Pravilnik upotrebi kolačića
Portal Telegram.hr unaprijedio je politiku privatnosti i korištenja takozvanih cookiesa, u skladu s novom europskom regulativom. Cookiese koristimo kako bismo mogli pružati našu online uslugu, analizirati korištenje sadržaja, nuditi oglašivačka rješenja, kao i za ostale funkcionalnosti koje ne bismo mogli pružati bez cookiesa. Daljnjim korištenjem ovog portala pristajete na korištenje cookiesa. Ovdje možete saznati više o zaštiti privatnosti i postavkama cookiesa

Zašto je Sberbank pustio priču da želi van i što će se događati ako Rusi zbilja izađu iz Agrokora

Donosimo novi, sedmi nastavak Fižulićevog analitičkog feljtona o Agrokoru

Nakon nezgodnih poruka šefa Sberbanka, gospođa Kristina Laco još jednom je u dobrom dijelu hrvatskih medija ubila loše vijesti o Agrokoru. Šefica PR agencije koja zastupa izvanrednu upravu Agrokora i njene nalogodavce tako je, barem u Hrvatskoj, zaustavila Reuters. Ono što nije uspjelo Džavidu Nimaniju, predsjedniku Predsjedništva SAP Kosova kad je u proljeće 1981. kriknuo "Zaustavite Reuters!", jer je ta svjetska agencija bila objavila vijest o demonstracijama Albanaca, uspjelo je gotovo četiri desetljeća kasnije gospođi Laco.

Goranko Fižulić posljednjih tjedana u analitičkom feljtonu detaljno secira najveće probleme Agrokora s kojima će se RH tek morati suočiti. Ako ste propustili, ovdje možete pronaći prvi, drugi, treći, četvrti, peti i šesti nastavak njegove priče.


Maxim Poletaev, posebni savjetnik Uprave Sberbanka za Agrokor, u četvrtak je za Reuters izjavio da Sberbank razmatra prodaju svojih udjela u “novom” Agrokoru koje je stekao na temelju Nagodbe. Nije ni najmanje iznenađujuće da njegova banka provjerava i tu opciju, ali je krajnje neobično da se o tome javno govori. Sberbank je u Nagodbi stekao 39,20 posto vlasništva, a druga ruska banka, VTB 7,20 posto. Kako se na obje banke primjenjuju sankcije koje je Europska unija uvela Ruskoj federaciji, a time i bankama u većinskom državnom vlasništvu, one ne mogu izravno na tržištu kupovati depozitarne potvrde koje je su surogat vlasničkih papira “novog” Agrokora, ali ih mogu prodavati.

Neki drugi blagoglagoljivi izvori iz Sberbanka nisu propustili dodati da su ponude koje su dobili od visoko rizičnih fondova jako daleko od nominalne vrijednosti depozitarnih potvrda. Kako su u međuvremenu i neki drugi vjerovnici Agrokora ispitivali mogućnosti prodaje svojih udjela u “novom” Agrokoru možemo s velikom vjerojatnošću zaključiti da se trenutna ponuđena cijena kreće oko 30 centi za euro. Bivša potpredsjednica Vlade i ministrica gospodarstva Martina Dalić navela je u svojoj knjizi kako će Sberbank zahvaljujući Nagodbi naplatiti 52 posto svojih tražbina. Ako ruska banka proda svoje depozitarne potvrde i pripadajuće dužničke papire po cijeni od 30 centi za euro onda će njena naplata dosegnuti samo 15,6 posto od 1,1 milijarde eura kreditnih plasmana.

Nepoznati kupac može kontrolirati Agrokor za 200 milijuna eura

U tom slučaju bi odabrani, privilegirani i “nepoznati” kupac mogao steći kontrolu nad novim Agrokorom za 200 milijuna eura, naravno uz apsorpciju kredita u hrvatskom dijelu Grupe od 1,5 milijardi eura i nešto manje od polovine tog iznosa u Mercatoru. Taj “nepoznati” kupac bi komadanjem Agrokora i prodajom pojedinih društava u njegovom sastavu bio u prilici ostvariti dobit, pod uvjetom da su procjene vrijednosti društava u vlasništvu Agrokora koje su rađene za Ivicu Todorića odnosno izvanrednu upravu realne i ostvarljive na tržištu.

Prema dostupnim, smišljeno netransparentnim, prema javnosti bezobrazno podcjenjivačkim i nepotpunim podacima izvanredne uprave za prvih devet mjeseci ove godine, društva pod njenom kontrolom ostvarila su nekonsolidiranu dobit prije troškova savjetnika i same izvanredne uprave te troškova amortizacije i kamata u iznosu 1,6 milijarde kuna. U tom poslovnom rezultatu nisu iskazani rezultati Mercatora te gubici cijelog niza manjih društava u Hrvatskoj. Mercator Grupa je u istom razdoblju imala konsolidirani prihod od 1,6 milijardi eura i neto dobit nakon obračunatih poreza od 9 milijuna eura.

Svaki vlasnik bit će prisiljen na komadanje i prodaju dijelova Grupe

Kad bi se izvanredna uprava kojim slučajem potrudila i napravila poslovno izvješće sukladno zakonskim obavezama za “normalna” trgovačka društva te u njemu prikazala i sve troškove razdoblja onda bi konsolidirani rezultat Agrokor Grupe bio neto gubitak. Naime, zbroj troškova savjetnika, izvanredne uprave, troškova amortizacije i financiranja veći je od nekonsolidirane prikazane operativne dobiti od 1,6 milijardi kuna.

Budući da je grupa Prehrana (Jamnica, Ledo, Zvijezda, PIK Vrbovec, Dijamant, Frikom i Sarajevski kiseljak) u tom razdoblju ostvarila 1,07 milijardu kuna operativne dobiti ili 17 posto od ukupne prodaje, a grupa Maloprodaja (Konzum u Hrvatskoj i BiH te Tisak) 398 milijuna kuna ili 3,9 posto od ukupne prodaje nije teško zaključiti kako je taj ključni segment Agrokora i dalje samo njegov uteg zbog kojeg će svaki vlasnik biti prisiljen na komadanje i prodaju dijelova Grupe.

Ključna prepreka realizaciji bilo kojeg scenarija je roll-up kredit

Sberbank može odustati od prodaje svojih udjela u narednim mjesecima i sam pokušati upravljati Agrokorom. U tom slučaju ima dvije moguće izlazne opcije. Jedna je samo teoretska, Agrokor po njoj ostaje cjelina i kao takav putem javne ponude dionica izlazi na burzu. Ta opcija nije izgledna jer je iz gore navedenih poslovnih rezultata vidljivo da Agrokor Grupa ima bitno manju vrijednost nego njen segment prehrambeno-prerađivačke industrije oslobođen balasta maloprodaje. Druga opcija jednaka je scenariju koji bi realizirao i “nepoznati” kupac, uspješna društva bila bi prodana u vrlo kratkom roku, a preostala likvidirana ili prepuštena manjinskim vlasnicima.

Ključna prepreka realizaciji bilo kojeg scenarija je postojeći roll-up kredit. Mercator je za 642 milijuna eura kreditnih obaveza u prvih devet mjeseci ove godine platio 25,6 milijuna eura kamata i naknada. Izvanredna uprava Agrokora iznos ukupno plaćenih financijskih naknada za 1,06 milijardi eura štetan kredit taji i od same sebe. Fabris Peruško povjerio se novinarima na nedavnom neformalnom druženju kako će u narednim tjednima imenovati banku koja će riješiti problem refinanciranja, a ministar gospodarstva Darko Horvat uspio je prije tri dana izjaviti kako “hitno treba pronaći model refinanciranja postojećeg kredita jer je on skup i tržišno neosnovan.” Sad, tko je tu i kada pao s Marsa teško je kazati.

Peruško u potrazi za bankom koja će refinancirati kredit

Thomas Wagner i Martin Gudgeon uvalili su taj “skupi i tržišno neosnovani kredit” Anti Ramljaku i Martini Dalić uz asistenciju Marice Vidaković i prijatelja u lipnju 2017. Fabris Peruško taj je isti kredit produžio 10. srpnja 2018., valjda uz znanje i blagoslov ministra Darka Horvata, do 10. rujna 2019. na način da novčana marža iznosi 6 posto godišnje, PIK marža 2 posto godišnje do 10. siječnja 2019., 4 posto od 11. siječnja do 10. veljače, a nakon toga se uvećava za 0,5 posto svakog mjeseca sve do dospijeća kredita.

Uz sve to Agrokor je platio jednokratnu naknadu od 2 posto na ukupan iznos kredita 10. srpnja 2018., a 1 posto morat će platiti 10. siječnja 2019. Samo ove dvije posljednje naknade jednake su iznosu koji je Mercator ukupno platio za sve kamate i naknade u prvih deset mjeseci ove godine. Sva sreća da je Fabris Peruško odlučio žurno krenuti u potragu za bankom koja će refinancirati taj kredit jer će u protivnom Agrokor u narednih devet mjeseci morati platiti pet puta veći ukupni iznos različitih marži i naknada nego što je ukupan iznos kamata na kredite Mercatoru u tom razdoblju.

Sberbank stavio Agrokoru omču oko vrata

Izjava Maxima Poletaeva Reutersu može imati nekog smisla samo kao poruka Vladi Republike Hrvatske. Sberbank je od početka 2017. učinio cijeli niz taktičkih pogrešaka, očito ne razumijevajući i podcjenjujući ovdašnje prilike i poglavito neovisne medije čije objave su dovele do smjene Ante Ramljaka i Martine Dalić. Nakon što su se vratili u proces sklapanja Nagodbe, dozvolili su da se roll-up kredit produži, prema riječima ministra Darka Horvata, “po preskupim i tržišno neosnovanim uvjetima.”

Na taj način stavili su omču oko vrata Grupi Agrokor i dodatno pogoršali izglede za opstojnost Konzuma u njegovoj sadašnjoj veličini i formatu. Teško da će premijer Andrej Plenković uopće trznuti na ovu novu rusku žalopojku. Ionako je za njega bilo politički najteže probavljivo to što je kontrola nad Agrokor Grupom trebala pripasti ruskim državnim bankama.

Gospođa Laco je uspjela zaustaviti Reuters

Nakon nezgodnih poruka Poletaeva, gospođa Kristina Laco još jednom je u dobrom dijelu hrvatskih medija ubila loše vijesti o Agrokoru. Šefica PR agencije koja zastupa izvanrednu upravu Agrokora i njene nalogodavce tako je, barem u Hrvatskoj, zaustavila Reuters. Ono što nije uspjelo Džavidu Nimaniju, predsjedniku Predsjedništva SAP Kosova kad je u proljeće 1981. kriknuo “Zaustavite Reuters!”, jer je ta svjetska agencija bila objavila vijest o demonstracijama Albanaca, uspjelo je gotovo četiri desetljeća kasnije gospođi Laco.

Tako su samo rijetki uspjeli saznati da Sberbank valorizira opciju prodaje svojih udjela i da još uvijek nema rješenje za refinanciranje “preskupog i tržišno neodrživog kredita.” Nije teško primijetiti da gospođa Laco, dok je zaustavljala Reuters, nije dovoljno pazila na ministra gospodarstva Darka Horvata koji je jednu od nedodirljivih i neupitnih vrijednosti rada njenih bivših i sadašnjih poslodavaca i nalogodavaca popljuvao u samo tri riječi.

Goranko Fižulić
Poduzetnik
192 članka Više o autoru
Više s weba