Jedna stvar je u kampanjama HDZ-a devedesetih bila sasvim izvjesna – autokraciji nagnut režim Franje Tuđmana oporbu će, uglavnom na prilično izravan način, optužiti skoro pa za izdaju nacionalnih interesa. Taj lijep običaj pomalo se izgubio u desetljeću koje je slijedilo, da bi ga, zajedno s komunistima i Jugoslavijom, u mainstream vratio Tomislav Karamarko.
Njegovim političkim karambolom činilo se da je bar priča o izdajnicima nacionalnih interesa postala dio arhive nekih ružnijih vremena. Andrej Plenković je, međutim, pregazio i taj djelić nade u makar minorni napredak društvene komunikacije. Andrej Plenković je danas u Koprivnici jasno i naširoko optužio oporbu da je cijelo vrijeme nastojala rušiti obranu od koronavirusa – pravno, gospodarski i politički.
Vrhunac je to, barem dosad, jer je do izborne šutnje ostalo još više od sedam dana, pokušaja da se sebe pokaže spasiteljem nacije, a sve ostale šarlatanima i prodavačima magle, što je u politici ipak legitimna taktika. Makar povremeno karikaturalno crno-bijela. Međutim, direktno prozivati političke protivnike da usred pandemije ruše obranu od virusa, nije ništa drugo nego ispisivanje optužnice za veleizdaju.
Kampanja koja odlazi nizvodno
Nije teško zaključiti zbog čega Plenković poseže i za ovim očajničkim alatom u još jednoj u nizu HDZ-ovih kampanja u posljednjih petnaestak mjeseci koja odlazi nizvodno. Dijelovi ankete po izbornim jedinicama koje se objavljuju ovih dana ukazuju na to da njegova stranka neće osvojiti relativnu većinu. HDZ, naime, zaostaje u tri izborne jedinice koje obuhvaćaju dijelove Zagreba (Druga, Šesta i Sedma) i u kojima se obično kali konačni pobjednik izbora, jer su odnosi izjednačeni (u svim ostalim jedinicama su ljevica ili desnica u jasnoj prednosti).
Postoje dvije stvari koje su za HDZ još gore od ovih brojki koje Restart koaliciji predviđaju vjerojatno nekoliko mandata prednosti 5. srpnja. Prvo, anketa HRejting je provedena između 14. i 22. lipnja, dakle prije eksplozije koronavirusa koja je HDZ-ovu kampanju “Sigurna Hrvatska” napravio lošom šalom i prije Plenkovićevog tvrdoglavog odbijanja i same pomisli da ode u samoizolaciju.
Vučićevska galerija autokrata
Drugo, trend. U anketama su trendovi važniji od samih apsolutnih brojki, jer ukazuju na pravac kojim bi se mogla kretati potpora do samog izbornog dana. HDZ tu stoji ovako, ista agencija, Promocija plus, koja je radila HRejting, provela je svoje redovno istraživanje u svibnju. U toj anketi Hrvatska je jedna izborna jedinica, a početkom svibnja za HDZ bi glasalo 30,2 a SDP 27,8 posto birača. Promocija plus je isto istraživanje napravila početkom lipnja.
Članak se nastavlja ispod oglasa
HDZ je već bio u padu, Restart koalicija skočila je na vrh, ali s minijaturnom prednošću: 27,2:26,6 posto.
S tolikom razlikom prednost u mandatima bi bila ili nikakva ili minimalna. No, dosad objavljeni HRejting pokazuje da će ona svakako biti viša od jednog ili dva mandata. A anketa je provedena prije novog koronakaosa u koji je utonula zemlja, s premijerom koji uporno gazi još jedan vlastiti predizborni slogan – onaj da nema nedodirljivih.
U tim okolnostima sve je izglednije da su, čak i ako HDZ uspije nekako okupiti većinu u Saboru sa Škorom i tko zna još kim, ovo posljednji dani Andreja Plenkovića na mjesto predsjednika Vlade Republike Hrvatske. Nervoza i tvrdoglavost koje iz njega isijavaju stoga se, ljudski, možda i mogu razumjeti. Posezanje za optužbom za nacionalnu izdaju, međutim, korak je koji Plenkovića fiksira u Vučićevsku galeriju istočnoeuropskih autokrata i za koji ne vrijede nikakve olakšavajuće okolnosti.
Članak se nastavlja ispod oglasa
Zašto je Plenkovićev jučerašnji nasrtaj oko korone najautokratskiji ispad još od Karamarka
Plenković je optužio oporbu da je rušila obranu od koronavirusa, pravno, gospodarski i politički
Tuđmanov lijep običaj iz devedesetih, da oporbu optužuje za izdaju nacionalnih interesa, pomalo se izgubio u desetljeću koje je slijedilo, da bi ga, zajedno s komunistima i Jugoslavijom, u mainstream vratio Tomislav Karamarko. A sada ga je preuzeo i Andrej Plenković
Jedna stvar je u kampanjama HDZ-a devedesetih bila sasvim izvjesna – autokraciji nagnut režim Franje Tuđmana oporbu će, uglavnom na prilično izravan način, optužiti skoro pa za izdaju nacionalnih interesa. Taj lijep običaj pomalo se izgubio u desetljeću koje je slijedilo, da bi ga, zajedno s komunistima i Jugoslavijom, u mainstream vratio Tomislav Karamarko.
Njegovim političkim karambolom činilo se da je bar priča o izdajnicima nacionalnih interesa postala dio arhive nekih ružnijih vremena. Andrej Plenković je, međutim, pregazio i taj djelić nade u makar minorni napredak društvene komunikacije. Andrej Plenković je danas u Koprivnici jasno i naširoko optužio oporbu da je cijelo vrijeme nastojala rušiti obranu od koronavirusa – pravno, gospodarski i politički.
Vrhunac je to, barem dosad, jer je do izborne šutnje ostalo još više od sedam dana, pokušaja da se sebe pokaže spasiteljem nacije, a sve ostale šarlatanima i prodavačima magle, što je u politici ipak legitimna taktika. Makar povremeno karikaturalno crno-bijela. Međutim, direktno prozivati političke protivnike da usred pandemije ruše obranu od virusa, nije ništa drugo nego ispisivanje optužnice za veleizdaju.
Kampanja koja odlazi nizvodno
Nije teško zaključiti zbog čega Plenković poseže i za ovim očajničkim alatom u još jednoj u nizu HDZ-ovih kampanja u posljednjih petnaestak mjeseci koja odlazi nizvodno. Dijelovi ankete po izbornim jedinicama koje se objavljuju ovih dana ukazuju na to da njegova stranka neće osvojiti relativnu većinu. HDZ, naime, zaostaje u tri izborne jedinice koje obuhvaćaju dijelove Zagreba (Druga, Šesta i Sedma) i u kojima se obično kali konačni pobjednik izbora, jer su odnosi izjednačeni (u svim ostalim jedinicama su ljevica ili desnica u jasnoj prednosti).
Postoje dvije stvari koje su za HDZ još gore od ovih brojki koje Restart koaliciji predviđaju vjerojatno nekoliko mandata prednosti 5. srpnja. Prvo, anketa HRejting je provedena između 14. i 22. lipnja, dakle prije eksplozije koronavirusa koja je HDZ-ovu kampanju “Sigurna Hrvatska” napravio lošom šalom i prije Plenkovićevog tvrdoglavog odbijanja i same pomisli da ode u samoizolaciju.
Vučićevska galerija autokrata
Drugo, trend. U anketama su trendovi važniji od samih apsolutnih brojki, jer ukazuju na pravac kojim bi se mogla kretati potpora do samog izbornog dana. HDZ tu stoji ovako, ista agencija, Promocija plus, koja je radila HRejting, provela je svoje redovno istraživanje u svibnju. U toj anketi Hrvatska je jedna izborna jedinica, a početkom svibnja za HDZ bi glasalo 30,2 a SDP 27,8 posto birača. Promocija plus je isto istraživanje napravila početkom lipnja.
HDZ je već bio u padu, Restart koalicija skočila je na vrh, ali s minijaturnom prednošću: 27,2:26,6 posto.
S tolikom razlikom prednost u mandatima bi bila ili nikakva ili minimalna. No, dosad objavljeni HRejting pokazuje da će ona svakako biti viša od jednog ili dva mandata. A anketa je provedena prije novog koronakaosa u koji je utonula zemlja, s premijerom koji uporno gazi još jedan vlastiti predizborni slogan – onaj da nema nedodirljivih.
U tim okolnostima sve je izglednije da su, čak i ako HDZ uspije nekako okupiti većinu u Saboru sa Škorom i tko zna još kim, ovo posljednji dani Andreja Plenkovića na mjesto predsjednika Vlade Republike Hrvatske. Nervoza i tvrdoglavost koje iz njega isijavaju stoga se, ljudski, možda i mogu razumjeti. Posezanje za optužbom za nacionalnu izdaju, međutim, korak je koji Plenkovića fiksira u Vučićevsku galeriju istočnoeuropskih autokrata i za koji ne vrijede nikakve olakšavajuće okolnosti.