U SAD-u senatski i kongresni odbori, odnosno specijalno formirana kongresna tijela redovno provode javna saslušanja vodećih ljudi iz privatnog sektora, državnih i javnih dužnosnika i službenika o mnogim temama od općeg interesa. Tako su krajem 2001. i u prvoj polovini 2002. provedena kongresna javna saslušanja osoba koje su bile uključene ili imale saznanja o kolapsu Enrona. Početkom 2009., nakon što je uhićen „financijski čarobnjak“ Bernard Madoff zbog prijevare vrijedne 50 milijardi dolara, kongresni i senatski odbori danima su rešetali dužnosnike SEC-a, regulatora tržišta kapitala optužujući ih za nebrigu, a jednog od vodećih ljudi agencije i za sukob interesa.
Godinu dana kasnije senatski i kongresni odbori proveli su detaljno istraživanje o razlozima koji su doveli do sloma investicijske banke Lehman Brothers. Američki zakonski okvir, za razliku od hrvatskog, ne ograničava rad parlamentarnih odbora u slučajevima kada je već pokrenut sudski postupak. HDZ i njegovi koalicijski partneri nisu dosad htjeli podržati osnivanje Istražnog povjerenstva Hrvatskog sabora o svim političkim, gospodarskim i financijskim aspektima „afere Agrokor“. Nakon što je Ivica Todorić, još uvijek većinski vlasnik koncerna i kompanija u njegovom sastavu, na svom blogu i sam podržao formiranje saborskog istražnog povjerenstva, svako daljnje protivljenje vladajućih postaje skandalozno. Javnost ima pravo saznati sve razloge koji su doveli do najveće financijsko-političke afere u modernoj Hrvatskoj, a koji po prirodi stvari nisu i ne moraju biti od naročitog interesa za Državno odvjetništvo.
Todorić vratio aferu u središte interesa
Ivica Todorić svojim je blogom vratio aferu Agrokor u samo središte interesa javnosti. U tekstovima objavljenim u prvih 48 sati posebno su zanimljive dvije epizode igre skrivača oko Agrokora i Vlade te uz njih vezana podrška formiranju saborskog istražnog povjerenstva. U prvom objavljenom tekstu Todorić tvrdi da su „on i Uprava Agrokora potpisali aktivaciju Zakona, […], pod ucjenom, prisilom, prijetnjama i manipulacijama zakonskim odredbama i neviđenim medijskim linčem“. Ako zanemarimo medijski linč sve ostalo zahtijevalo bi podrobnu pozornost ne samo saborskog istražnog povjerenstva. Jer tom rečenicom većinski vlasnik Agrokora izravno optužuje Vladu ili neke njezine članove za postupke koji se nikako ne mogu opravdati. Nitko nema pravo, ponajmanje član Vlade, protuzakonitim metodama tjerati drugoga na bilo kakvo činjenje. Tu tešku optužbu Todorić mora potkrijepiti dokazima jer u protivnom radi se o običnoj kleveti.
U nedjeljnom nastavku bloga, Ivica Todorić poimence navodi sve sudionike tajnih sastanaka te proširuje optužbu i na nezakonito raspolaganje poslovnim i financijskim podacima o koncernu. Cijela epizoda stvaranja i implementacije Lex Agrokor treba biti do kraja rasvijetljena. Ne samo zbog Ivice Todorića, nego i zbog svih vjerovnika koncerna od kojih će mnogi pokušati naplatiti svoja potraživanja sudskim putem, i to upravo od Republike Hrvatske. Najveći i najmoćniji među njima, poput ruske Sberbanke, dobili su tako (ne)očekivanog saveznika u pravnom osporavanju dvojbenog zakonskog rješenja.
Novo uspostavljeno savezništvo Todorića i vjerovnika
To novo uspostavljeno savezništvo dodatno je produbljeno istim pogledom na rad i postupke izvanredne uprave Agrokora. Todorić je optužio Antu Ramljaka za „ugovaranje nepotrebnog i nelegalnog kredita, koji su za sebe dizajnirali strvinarski fondovi, zbog kojeg je založena sva ključna strateška imovina, i to trustu Madison Pacific Ltd sa sjedištem u Hong Kongu“. Potpuno isti razlozi naveli su i Sberbanku na pokretanje sudskih postupaka protiv Agrokora u Zagrebu, Londonu i Beogradu. Nije sporno da je daleko najlošija odluka izvanredne uprave kredit po roll-up modelu u ukupnom iznosu od 530 milijuna eura potpisan 8. lipnja 2017.
Još jednom treba podsjetiti da je Ante Ramljak uz suglasnost Privremenog vjerovničkog vijeća zadužio Agrokor za taj iznos na način da je za svaki novi posuđeni euro kreditorima priznao prioritetnu naplatu jednog eura starog duga. Početkom rujna kompanije u sastavu Agrokora čije su dionice uvrštene na tržište Zagrebačke burze obavijestile su javnost da su temeljem tog kreditnog aranžmana u korist Madison Pacific Ltd iz Hong Konga založile sve svoje zgrade i zemljišta. Dva tjedna kasnije saznali smo da je 15. rujna ove godine potpisan ugovor prema kojem su i žigovi Leda i Jamnice založeni u korist iste pravne osobe. Sve navedeno nije izazvalo neku naročitu pažnju u javnosti, a oni malobrojni znatiželjnici još su jednom bahato i bezobrazno ušutkani.
Članak se nastavlja ispod oglasa
Poimenična lista kreditora nikad nije objavljena
Cijela priča o roll-up modelu nikada nije do kraja transparentno, logično i razumljivo ispričana. I danas na službenim internetskim stranicama Agrokora stoji obavijest od 5. srpnja 2017. u kojoj se navodi da je u kreditiranju sudjelovalo „više od dvadeset hrvatskih i internacionalnih banaka i fondova“. Nikada nije objavljena poimenična lista kreditora, nikada nije prezentiran kriterij po kojem su alocirana prava na novo kreditiranje te do danas nismo saznali stvarne razloge zbog čega Sberbanka nije htjela sudjelovati u tom krajnje dvojbenom poslu. Kada za koji dan izvanredna uprava napokon objavi tablice s listom i iznosima „starih“ tražbina javnost će, gle čuda, i dalje biti uskraćena za detalje novog kreditiranja kojim je potpuno promijenjen redoslijed naplate za 530 milijuna eura starih potraživanja.
I nakon tri mjeseca ne znamo kriterije po kojima je Knighthead Capital Management zajedno s drugim vlasnicima obveznica Agrokora dobio pravo da kreditira koncern u iznosu od 150 milijuna eura, što je cca 17% nominalne vrijednosti obveznica koncerna. Zašto je „neosiguranim“ bankama koje u Privremenom vjerovničkom vijeću predstavlja Sberbanka alocirano relativno manje prava, cca 10% tražbina ili 170 milijuna eura? Zbog čega su „osigurane“ domaće banke obradovane retroaktivnim uvrštenjem u roll-up model kredita od 80 milijuna eura koji su odobrile u prvom tjednu rada izvanredne uprave? Zašto je više nego galantni Ante Ramljak dodao domaćim bankama još 80 milijuna eura kreditnih prava i na taj način im osigurao najveći relativni iznos za spašavanje starih potraživanja?
Ramljaka će pokriti Privremeno vjerovničko vijeće
Znači, roll-up model već je u samom početku na neravnomjeran način raspodijelio prava za uspješnu naplatu istog iznosa starih tražbina između tri grupe financijskih vjerovnika. Kada se Sberbanka između ostalog i zbog toga opravdano pobunila te odustala od svojih prava na novi kredit od 110 milijuna eura, što je cca 10% njenih ukupnih tražbina, Ante Ramljak i društvo su taj iznos prepustili nekome drugome. Kome, bez obzira na brojne upite nije do danas poznato. Iz nekih razloga taj podatak je strogo čuvana tajna. Ako ne prije, imena kreditora i razloge za njihov odabir saznat ćemo sigurno u nekom od sudskih sporova koji se već vode ili će se tek voditi, kako protiv Agrokora, tako i protiv Republike Hrvatske.
Članak se nastavlja ispod oglasa
Ante Ramljak bit će pokriven odlukom peteročlanog Privremenog vjerovničkog vijeća koje je većinom glasova podržalo to, u većem dijelu, nepotrebno zaduživanje. Dva predstavnika dobavljača u vijeću uvjetovala su svoju podršku roll-up modelu naplatom starih potraživanja, predstavnici Knighthead Capital Managementa i Zagrebačke banke logično su bili za aranžman iz vlastite kuhinje te je opće zadovoljstvo i sreću kvario jedino predstavnik Sberbanke. Na kraju su se svi sudionici roll-up modela sakrili iza Madison Pacific Ltd-a, trusta sa sjedištem u Hong Kongu, uredima u Singapuru, Pekingu i Londonu, osnovanog 2010. upravo za ovakve prilike i namjene. Važno je napomenuti da početkom lipnja javnost nije bila upoznata sa svim uvjetima kreditiranja, pogotovo ne s ključnim uvjetom da će sudionici roll-up modela dobiti i dodatno osiguranje povrata kredita putem zaloga na zgrade, zemljišta i trgovačke žigove ključnih kompanija.
Agrokor zadužen za duplo veći iznos od potrebnog
Izvanredna uprava zadužila je Agrokor u iznosu koji je barem dva puta veći od onog potrebnog za financiranje tekućeg poslovanja, na način koji nije izrijekom dozvoljen zakonom, a sve u svrhu plaćanja starih tražbina dobavljača prema diskrecijski određenim kriterijima. Vladajući i oporba nisu uopće reagirali na izjavu čelnog čovjeka Sberbanke, Germana Grefa, izrečenu prije dva tjedna, u kojoj upozorava da je zbog nedovoljne transparentnosti i kvalitete rada izvanredne uprave banka prisiljena na rezervaciju cjelokupnih potraživanja te da je spremna na dugotrajan sudski postupak kako bi ostvarila svoja prava. Prije više od tri mjeseca njegov zamjenik Maxim Poletaev nakon sastanka u Banskim dvorima pozvao se na rusku poslovicu kako je „bolja mršava nagodba nego debela tužba“.
Izvanredna uprava svojim je načinom rada i donesenim odlukama natjerala najvećeg vjerovnika na promjenu tog stava. Ako vladajući u tome ne vide nepotrebno i nerazumno povećanje rizika za Republiku Hrvatsku, ako oporba u stanju u kakvom je danas, nije kadra progurati ni formiranje saborskog istražnog povjerenstva, onda je posve logično da sve skupa završi potpunim debaklom. Oni koji danas odlučuju o različitom tretmanu vjerovnika koncerna očito su skloni moralnom hazardu i bahatosti te uvjereni u vlastitu nezamjenjivost i nedodirljivost, što je nepogrešivi recept za svaku katastrofu.
Članak se nastavlja ispod oglasa
Zašto je, bez obzira na njegove motive, nakon Todorićeva istupa presudno osnovati saborsko povjerenstvo
Telegramov kolumnist analizira pitanja koje bi Povjerenstvo trebalo rasvijetliti
Kada za koji dan izvanredna uprava napokon objavi tablice s listom i iznosima 'starih' tražbina javnost će, gle čuda, i dalje biti uskraćena za detalje novog kreditiranja kojim je potpuno promijenjen redoslijed naplate za 530 milijuna eura starih potraživanja. Javnost ima pravo saznati sve razloge koji su doveli do najveće financijsko-političke afere u modernoj Hrvatskoj, a koji po prirodi stvari nisu i ne moraju biti od naročitog interesa za Državno odvjetništvo
U SAD-u senatski i kongresni odbori, odnosno specijalno formirana kongresna tijela redovno provode javna saslušanja vodećih ljudi iz privatnog sektora, državnih i javnih dužnosnika i službenika o mnogim temama od općeg interesa. Tako su krajem 2001. i u prvoj polovini 2002. provedena kongresna javna saslušanja osoba koje su bile uključene ili imale saznanja o kolapsu Enrona. Početkom 2009., nakon što je uhićen „financijski čarobnjak“ Bernard Madoff zbog prijevare vrijedne 50 milijardi dolara, kongresni i senatski odbori danima su rešetali dužnosnike SEC-a, regulatora tržišta kapitala optužujući ih za nebrigu, a jednog od vodećih ljudi agencije i za sukob interesa.
Godinu dana kasnije senatski i kongresni odbori proveli su detaljno istraživanje o razlozima koji su doveli do sloma investicijske banke Lehman Brothers. Američki zakonski okvir, za razliku od hrvatskog, ne ograničava rad parlamentarnih odbora u slučajevima kada je već pokrenut sudski postupak. HDZ i njegovi koalicijski partneri nisu dosad htjeli podržati osnivanje Istražnog povjerenstva Hrvatskog sabora o svim političkim, gospodarskim i financijskim aspektima „afere Agrokor“. Nakon što je Ivica Todorić, još uvijek većinski vlasnik koncerna i kompanija u njegovom sastavu, na svom blogu i sam podržao formiranje saborskog istražnog povjerenstva, svako daljnje protivljenje vladajućih postaje skandalozno. Javnost ima pravo saznati sve razloge koji su doveli do najveće financijsko-političke afere u modernoj Hrvatskoj, a koji po prirodi stvari nisu i ne moraju biti od naročitog interesa za Državno odvjetništvo.
Todorić vratio aferu u središte interesa
Ivica Todorić svojim je blogom vratio aferu Agrokor u samo središte interesa javnosti. U tekstovima objavljenim u prvih 48 sati posebno su zanimljive dvije epizode igre skrivača oko Agrokora i Vlade te uz njih vezana podrška formiranju saborskog istražnog povjerenstva. U prvom objavljenom tekstu Todorić tvrdi da su „on i Uprava Agrokora potpisali aktivaciju Zakona, […], pod ucjenom, prisilom, prijetnjama i manipulacijama zakonskim odredbama i neviđenim medijskim linčem“. Ako zanemarimo medijski linč sve ostalo zahtijevalo bi podrobnu pozornost ne samo saborskog istražnog povjerenstva. Jer tom rečenicom većinski vlasnik Agrokora izravno optužuje Vladu ili neke njezine članove za postupke koji se nikako ne mogu opravdati. Nitko nema pravo, ponajmanje član Vlade, protuzakonitim metodama tjerati drugoga na bilo kakvo činjenje. Tu tešku optužbu Todorić mora potkrijepiti dokazima jer u protivnom radi se o običnoj kleveti.
U nedjeljnom nastavku bloga, Ivica Todorić poimence navodi sve sudionike tajnih sastanaka te proširuje optužbu i na nezakonito raspolaganje poslovnim i financijskim podacima o koncernu. Cijela epizoda stvaranja i implementacije Lex Agrokor treba biti do kraja rasvijetljena. Ne samo zbog Ivice Todorića, nego i zbog svih vjerovnika koncerna od kojih će mnogi pokušati naplatiti svoja potraživanja sudskim putem, i to upravo od Republike Hrvatske. Najveći i najmoćniji među njima, poput ruske Sberbanke, dobili su tako (ne)očekivanog saveznika u pravnom osporavanju dvojbenog zakonskog rješenja.
Novo uspostavljeno savezništvo Todorića i vjerovnika
To novo uspostavljeno savezništvo dodatno je produbljeno istim pogledom na rad i postupke izvanredne uprave Agrokora. Todorić je optužio Antu Ramljaka za „ugovaranje nepotrebnog i nelegalnog kredita, koji su za sebe dizajnirali strvinarski fondovi, zbog kojeg je založena sva ključna strateška imovina, i to trustu Madison Pacific Ltd sa sjedištem u Hong Kongu“. Potpuno isti razlozi naveli su i Sberbanku na pokretanje sudskih postupaka protiv Agrokora u Zagrebu, Londonu i Beogradu. Nije sporno da je daleko najlošija odluka izvanredne uprave kredit po roll-up modelu u ukupnom iznosu od 530 milijuna eura potpisan 8. lipnja 2017.
Još jednom treba podsjetiti da je Ante Ramljak uz suglasnost Privremenog vjerovničkog vijeća zadužio Agrokor za taj iznos na način da je za svaki novi posuđeni euro kreditorima priznao prioritetnu naplatu jednog eura starog duga. Početkom rujna kompanije u sastavu Agrokora čije su dionice uvrštene na tržište Zagrebačke burze obavijestile su javnost da su temeljem tog kreditnog aranžmana u korist Madison Pacific Ltd iz Hong Konga založile sve svoje zgrade i zemljišta. Dva tjedna kasnije saznali smo da je 15. rujna ove godine potpisan ugovor prema kojem su i žigovi Leda i Jamnice založeni u korist iste pravne osobe. Sve navedeno nije izazvalo neku naročitu pažnju u javnosti, a oni malobrojni znatiželjnici još su jednom bahato i bezobrazno ušutkani.
Poimenična lista kreditora nikad nije objavljena
Cijela priča o roll-up modelu nikada nije do kraja transparentno, logično i razumljivo ispričana. I danas na službenim internetskim stranicama Agrokora stoji obavijest od 5. srpnja 2017. u kojoj se navodi da je u kreditiranju sudjelovalo „više od dvadeset hrvatskih i internacionalnih banaka i fondova“. Nikada nije objavljena poimenična lista kreditora, nikada nije prezentiran kriterij po kojem su alocirana prava na novo kreditiranje te do danas nismo saznali stvarne razloge zbog čega Sberbanka nije htjela sudjelovati u tom krajnje dvojbenom poslu. Kada za koji dan izvanredna uprava napokon objavi tablice s listom i iznosima „starih“ tražbina javnost će, gle čuda, i dalje biti uskraćena za detalje novog kreditiranja kojim je potpuno promijenjen redoslijed naplate za 530 milijuna eura starih potraživanja.
I nakon tri mjeseca ne znamo kriterije po kojima je Knighthead Capital Management zajedno s drugim vlasnicima obveznica Agrokora dobio pravo da kreditira koncern u iznosu od 150 milijuna eura, što je cca 17% nominalne vrijednosti obveznica koncerna. Zašto je „neosiguranim“ bankama koje u Privremenom vjerovničkom vijeću predstavlja Sberbanka alocirano relativno manje prava, cca 10% tražbina ili 170 milijuna eura? Zbog čega su „osigurane“ domaće banke obradovane retroaktivnim uvrštenjem u roll-up model kredita od 80 milijuna eura koji su odobrile u prvom tjednu rada izvanredne uprave? Zašto je više nego galantni Ante Ramljak dodao domaćim bankama još 80 milijuna eura kreditnih prava i na taj način im osigurao najveći relativni iznos za spašavanje starih potraživanja?
Ramljaka će pokriti Privremeno vjerovničko vijeće
Znači, roll-up model već je u samom početku na neravnomjeran način raspodijelio prava za uspješnu naplatu istog iznosa starih tražbina između tri grupe financijskih vjerovnika. Kada se Sberbanka između ostalog i zbog toga opravdano pobunila te odustala od svojih prava na novi kredit od 110 milijuna eura, što je cca 10% njenih ukupnih tražbina, Ante Ramljak i društvo su taj iznos prepustili nekome drugome. Kome, bez obzira na brojne upite nije do danas poznato. Iz nekih razloga taj podatak je strogo čuvana tajna. Ako ne prije, imena kreditora i razloge za njihov odabir saznat ćemo sigurno u nekom od sudskih sporova koji se već vode ili će se tek voditi, kako protiv Agrokora, tako i protiv Republike Hrvatske.
Ante Ramljak bit će pokriven odlukom peteročlanog Privremenog vjerovničkog vijeća koje je većinom glasova podržalo to, u većem dijelu, nepotrebno zaduživanje. Dva predstavnika dobavljača u vijeću uvjetovala su svoju podršku roll-up modelu naplatom starih potraživanja, predstavnici Knighthead Capital Managementa i Zagrebačke banke logično su bili za aranžman iz vlastite kuhinje te je opće zadovoljstvo i sreću kvario jedino predstavnik Sberbanke. Na kraju su se svi sudionici roll-up modela sakrili iza Madison Pacific Ltd-a, trusta sa sjedištem u Hong Kongu, uredima u Singapuru, Pekingu i Londonu, osnovanog 2010. upravo za ovakve prilike i namjene. Važno je napomenuti da početkom lipnja javnost nije bila upoznata sa svim uvjetima kreditiranja, pogotovo ne s ključnim uvjetom da će sudionici roll-up modela dobiti i dodatno osiguranje povrata kredita putem zaloga na zgrade, zemljišta i trgovačke žigove ključnih kompanija.
Agrokor zadužen za duplo veći iznos od potrebnog
Izvanredna uprava zadužila je Agrokor u iznosu koji je barem dva puta veći od onog potrebnog za financiranje tekućeg poslovanja, na način koji nije izrijekom dozvoljen zakonom, a sve u svrhu plaćanja starih tražbina dobavljača prema diskrecijski određenim kriterijima. Vladajući i oporba nisu uopće reagirali na izjavu čelnog čovjeka Sberbanke, Germana Grefa, izrečenu prije dva tjedna, u kojoj upozorava da je zbog nedovoljne transparentnosti i kvalitete rada izvanredne uprave banka prisiljena na rezervaciju cjelokupnih potraživanja te da je spremna na dugotrajan sudski postupak kako bi ostvarila svoja prava. Prije više od tri mjeseca njegov zamjenik Maxim Poletaev nakon sastanka u Banskim dvorima pozvao se na rusku poslovicu kako je „bolja mršava nagodba nego debela tužba“.
Izvanredna uprava svojim je načinom rada i donesenim odlukama natjerala najvećeg vjerovnika na promjenu tog stava. Ako vladajući u tome ne vide nepotrebno i nerazumno povećanje rizika za Republiku Hrvatsku, ako oporba u stanju u kakvom je danas, nije kadra progurati ni formiranje saborskog istražnog povjerenstva, onda je posve logično da sve skupa završi potpunim debaklom. Oni koji danas odlučuju o različitom tretmanu vjerovnika koncerna očito su skloni moralnom hazardu i bahatosti te uvjereni u vlastitu nezamjenjivost i nedodirljivost, što je nepogrešivi recept za svaku katastrofu.