Drama se nekad ne može dovoljno uvjerljivo izraziti samo riječima, prisjećanjima, gestama. Nekad su nužne brojke.
Naprimjer, političko pitanje o tome hoće li IDS podržati predsjedničkog kandidata Zorana Milanovića na prvi pogled se ne doima spektakularno važnim. No, Milanović je u jučer objavljenom razgovoru za Hinu naglasio da mu IDS-ova pomoć treba, “jer naprosto u Istri nije svejedno podržava li te IDS ili ne”. I dalje ne izgleda dramatično?
Razlika između pobjede i poraza
Brojke, međutim, mogu djelovati poput uznemirujuće glazbe u trilerima. U drugom krugu posljednjih predsjedničkih izbora Kolinda Grabar-Kitarović je 2015. godine pobijedila Ivu Josipovića s razlikom od nešto više od 32 tisuće glasova. Prije dva mjeseca je Amsterdamska koalicija čiji je IDS član u Istri dobila 22.805 glasova, skoro polovicu od ukupnog broja glasova u cijeloj Hrvatskoj. Pritom treba znati da je izlaznost na europskim izborima bila oko 30, a na predsjedničkim u drugom krugu 59 posto. Ili, još jasnije – po posljednjem Crobarometru IDS teži 1,8 posto glasova. Grabar-Kitarović je pobijedila Josipovića s razlikom od 1,44 postotna boda.
Ukratko, kad bi Milanović uspio doći blizu Kolindi Grabar-Kitarović kao što je to uspio SDP-ov kandidat prije pet godina (što se po posljednjim istraživanjima ne čini najizglednijim scenarijem, ali nije se ovoliko prije izbora činila vjerojatnom ni pobjeda Grabar-Kitarović prije pet godina), podrška IDS-a mogla bi značiti razliku između pobjede i poraza.
Slučaj Kajin
No, između IDS-a i Zorana Milanovića povjerenje je gadno narušeno 2013. godine, kad je SDP kandidirao Damira Kajina za istarskog župana, nasuprot IDS-u. “Pogriješio sam u procjeni, ne u želji i ambiciji da se stranka kojoj sam tada bio predsjednik ravnopravno natječe. Međutim, nakon 2013. došla je 2014. kada smo se pomirili, zajedno smo išli na europske izbore, kada je Ivan Jakovčić ušao u Europski parlament tako da mu je ustupljen mandat Nevena Mimice.
To je bila moja odluka i procjena SDP-a da je to dobro. Mislili smo da je dobro, a možda sam se osjećao obaveznim zbog onoga što je bilo godinu dana ranije. U svakom slučaju sada trebam IDS-ovu podršku i pomoć”, kazao je u spomenutom intervjuu Hini Milanović. Dovoljno za zakapanje (davnih) ratnih sjekira i podršku?
Članak se nastavlja ispod oglasa
Podrška u ranu jesen?
Vjerojatno. Milanović je posljednjih tjedana često na terenu, razgovara s čelnicima i članovima stranaka kako bi osigurao njihovu potporu, pa je tako, prema neslužbenim informacijama, obavio i nekoliko razgovora s IDS-ovcima. IDS još službeno nije objavio da će poduprijeti njegovu predsjedničku kandidaturu. No, više neslužbenih izvora s kojima je Telegram razgovarao napominje da ne očekuju neke posebne probleme u tom pogledu. Na IDS-u je da odluči kako će i kada objaviti da podržavaju Milanovića, tvrdi se neslužbeno.
S obzirom da upravo kreće svojevrsna ljetna stanka u političkim događanjima, ne očekuje se da će IDS službenu odluku donijeti, odnosno objaviti već tijekom ljeta. Izglednije je, uvjeravaju nas upućeni u zbivanja u toj stranci, da će objava pričekati ranu jesen.
Okupljanje progresivaca ne ide bez IDS-a
Postoji i manje izgledna mogućnost da IDS ne podrži Milanovića u prvom, nego samo u drugom krugu. U njemu bi bivši predsjednik SDP-a, ako uđe u drugi krug, bio vjerojatno suočen s kandidatkinjom (Grabar-Kitarović) ili kandidatom desnice (Miroslav Škoro) i svaki glas bi mogao biti presudan.
Članak se nastavlja ispod oglasa
No, moglo bi biti gusto i u prvom krugu – po posljednjim anketama se čini da Škoro raste brže od Milanovića (dok predsjednica konstantno pada) i razmaci među troje najjačih kandidata se smanjuju, pa bi za bivšeg predsjednika SDP-a i u prvom krugu mogao biti bitan svaki glas. Pritom, ukoliko bi izostala podrška IDS-a već u prvom krugu, problem bi imao osnovi narativ Milanovićeve kampanje, onaj o kandidatu koji okuplja sve progresivne snage Hrvatske. Bez IDS-a ta priča bi jednostavno bila manje uvjerljiva i imala bi manji mobilizacijski zamah.
Zašto Milanović toliko govori o podršci IDS-a? Pa, ona bi mogla značiti razliku između pobjede i poraza
Bez IDS-a malo bi teže bilo javnosti poručiti kako se Milanovićeve kandidature okupljaju sve progresivne snage
Milanović je posljednjih tjedana često na terenu, razgovara s čelnicima i članovima stranaka kako bi osigurao njihovu potporu, pa je tako, prema neslužbenim informacijama, obavio i nekoliko razgovora s IDS-ovcima. IDS još službeno nije objavio da će poduprijeti njegovu predsjedničku kandidaturu. No, više neslužbenih izvora s kojima je Telegram razgovarao napominje da ne očekuju neke posebne probleme u tom pogledu.
Drama se nekad ne može dovoljno uvjerljivo izraziti samo riječima, prisjećanjima, gestama. Nekad su nužne brojke.
Naprimjer, političko pitanje o tome hoće li IDS podržati predsjedničkog kandidata Zorana Milanovića na prvi pogled se ne doima spektakularno važnim. No, Milanović je u jučer objavljenom razgovoru za Hinu naglasio da mu IDS-ova pomoć treba, “jer naprosto u Istri nije svejedno podržava li te IDS ili ne”. I dalje ne izgleda dramatično?
Razlika između pobjede i poraza
Brojke, međutim, mogu djelovati poput uznemirujuće glazbe u trilerima. U drugom krugu posljednjih predsjedničkih izbora Kolinda Grabar-Kitarović je 2015. godine pobijedila Ivu Josipovića s razlikom od nešto više od 32 tisuće glasova. Prije dva mjeseca je Amsterdamska koalicija čiji je IDS član u Istri dobila 22.805 glasova, skoro polovicu od ukupnog broja glasova u cijeloj Hrvatskoj. Pritom treba znati da je izlaznost na europskim izborima bila oko 30, a na predsjedničkim u drugom krugu 59 posto. Ili, još jasnije – po posljednjem Crobarometru IDS teži 1,8 posto glasova. Grabar-Kitarović je pobijedila Josipovića s razlikom od 1,44 postotna boda.
Ukratko, kad bi Milanović uspio doći blizu Kolindi Grabar-Kitarović kao što je to uspio SDP-ov kandidat prije pet godina (što se po posljednjim istraživanjima ne čini najizglednijim scenarijem, ali nije se ovoliko prije izbora činila vjerojatnom ni pobjeda Grabar-Kitarović prije pet godina), podrška IDS-a mogla bi značiti razliku između pobjede i poraza.
Slučaj Kajin
No, između IDS-a i Zorana Milanovića povjerenje je gadno narušeno 2013. godine, kad je SDP kandidirao Damira Kajina za istarskog župana, nasuprot IDS-u. “Pogriješio sam u procjeni, ne u želji i ambiciji da se stranka kojoj sam tada bio predsjednik ravnopravno natječe. Međutim, nakon 2013. došla je 2014. kada smo se pomirili, zajedno smo išli na europske izbore, kada je Ivan Jakovčić ušao u Europski parlament tako da mu je ustupljen mandat Nevena Mimice.
To je bila moja odluka i procjena SDP-a da je to dobro. Mislili smo da je dobro, a možda sam se osjećao obaveznim zbog onoga što je bilo godinu dana ranije. U svakom slučaju sada trebam IDS-ovu podršku i pomoć”, kazao je u spomenutom intervjuu Hini Milanović. Dovoljno za zakapanje (davnih) ratnih sjekira i podršku?
Podrška u ranu jesen?
Vjerojatno. Milanović je posljednjih tjedana često na terenu, razgovara s čelnicima i članovima stranaka kako bi osigurao njihovu potporu, pa je tako, prema neslužbenim informacijama, obavio i nekoliko razgovora s IDS-ovcima. IDS još službeno nije objavio da će poduprijeti njegovu predsjedničku kandidaturu. No, više neslužbenih izvora s kojima je Telegram razgovarao napominje da ne očekuju neke posebne probleme u tom pogledu. Na IDS-u je da odluči kako će i kada objaviti da podržavaju Milanovića, tvrdi se neslužbeno.
S obzirom da upravo kreće svojevrsna ljetna stanka u političkim događanjima, ne očekuje se da će IDS službenu odluku donijeti, odnosno objaviti već tijekom ljeta. Izglednije je, uvjeravaju nas upućeni u zbivanja u toj stranci, da će objava pričekati ranu jesen.
Okupljanje progresivaca ne ide bez IDS-a
Postoji i manje izgledna mogućnost da IDS ne podrži Milanovića u prvom, nego samo u drugom krugu. U njemu bi bivši predsjednik SDP-a, ako uđe u drugi krug, bio vjerojatno suočen s kandidatkinjom (Grabar-Kitarović) ili kandidatom desnice (Miroslav Škoro) i svaki glas bi mogao biti presudan.
No, moglo bi biti gusto i u prvom krugu – po posljednjim anketama se čini da Škoro raste brže od Milanovića (dok predsjednica konstantno pada) i razmaci među troje najjačih kandidata se smanjuju, pa bi za bivšeg predsjednika SDP-a i u prvom krugu mogao biti bitan svaki glas. Pritom, ukoliko bi izostala podrška IDS-a već u prvom krugu, problem bi imao osnovi narativ Milanovićeve kampanje, onaj o kandidatu koji okuplja sve progresivne snage Hrvatske. Bez IDS-a ta priča bi jednostavno bila manje uvjerljiva i imala bi manji mobilizacijski zamah.