu, Vudrag nije zapostavio ni Hrvatsku. Tako je u šibenskom Hrvatskom narodnom kazalištu svečano predstavljena njegova bista velikog hrvatskog književnika Ive Brešana, dok je u Drnišu izradio golemu metalnu skulpturu masline.

Djela će mu stalno biti izložena u 40 galerija širom svijeta

Sve to potvrđuje da je karijera Nikole Vudraga u do sada neviđenom usponu. Dovoljno je podsjetiti da je još samo prije osam mjeseci Vudrag prvi puta izložio svoje radove u Parizu u Galerie Carre d’artistes, a da je već u ožujku tamo imao prvu samostalnu izložbu. Što je ravno čudu jer u Galerie Carre d’artistes svakodnevno dolazi po 5 ili 6 umjetnika iz cijelog svijeta koji nude svoje radove. O tomu hoće li galerija izložiti njihova djela odlučuje stručni savjet od šest uglednih povjesničara umjetnosti i kustosa, a procedura traje najmanje šest do osam mjeseci. Vudrag je za razliku od svih ostalih preskočio cijelu tu proceduru zahvaljujući i tomu što su u međuvremenu njegovi radovi prodani kupcima iz SAD-a, Švicarske, Francuske…

Menadžerica Galerie Melanie Fevre objasnila je da se još nikada nije dogodilo da se netko kao Nikola Vudrag, u samo nekoliko mjeseca, u tolikoj mjeri afirmirao, da je umjetnički savjet odlučio da Nikola Vudrag postane Premium umjetnik. Do sada taj su status stekla samo tri umjetnika, od 600 koliko ih je vezano uz Galerie. A to, među ostalim, znači da će njegova djela biti stalno izložena u više od 40 galerija širom svijeta.

Brešanova bista se savršeno uklopila u ambijent kazališta

Nikola Vudrag priznaje da ima pune ruke posla, ali ništa mu nije teško jer je potpuno predan umjetnosti i životu u ateljeu. “Takva dinamika uzima danak: osim što više nemam slobodnog vremena, stalno sam na putu, živim malo u Zagrebu, malo u Parizu, malo Varaždinu. Uz sve preuzete obveze radim još na nekim projektima javnih spomenika i to će, nadam se, biti poprilično iznenađenje. Osim toga čekaju me nastupi na nekoliko art-fair-ova koje je dogovorila moja Galerie, među kojima je onaj u Parizu najveći”, priča Vudrag.

Vudragova bista Ive Brešana otkrivena je u šibenskom HNK 27. svibnja, na obljetnicu rođenja cijenjenog dramskog pisca i profesora. Po općoj ocjeni bista se savršeno uklopila u kazališni ambijent, pa se tako potvrdilo da šibensko kazalište ne može bez Brešana, kao što Brešan ne ide bez kazališta.

Slučajni susret s Vinkom Brešanom

“Na otvorenju je bilo puno ljudi, od kojih su mnogi osobno poznavali Ivu Brešana pa sam bio zabrinut kako će oni doživjeti moj rad. Vrlo brzo sam odahnuo jer je sve prošlo bolje od očekivanog. Uživao sam radeći bistu književnika Brešana, jednog od velikih ‘hamletovaca’, jer se cijeli stvaralački proces odvijao kao da je neka njegova predstava, s puno neplaniranih situacija, ali i određenom dozom humora. Moj prijatelj Marijo slučajno je na ulici u Zagrebu sreo njegova sina redatelja Vinka Brešana.

Prišao mu je, premda ga nije poznavao, te ga je upitao: “Poštovani gospodine Brešan, hoćete molim vas poći sa mnom tu iza zgrade u dvorište. Vi niste slučajno ovdje, sudbina je u pitanju, mislim da je vrlo važno da ovo vidite…”. Premda se Vinko Brešan poprilično iznenadio tom prijedlogu ipak je krenuo za Marijom. Kad je ušao je u atelje ne znam tko je bio više iznenađen: Brešan koji me ugledao kako modeliram bistu njegovog oca ili ja koji nisam mogao vjerovati da se njegov sin tako iznenadno pojavio u mom ateljeu.

Vinko se prvi snašao pa je nakon nekoliko trenutaka čuđenja i tišine iznenađeno kazao: “Pa ovo je moj ćaća!” Meni je to bilo dovoljno, upravo mi je takva potvrda trebala. Na kraju smo zajedno zaključili da bista nalikuje Ivi Brešanu, a da Vinko nalikuje i ocu i bisti. Budući da nisam upoznao Ivu Brešana, dugo sam istraživao njegov karakter jer smatram da je to važnije od same forme biste. Na temelju priča njegovih prijatelja izradio sam bistu koja odgovara njegovu karakteru, a to znači da istodobno ima na licu i osmijeh i neku sjetu. U procesu završne obrade, odlučio sam njegovu bistu završiti u 24-karatnoj pozlati po formuli – zlatna bista za zlatnog čovjeka.”

Vudrag i Brešan na otkrivanju biste Ivi Brešanu

 

Bista Ive Brešana otkrivena u šibenskom HNK 27. svibnja

Drvo na kojem rastu pršuti

Ideju za skulpturu metalnog drveta na kojem vise pršuti, Vudrag je dobio na pomalo neobičan način. “Prije više od pola godine nazvao me čovjek koji se predstavio kao Joško Lokas, ali ne onaj Joško Lokas s televizije. Pitao me jesam li zainteresiran za izradu velike skulpture u EtnoLandu u Drnišu. Ponudio mi je središnju poziciju u tom kompleksu koji je pod zaštitom Ministarstva kulture, a prožet je tradicijom Dalmacije, od stila života i hrane do brojnih priča i legendi…

Za jednog od više sastanaka upitao sam gospodina Lokasa koja je najluđa stvar koju je čuo od posjetitelja njegova EtnoLanda. Ispričao je kako mu se nekoliko stranih turista, nakon što su probali čuveni dalmatinski pršut te vidjeli da se oni suše na obližnjem drvu, obratilo pitanjem: “Zar pršuti rastu na drveću?” Čim mi je ispričao tu anegdotu, u glavi mi se pojavila već formirana skulptura drva s pršutima”, priča Vudrag.

“Odmah sam smislio vizualni identitet tog područja: Pršut Tree, odnosno Pršut3, drvo na kojem rastu pršuti. Izradio sam skulpturu od corten čelika opsega pet metara na kojem visi devet pršuta. Osvjetljenje izvire iz korijena, a vizuru definiraju vremenski uvjeti, sunce, mrak, kiša, godine koje prolaze i mijenjaju patinu iz narančaste u tamnosmeđu boju. Uz taj vizualni identitet drva i pršuta, postoji likovni, ali i teološki element drva kao središta okupljanja, kao drvo života”, zaključuje Vudrag.

Pršut3 u drniškom EtnoLandu
Pršut3 u drniškom EtnoLandu snimljen po noći Privatna kolekcija

Kako su postavljali Teslinu skulpturu u Budimpešti

Spomenik Nikole Tesle u Budimpešti, objašnjava Nikola Vudrag, prati životni put genijalnog izumitelja od Zagreba preko Budimpešte do New Yorka te izravno spaja lik i djelo velikog znanstvenika u formi funkcionalnog dalekovoda. “Ta skulptura-dalekovod također je prvi rad koji spaja funkciju i estetiku, urbanističko uređenje i predstavljanje hrvatskog nasljeđa. Prilagođen je poziciji u Budimpešti pa služi i kao portal za ulazak u zgradu Elektrotehničkog muzeja gdje će izložba biti otvorena sljedeća tri mjeseca”, opisuje Vudrag.

“Montaža skulpture visoke devet metara i teške jednu tonu na doslovno site-specific lokaciji bio je iznimno zahtijevan zadatak. Najzabavnije je ipak bilo sastavljanje dijelova skulpture na visini od devet metara. Vatrogasac Baraka iz moje ekipe zajedno s Mađarima postavljao je jedan dio eksponata, dok sam ja uz pomoć mađarskog vatrogasca Robija postavljao drugi dio. Premda Robi ne zna ni engleski ni njemački, a ja ne znam mađarski, dok smo na visini od oko 8 metara visili na kranu dizalice, savršeno smo se razumjeli. Ja sam spajao jednu stranu skulpture, on je to pozorno promatrao pa je to isto ponovio na drugoj strani. Besprijekorna suradnja i usklađenost bez ijedne progovorene riječ. Mađari su bili odlični suradnici, cijela izložba je sjajno koncipirana pa vjerujem da će publika uživati”, priča Vudrag.

Tesla dalekovod, skracena verzija od 9 metara pred ulazom u Tehnicki muzej

Traži se prepoznatljivost umjetnika

Zahvaljujući preporuci Adriane Prlić, kustosice u Muzeju za umjetnost i obrt u Zagrebu, galerija WUNSCH pozvala je Vudraga da sudjeluje na izložbi u Montparnasseu zajedno s umjetnicima iz Francuske i drugih zemalja. Svečano otvorenje bit će 12. lipnja, a Vudrag će predstaviti radove od metala i noviju seriju portreta kako bi, kaže, održao kontinuitet stvaralaštva s materijalima kojim se predstavio u Parizu, gradu koji je postao baza za distribuciju njegovih radova po svijetu.

“Uvjerio sam se da u suvremenoj umjetnosti više nije toliko bitan kontinuitet samog materijala, bronce, kamena, željeza, gline, već se traži prepoznatljivost karaktera pa čak i drskost umjetnika. Ali, i kontinuitet i dosljednost u stvaralaštvu. Svijet je u čudnoj situaciji, pobune, prosvjedi, nezadovoljstvo, napeti odnosi, a ja, koliko mogu, borim se protiv tog barbarstva jedino kako znam – umjetnošću! Radim spomenike ljudima koji se ne smiju zaboraviti, humanistima, kulturnjacima, znanstvenicima, svima koji su pomicali granice napretka. Istodobno, te su skulpture dostupne svima onima koji vole umjetnost.”

Amelie Fevre (galeristica Carredartista Pariz) sredina, Adriana Prlić kustosica Muo u Zagrebu desno, Nikola Vudrag. S prve izložbe u Parizu u ožujku

Za sada nema dugoročnih planova

Vudrag priznaje da nema dugoročnih planova osim što slijedi ideje koje mu se svakodnevno slivaju te ga vode naprijed bolje od svih planova. Ipak i dalje je opsjednut željezom, neplemenitim materijalom, kojega umjetnost oplemenjuje. “Sve više, polako i decentno, spajam metalni izričaj s javnim skulpturama. Čekam da se jednog dana napravi spomenik u punoj metalnoj, mrežastoj formi, usklađene likovne slobode s memorijalnim konceptom osobe kojoj se spomenik diže. To je spoj koncepta, izvedbe i sličnosti s likom kao sveukupni totalni dizajn. Volio bih postaviti takvu skulpturu najprije u Hrvatskoj.”

Premda ima svega 29 godina, Vudrag je već stekao određeno iskustvo s nastupima u inozemstvu pa preporučuje mladim umjetnicima da nikada ne odustanu od rada te da svoj duhovni mir pronađu u stvaralaštvu. “Ne smije se odustati niti skretati s puta kojim se krenulo jer se uspjeh, govorim iz vlastitog iskustva, nalazi s one druge strane, iza straha. Valja se držati formule. Ako ne nađem put, utrt ću ga sam”, priča.

“Izborio sam se za svoju karijeru i živi sam dokaz da mladi mogu uspjeti upornošću i radom, pogotovo u umjetnosti. Još se nadam da će moja domovina dati priliku mladim talentiranim umjetnicima da pokažu svoja nova, svježija umjetnička promišljanja. Žao mi je samo da su mlađe generacije kvalitetnih umjetnika pomalo rezervirane spram proboja u Europu jer ih tijekom školovanje ne osposobljavaju za to. No, bez potvrđivanja u sredinama u kojima vlada žestoka međunarodna konkurencija, teško je provjeriti vrijednost vlastitog stvaralaštva te postići kompletnu afirmaciju”, zaključuje Vudrag.

Mladen Pleše
Novinar
464 članka Više o autoru
Više s weba