U Hrvatskoj, koju kao brine demografija, problem je to što Vlada stambenu štednju potiče sa 60 kuna

Kakva je veza uredskog prostora u Sky officeu i dvije pizze sa sirom?

FOTO: Robert Anic/PIXSELL

Kad je krenula priča o stambenoj štednji u Hrvatskoj, krajem devedesetih, demografski problemi su bili dosta daleko od statusa “strateškog pitanja za budućnost Hrvatske i temelj ukupnog razvoja zemlje” (opet Plenković), a godišnji državni poticaj za stambenu štednju je iznosio 1.250 kuna. Vremenom, kako je državni proračun bujao skoro kao i negativne demografske brojke, poticaj se - smanjivao. Na 750, pa 500 kuna, a posljednjih godina (2014. je privremeno i ukinut) polako se topio do sadašnje cijene dvije jeftinije pizze - godišnje.

Bilo je to u veljači 2017. godine. Vlada je bila još nova, očekivanja velika, a Milan Bandić je imao jednoznamenkasti broj zastupnika u Saboru.

Premijer Andrej Plenković je gostujući na konferenciji o demografiji i mirovinskom sustavu istaknuo kako je pitanje demografije strateško pitanje za budućnost Hrvatske i temelj ukupnog razvoja zemlje, te najavio osnivanje Vijeća za demografsku revitalizaciju Republike Hrvatske. Spominjao je tmurne podatke o iseljavanju i dodao kako je Vladi namjera “koristiti sva raspoloživa sredstva kako bi mladi ostajali u zemlji i ovdje ispunjavali svoje potrebe, nalazili posao i osnivali obitelj”. Na istoj konferenciji je govorio i državni tajnik za demografiju Marin Strmota, koji je predstavio Demografsku strategiju Hrvatske.

Veliki folklor

Godinu dana poslije, na tiskovnoj konferenciji nakon četvrte sjednice Vijeća za demografsku revitalizaciju RH, novinarima je bilo malo čudno. Mjere koje su predstavljali Strmota i resorna ministrica Nada Murganić su im se činile identične onima koje je Vlada predstavila tri mjeseca ranije. Strmotina reakcija postala je brzo viralna: “Točno, ovo je jedan veliki folklor, kao demograf smatram da ovo nije dovoljno. S današnjim danom podnosim ostavku jer država izumire, ovo pročitano je neozbiljno”.

Od tad, a ima evo 11 mjeseci, održana je još ukupno jedna sjednica Vijeća za demografsku revitalizaciju RH.

Sky office

Prošli četvrtak je zato održana redovna sjednica Vlade Republike Hrvatske. Peta točka dnevnog reda ticala se davanja suglasnosti za privremeno preseljenje gruntovnice iz Nacionalno sveučilišne knjižnice u unajmljeni prostor. Gruntovnica se mora seliti jer je Vlada odlučila da zgrada u kojoj je dosad radila mora poslužiti kao jedan od središnjih prostora za predsjedanje Hrvatske Europskom unijom u prvoj polovici 2020. godine. Ali, avaj, Ministarstvo državne imovine je utvrdilo da oni ne raspolažu nekretninom u vlasništvu RH koja bi bila zadovoljavajuća za potrebe Zemljišnoknjižnog odjela. Pa će se potreban prostor, dok se ne završi izgradnja posebne zgrade za gruntovnicu, unajmiti u luksuznom zagrebačkom Sky officeu. Trošak unajmljivanja, s režijama i PDV-om, precizno su izračunali u Banskim dvorima, iznosit će 15.314.256,00 kuna.

Ministri su, jasno, digli ruke za ovako povoljan posao.

Dvije pizze, sa sirom

Samo malo kasnije, na red je došla stambena štednja, solidno bitna stvar za, da se podsjetimo Plenkovića iz 2017. godine, mlade koji bi “ostajali u zemlji i ovdje ispunjavali svoje potrebe, nalazili posao i osnivali obitelj”. Vlada je donijela odluku o iznosu državnih poticaja za stambenu štednju u ovoj godini. Onom tko, dakle, u stambenu štednju uloži 5000 kuna, država će podebljati račun s cijelih 60 kuna poticaja.

Kad je krenula priča o stambenoj štednji u Hrvatskoj, krajem devedesetih, demografski problemi su bili dosta daleko od statusa “strateškog pitanja za budućnost Hrvatske i temelj ukupnog razvoja zemlje” (opet Plenković), a godišnji državni poticaj za stambenu štednju iznosio je 1.250 kuna. Vremenom, kako je državni proračun bujao skoro kao i negativne demografske brojke, poticaj se – smanjivao. Na 750, pa 500 kuna, a posljednjih godina (2014. je privremeno i ukinut) polako se topio do sadašnje cijene dvije jeftinije pizze – godišnje.

Ukupan trošak poticaja, procijenili su u Banskim dvorima, tri točke dnevnog reda nakon Sky officea, bit će oko 16 milijuna kuna.

Zabrinutost

Nekoliko sati kasnije, medijima je stigla fotografija Josipa Bozanića i Kolinde Grabar-Kitarović s njihovog redovnog sastanka.

“Zagrebački nadbiskup kardinal Josip Bozanić i predsjednica Republike Kolinda Grabar-Kitarović sastali su se u četvrtak i izrazili zabrinutost zbog sve većeg i češćeg odlaska mladih iz Hrvatske te istaknuli potrebu snažnijeg zauzimanja odgovornih institucija pri rješavanju tog problema”, stajalo je u popratnom priopćenju.