Zaključak da je šef Hrvatskog zavoda za javno zdravstvo time odigrao ključnu ulogu u osiguranju parlamentarne većine, nužna je logička posljedica koja je, uostalom, od četvrtka do danas istaknuta u brojnim političkim i medijskim komentarima. GLAS i Domovinski pokret su, štoviše, zatražili smjenu Capaka s funkcije koju obnaša.
Ništa od opravdanja
Mi smo, pak, od Hrvatskog zavoda za javno zdravstvo još u petak pokušali doznati Capakovu stranu priče – ne onu koju je ponavljao u medijskim istupima – da je samo dao epidemiološko mišljenje o Hrebakovom slučaju, već onu koja bi cijeloj zbrci dala stanoviti kontekst, a možda i – opravdanje.
Ukratko, zanimalo nas je koliko je puta od 1. ožujka do danas Hrvatski zavod za javno zdravstvo izdao slično mišljenje o nezaraznosti, poput onog koje je Capak izdao Hrebaku. Koliko je takvih mišljenja potpisao osobno ravnatelj HZJZ-a. Nadalje, koliko se dosad tako izdanih mišljenja kosilo s odlukama Županijskih zavoda za javno zdravstvo (jer, po odluci Bjelovarsko-bilogorskog zavoda Hrebak je morao dva tjedna biti u samoizolaciji), te kome se točno građani nezadovoljni rješenjima županijskih Zavoda za javno zdravstvo o obveznoj samoizolaciji (poput gospodina Hrebaka) trebaju obratiti da dobiju mišljenje o nezaraznosti.
Kontekst i prva lopta
Ako je, naime, sve u redu s mišljenjem ravnatelja HZJZ-a koje je omogućilo HSLS-ovom zastupniku da bude u Saboru i Andreju Plenkoviću da danas ima Vladu, onda bi precizni odgovori na ova pitanja mogli otkriti kontekst koji je, možda, drugačiji od onog kakav se ovako, na prvu loptu čini. Da se ne radi, je li, o običnoj političkoj manipulaciji koja će dodatno – usred pandemije – smanjiti povjerenje javnosti i u Stožer i u mjere koje to tijelo donosi.
Capak nam se javio u petak poslije podne, značajno uznemiren, kako je rekao, smjerom u kojem idu pitanja. No, nakon kraćeg objašnjavanja, obećao je poslati odgovore – do ponedjeljka. Unatoč dodatnom, današnjem obećanju, odgovori i dalje nisu stigli (ako dođu svakako ćemo ih objaviti).
Članak se nastavlja ispod oglasa
Pandemijska frakcija HDZ-a
S obzirom na to da suvislih odgovora koji bi proširili kontekst Capakove razrješnice 76. ruci za Andreja Plenkovića nema, ovu epizodu se po svemu sudeći može tretirati kao vrhunac (i to, ne treba se zavaravati, dosadašnji vrhunac) političke zloupotrebe Nacionalnog stožera civilne zaštite. Ovo tijelo je vremenom očito postalo pandemijska frakcija Hrvatske demokratske zajednice i to, sudeći po izbornim rezultatima – izrazito uspješna frakcija.
Podsjetimo, nakon što je rejting HDZ-a zaronio porazom Kolinde Grabar-Kitarović na predsjedničkim izborima početkom godine, način na koji je Stožer usmjeravao borbu protiv koronavirusa je u početku imao široku potporu javnosti, što se odrazilo i na rejting vladajuće stranke. Oko rezultata u prva dva mjeseca hrvanja s Covidom-19 HDZ je strukturirao i cijelu kampanju koju je vodio pod egidom “Sigurna Hrvatska”, a nekoliko najistaknutijih članova Stožera postali su HDZ-ovi kandidati na izborima.
Na pressicama Stožera tako se, usred kampanje, na politizaciju pandemije žalio prvi s HDZ-ove liste u Šestoj izbornoj jedinici (Davor Božinović), a govorili su i prvi s liste HDZ-a u Desetoj izbornoj jedinici (Vili Beroš), te četrnaesta s liste HDZ-a u Sedmoj izbornoj jedinici (Maja Grba-Bujević). U prvoj petorci Stožera nastupali su (i nastupaju) još i običan član HDZ-a (Krunoslav Capak) i simpatizerka Kolinde Grabar-Kitarović (Alemka Markotić).
Članak se nastavlja ispod oglasa
Tango s više partnera
Jasno da se u takvim okolnostima, nakon izbora održanih u rizičnim epidemiološkim uvjetima i kampanje koju je obilježilo opravdavanje razloga zbog kojih Andrej Plenković ne mora u samoizolaciju unatoč kontaktu s osobama pozitivnima na koronavirus, nije moglo očekivati da javnost preporuke Stožera doživljava kao neupitno stručne. Stoga i sve veće nepridržavanje epidemioloških mjera i preporuka valja promatrati i kao efekt očite politizacije tijela koje je prije svega trebalo biti zaduženo za obranu zemlje od pandemije, a ne za pobjedu HDZ-a na izborima.
Sam Capak je nedavno strategiju borbe s virusom usporedio s tangom; no nema nikakve sumnje da ovaj strastveni argentinski ples članovi Stožera plešu osim s virusom i s odabranim političkim partnerima. I tako se približava vjerojatno epidemiološki vrlo izazovna jesen, a stručni integritet Stožera postaje rutinski dio sve sarkastičnijih pošalica široke javnosti. Što bi moglo poći krivo?
Članak se nastavlja ispod oglasa
Zašto Capak ne želi reći koliko je ispričnica za samoizolaciju, poput one Hrebakove, dosad potpisao?
Zanimljivo bi bilo znati i koliko se mišljenja HZJZ-a kosilo s odlukama županijskih Zavoda za javno zdravstvo
Sve veće nepridržavanje epidemioloških mjera i preporuka valja promatrati i kao efekt očite politizacije tijela koje je prije svega trebalo biti zaduženo za obranu zemlje od pandemije, a ne za pobjedu HDZ-a na izborima.
Četiri dana su prošla otkad je izglasana nova Vlada Andreja Plenkovića, a kontroverza oko ključnog, 76. glasa još nije razriješena. Radi se naravno o predsjedniku HSLS-a Dariju Hrebaku kojeg je od već propisane samoizolacije spasilo službeno mišljenje ravnatelja Hrvatskog zavoda za javno zdravstvo Krunoslava Capaka. S obzirom na negativan nalaz testa na koronavirus, Capak je ovjerio Hrebaku da narednih 36-48 sati ne mora u samoizolaciju.
Zaključak da je šef Hrvatskog zavoda za javno zdravstvo time odigrao ključnu ulogu u osiguranju parlamentarne većine, nužna je logička posljedica koja je, uostalom, od četvrtka do danas istaknuta u brojnim političkim i medijskim komentarima. GLAS i Domovinski pokret su, štoviše, zatražili smjenu Capaka s funkcije koju obnaša.
Ništa od opravdanja
Mi smo, pak, od Hrvatskog zavoda za javno zdravstvo još u petak pokušali doznati Capakovu stranu priče – ne onu koju je ponavljao u medijskim istupima – da je samo dao epidemiološko mišljenje o Hrebakovom slučaju, već onu koja bi cijeloj zbrci dala stanoviti kontekst, a možda i – opravdanje.
Ukratko, zanimalo nas je koliko je puta od 1. ožujka do danas Hrvatski zavod za javno zdravstvo izdao slično mišljenje o nezaraznosti, poput onog koje je Capak izdao Hrebaku. Koliko je takvih mišljenja potpisao osobno ravnatelj HZJZ-a. Nadalje, koliko se dosad tako izdanih mišljenja kosilo s odlukama Županijskih zavoda za javno zdravstvo (jer, po odluci Bjelovarsko-bilogorskog zavoda Hrebak je morao dva tjedna biti u samoizolaciji), te kome se točno građani nezadovoljni rješenjima županijskih Zavoda za javno zdravstvo o obveznoj samoizolaciji (poput gospodina Hrebaka) trebaju obratiti da dobiju mišljenje o nezaraznosti.
Kontekst i prva lopta
Ako je, naime, sve u redu s mišljenjem ravnatelja HZJZ-a koje je omogućilo HSLS-ovom zastupniku da bude u Saboru i Andreju Plenkoviću da danas ima Vladu, onda bi precizni odgovori na ova pitanja mogli otkriti kontekst koji je, možda, drugačiji od onog kakav se ovako, na prvu loptu čini. Da se ne radi, je li, o običnoj političkoj manipulaciji koja će dodatno – usred pandemije – smanjiti povjerenje javnosti i u Stožer i u mjere koje to tijelo donosi.
Capak nam se javio u petak poslije podne, značajno uznemiren, kako je rekao, smjerom u kojem idu pitanja. No, nakon kraćeg objašnjavanja, obećao je poslati odgovore – do ponedjeljka. Unatoč dodatnom, današnjem obećanju, odgovori i dalje nisu stigli (ako dođu svakako ćemo ih objaviti).
Pandemijska frakcija HDZ-a
S obzirom na to da suvislih odgovora koji bi proširili kontekst Capakove razrješnice 76. ruci za Andreja Plenkovića nema, ovu epizodu se po svemu sudeći može tretirati kao vrhunac (i to, ne treba se zavaravati, dosadašnji vrhunac) političke zloupotrebe Nacionalnog stožera civilne zaštite. Ovo tijelo je vremenom očito postalo pandemijska frakcija Hrvatske demokratske zajednice i to, sudeći po izbornim rezultatima – izrazito uspješna frakcija.
Podsjetimo, nakon što je rejting HDZ-a zaronio porazom Kolinde Grabar-Kitarović na predsjedničkim izborima početkom godine, način na koji je Stožer usmjeravao borbu protiv koronavirusa je u početku imao široku potporu javnosti, što se odrazilo i na rejting vladajuće stranke. Oko rezultata u prva dva mjeseca hrvanja s Covidom-19 HDZ je strukturirao i cijelu kampanju koju je vodio pod egidom “Sigurna Hrvatska”, a nekoliko najistaknutijih članova Stožera postali su HDZ-ovi kandidati na izborima.
Na pressicama Stožera tako se, usred kampanje, na politizaciju pandemije žalio prvi s HDZ-ove liste u Šestoj izbornoj jedinici (Davor Božinović), a govorili su i prvi s liste HDZ-a u Desetoj izbornoj jedinici (Vili Beroš), te četrnaesta s liste HDZ-a u Sedmoj izbornoj jedinici (Maja Grba-Bujević). U prvoj petorci Stožera nastupali su (i nastupaju) još i običan član HDZ-a (Krunoslav Capak) i simpatizerka Kolinde Grabar-Kitarović (Alemka Markotić).
Tango s više partnera
Jasno da se u takvim okolnostima, nakon izbora održanih u rizičnim epidemiološkim uvjetima i kampanje koju je obilježilo opravdavanje razloga zbog kojih Andrej Plenković ne mora u samoizolaciju unatoč kontaktu s osobama pozitivnima na koronavirus, nije moglo očekivati da javnost preporuke Stožera doživljava kao neupitno stručne. Stoga i sve veće nepridržavanje epidemioloških mjera i preporuka valja promatrati i kao efekt očite politizacije tijela koje je prije svega trebalo biti zaduženo za obranu zemlje od pandemije, a ne za pobjedu HDZ-a na izborima.
Sam Capak je nedavno strategiju borbe s virusom usporedio s tangom; no nema nikakve sumnje da ovaj strastveni argentinski ples članovi Stožera plešu osim s virusom i s odabranim političkim partnerima. I tako se približava vjerojatno epidemiološki vrlo izazovna jesen, a stručni integritet Stožera postaje rutinski dio sve sarkastičnijih pošalica široke javnosti. Što bi moglo poći krivo?