Nekad je nužno odabrati stranu

Zašto Državno izborno povjerenstvo, suludim pravilima o TV sučeljavanjima, konvenira Kolindi Grabar Kitarović?

Smislena i gledljiva televizijska debata s velikim brojem kandidata nije moguća

“Stav je DIP-a da se na sučeljavanje kandidata na izborima za predsjednika Republike Hrvatske treba pozvati sve kandidate za predsjednika RH i dati im jednaku mogućnost za predstavljanje pod jednakim uvjetima”, kaže se u odgovoru DIP-a na naš upit.

Kolinda Grabar-Kitarović, po svemu sudeći, do drugog kruga neće sudjelovati u uobičajenim sučeljavanjima predsjedničkih kandidata u izbornoj kampanji za novi mandat na Pantovčaku. Iako još nema službene odluke u njenom stožeru, iz svega što se događa posljednjih dana da se zaključiti kako predsjednica ne kani u vatru sa Zoranom Milanovićem i Miroslavom Škorom, koji su joj po svemu sudeći najozbiljniji protukandidati za novi mandat na Pantovčaku.

Eventualno bi Grabar-Kitarović mogla, procjenjuju u njezinom okruženju, prihvatiti sudjelovanje u zajedničkoj raspravi većeg broja kandidata. Takva bi rasprava, međutim, s obzirom na potencijalni broj kandidata mogla biti daleko od iole smislene.

Besmislena debata 10 kandidata

Prije pet godina stvar je donekle funkcionirala. Tadašnji predsjednik Ivo Josipović nije pomišljao na izvrdavanje uobičajenog demokratskog standarda sučeljavanja kandidata i sudjelovao je na televizijskim debatama na kojima su bili, uz njega i predsjednicu, još i Ivan Vilibor Sinčić (sada predsjednik Živog zida) i Milan Kujundžić (sada ministar zdravstva). No, s četvero kandidata još se i dalo složiti smislenu emisiju, zbog koje vam ne dođe da se odmah uhvatite daljinskog i promijenite program – za ove izbore je dosad svoje ambicije za kandidaturu naznačilo više od deset ljudi.

I to nije nimalo neobično: na predsjedničkim izborima 2009. godine u prvom krugu je 12, a još pet godina ranije 13 kandidata skupilo po deset tisuća potpisa i kandidirati se za funkciju predsjednika Republike.

Što kaže Izborno povjerenstvo?

Pravila za sučeljavanja su jasna. Hrvatska televizija i Hrvatski radio moraju dati jednaki prostor svim kandidatima i tu smislenog sučeljavanja prije drugog kruga ne može ni biti. Stav Državnog izbornog povjerenstva, međutim, kako je naznačeno u odgovoru za Telegram, takvu situaciju preslikava i na komercijalne televizije s nacionalnom koncesijom.

“Stav je DIP-a da se na sučeljavanje kandidata na izborima za predsjednika Republike Hrvatske treba pozvati sve kandidate za predsjednika RH i dati im jednaku mogućnost za predstavljanje pod jednakim uvjetima”, kaže se u odgovoru DIP-a na pitanje o tome mogu li komercijalne televizije organizirati sučeljavanja (u prvom krugu) s manjim brojem kandidata.

Iako u Pravilima o postupanju elektroničkih medija s nacionalnom koncesijom u RH tijekom izborne promidžbe postoji stavak koji izričito govori o tome da nakladnici imaju pravo odrediti broj kandidata na sučeljavanju, u odgovoru DIP-a koji je potpisala potpredsjednica tog tijela Ana Lovrin, kaže se kako se ta pravila odnose na izbore za zastupnike u Hrvatski sabor, “a u odnosu na izbore za predsjednika RH propisana je njihova odgovarajuća primjena”.

15 minuta za pozdrave

Ta “odgovarajuća primjena” je spomenuti stav DIP-a o tome da se na sučeljavanja u izbornoj kampanji moraju pozvati svi predsjednički kandidati. Stav o pozivanju “svih kandidata” je ujedno i odgovor na pitanje Telegrama bi li po propisima bilo moguće organizirati sučeljavanje u dva dijela, jednom u kojem bi sudjelovali samo anketno jači kandidati i drugom u kojem bi se sučelili kandidati koji u anketama stoje lošije.

Ukratko, takav stav DIP-a nas dovodi do toga da u kampanji jednostavno neće biti moguće organizirati smisleno sučeljavanje predsjedničkih kandidata. Bude li ih 7-8, a kamoli i više od toga, trebat će 15 minuta samo da se predstave i pozdrave gledatelje. Što nas, opet, dovodi do Kolinde Grabar-Kitarović.

Neka se sučeljavaju Milanović i Škoro

U nedjeljnom razgovoru za N1 predsjednica se nije jasno odredila prema debatama s protukandidatima. Na pitanje hoće li se sučeljavati, odgovorila je: “Kad za to dođe vrijeme, razgovarat ćemo o tome. Prije toga želim vidjeti program”. Nije precizirala znači li to da bi, recimo, mogla odbiti sučeljavanje s nekim protukandidatom ovisno o njegovom programu ili, na primjer, konkretno sa Zoranom Milanovićem koji uopće nema namjeru objaviti program.

U njezinom izbornom stožeru ne otkrivaju hoće li pristati na sučeljavanje u prvom krugu. Kažu da o tome nema još nikakve odluke te da „predsjednica ne bježi od sučeljavanja, ali sve u svoje vrijeme”. No, u krugu bliskom predsjednici procjenjuju da Kolinda Grabar-Kitarović neće pristati na debatu sa samo jednim ili dvoje kandidata prije drugog kruga izbora. Nema nikakve potrebe za tim, kažu neki njezini suradnici, koji smatraju da je dobra odluka da pričeka tko će izboriti drugi krug – Milanović ili Škoro. „Neka se njih dvojica sučeljavaju za ulazak u drugi krug”, komentirao je suradnik Kolinde Grabar-Kitarović.

Kakav je plan nacionalnih televizija?

Prema neslužbenim informacijama, izborni stožeri već su dobili ponudu za debatu od jedne komercijalne televizije s nacionalnom koncesijom. Prema toj ponudi, sučeljavanje bi se održalo početkom prosinca. Nacionalne TV kuće, međutim, službeno još ne otkrivaju svoje planove.

Dvije komercijalne TV postaje pitali smo jesu li već ponudili kandidatima da sudjeluju u sučeljavanju prije početka kampanje te kako planiraju organizirati debate nakon što kampanja formalno počne. S Nove TV poručuju tek da njihov informativni program intenzivno priprema sadržaje vezane za izbore. S RTL-a, pak, otkrivaju da su načelno obavljeni razgovori sa svim stožerima te će, ako kandidati pokažu interes, ta televizija “organizirati sučeljavanja sukladno svojoj anketi Crodemoskopu”.

Ukoliko bude više kandidata nego prije pet godina, a gotovo je sigurno da hoće, takva debata se, sudeći po stavu DIP-a, da organizirati jedino i isključivo prije početka službene kampanje (zadnjih petnaestak dana pred izbore).

Izborni račun bez krčmara

Ukratko, predsjednica ima sve moguće alibije da preskoči iole smislenija sučeljavanja s jačim protukandidatima u prvom krugu. Jer, ako prije kampanje, kako je mnogo puta izjavljivala “obavlja državničke poslove”, a u kampanji je dozvoljeno samo sučeljavanje koje svojom masovnošću gubi ikakav smisao, jasno je da se zatvara prostor da predsjednica uživo ukrsti argumente s Milanovićem i Škorom (možda i Kolakušićem).

Savršeno je jasno kako njoj odgovara narativ po kojem bi se u prvom krugu, kako kažu njeni suradnici, trebali obračunati Milanović i Škoro oko toga tko će od njih dvojice u drugi krug. No, osim što takav stav znači ne baš demokratsko izigravanje smisla prvog izbornog kruga i jednako demokratski deficitarno izbjegavanje ozbiljnijih sučeljavanja, malo podsjeća na priču o računu i krčmaru kojeg nema. Jer, drugog kruga će gotovo sigurno biti. Manje je izvjesno hoće li u njemu sudjelovati i kandidatkinja Grabar-Kitarović.