Zašto je poražavajuće izvješće EK o hrvatskom pravosuđu direktna kritika premijeru Plenkoviću

Hrvatska je po izvješću EK o vladavini prava jedna od najproblematičnijih članica Europske unije

Europska komisija se naširoko poziva na preporuke Antikorupcijskog odbora Vijeća Europe (GRECO), koje je posljednjem izvješću za Hrvatsku naglasilo kako “ističe važnost da svi dužnosnici (bez obzira na njihov položaj) u Hrvatskoj u potpunosti surađuju s Povjerenstvom, tako da ono može propisno i učinkovito obavljati svoje dužnosti”. Izvješće GRECO-a je, podsjetimo, Vlada ove godine stotinjak dana sakrivala, da bi ga objavila sredinom ožujka, dok se javnost bavila koronavirusom i netom uvedenim strogim mjerama izolacije.

Može se to gledati i na pozitivan način. Recimo, tmurno izvješće Europske komisije o vladavini prava u Hrvatskoj može napraviti da se čovjek osjeća bar 15-20 godina mlađim, kad su sa strahom i susramljem dočekivani dokumenti iz Bruxellesa o stanju u našoj zemlji.

No, opsjena ne pomaže – desetljeća su ipak prošla. A Hrvatska odavno ovako plastično nije izgledala – u dokumentu Europske komisije – kao zemlja u kojoj su ključni vijci pravne i demokratske sigurnosti odvijeni toliko da cijeloj konstrukciji prijeti opak i opasan tresak o zemlju.

Prvi do najgorih

Konkretno? Portal Politico je analizirao izvješća o vladavini prava za svih 27 zemalja EU. Uz već notorne troublemakere, Poljsku i Mađarsku, kao problematična istaknuta je Bugarska, a zatim grupa od četiri zemlje – Hrvatska, Malta, Slovačka i Rumunjska. Ovo, naravno, nije samo još jedna ljestvica EU u kojoj je Hrvatska pri dnu i koja znači da imamo ili ćemo imati deset-sto-tisuću eura manje u džepu od drugih stanovnika Europske unije.

Vladavina prava je osnovni uvjet postojanja i razvoja bilo kakvog demokratskog sustava (a, uzgred, i jedna od najbazičnijih postavki nužnih za dostizanje tih deset-sto-tisuću eura više). Uz sve to, poražavajući skor vladavine prava direktan je šamar premijeru Andreju Plenkoviću i to iz – Bruxellesa, europskog centra političke moći u kojem se tako dobro i rado snalazi.

Sve je nacrtao

“Ništa više neću dostaviti. Nacrtali smo sve”, prije godinu dana je bjesnio predsjednik Vlade na Povjerenstvo za odlučivanje o sukobu interesa koje je inzistiralo na dokumentaciji o putu stranačke delegacije u Helsinki. I nije dostavio. Odluku Povjerenstva koje je ustanovilo da je time prekršio načela obnašanja dužnosti iz Zakona o sprječavanju sukoba interesa srušio je (zasad, presuda nije pravomoćna) na sudu, s argumentacijom da Povjerenstvo ne može odlučivati oko načela obnašanja dužnosti.

Europsko izvješće o vladavini prava sasjeklo je premijerove argumente u ovom slučaju. “Iako (Povjerenstvo) može izreći administrativne sankcije zbog nepoštivanja propisa, čini se da je njegova sposobnost provjere podataka i provođenja odluka ograničena nedostatkom punog pristupa informacijama i nesuradnjom dužnosnika”, konstatira se u briselskom izvješću o vladavini prava u Hrvatskoj.

Izvješće koje su skrivali

EK podsjeća i na to koliko je važno osigurati da Povjerenstvo ima dovoljne ovlasti za izricanje sankcija koje će dužnosnike odvratiti od kršenja zakona, kako bi moglo i dalje imati preventivnu ulogu. “Pola” političke klase u Hrvatskoj (Plenković, Karamarko, Bandić, Bernardić), međutim, sudski pokušava srušiti odluke Povjerenstva baš kako bi se postiglo da ovo tijelo ne istražuje bilo kakva sumnjiva ponašanja dužnosnika osim ograničenog broja onih koji su taksativno navedeni u zakonskim paragrafima.

Europska komisija se, pritom, naširoko poziva na preporuke Antikorupcijskog odbora Vijeća Europe (GRECO), koje je posljednjem izvješću za Hrvatsku naglasilo kako “ističe važnost da svi dužnosnici (bez obzira na njihov položaj) u Hrvatskoj u potpunosti surađuju s Povjerenstvom, tako da ono može propisno i učinkovito obavljati svoje dužnosti”. Izvješće GRECO-a je, podsjetimo, Vlada ove godine stotinjak dana sakrivala, da bi ga objavila sredinom ožujka, dok se javnost bavila koronavirusom i netom uvedenim strogim mjerama izolacije.

O medijima na 24 jezika

Ako premijer nakon čitanja izvješća EK o vladavini prava u Hrvatskoj ima dojam da mu bride oba obraza, onda je to i zbog dijela o stanju u medijima, gdje se govori kako su novinari izloženi različitim vrstama prijetnji, ali i tužbama čiji je cilj zastrašivanje. Spominje se i pravi val od preko tisuću tužbi protiv novinara u prošloj godini.

“Ne kažem da stvari ne mogu biti bolje, ali da mi imputirate 2019. da ovdje postoji problem slobode medija to faktički nije točno, i mogu ići u debatu s kim hoćete”, govorio je premijer lani. Sad tu debatu može voditi na 24 službena jezika Europske unije.

Jasmin Klarić
Telegram autor
602 članka Više o autoru
Više s weba
Ostanite uz telegramov program