Zašto Vlada odjednom ne vjeruje novim projekcijama o broju zaraženih i umrlih u RH, sad kad su problematične?

Zašto je Republika Hrvatska kapitulirala pred pandemijom koronavirusa?

Važno je napomenuti kako je IHME početkom travnja objavio vrlo točnu projekciju broja slučajeva zaraze i broja preminulih u Hrvatskoj za posljednji tjedan u lipnju. Ako su tada njihovi modeli bili točni, i nitko ih u Hrvatskoj nije osporavao, zbog čega sada premijer Andrej Plenković i njegov Stožer ignoriraju projekciju prema kojoj bi 1. listopada broj preminulih na milijun stanovnika u Hrvatskoj bio 15 puta veći nego što je danas i što bi Hrvatsku smjestilo među pandemijom najpogođenije europske zemlje
Što se upravo događa s koronavirusom:

Polovicom svibnja ove godine započelo je razdoblje u kojem je Hrvatska bilježila tek poneki novi slučaj zaraze koronavirusom, a krajem svibnja i početkom lipnja bilo je i po nekolika dana za redom u kojima nismo bilježili nove slučajeve. Članovi Vlade i njenog Stožera stvorili su uvjerenje u javnosti kako je Hrvatska “pobijedila” pandemiju koronavirusa, te da eventualno ponovno širenje zaraze možemo očekivati tek u jesenskim mjesecima.

Kako je ista takva “pobjeda” bila ostvarena i u susjedstvu te u drugim istočnoeuropskim državama, hrvatske vlasti počele su se baviti “turističkim koridorima“ te promocijom plana prema kojemu dolazak inozemnih turista i ostalih prekograničnih putnika ne znači istovremeno i povećanje rizika od ponovnoga širenja pandemije. U drugoj polovici svibnja i prvoj polovici lipnja samo su vrlo rijetki hrvatski građani u javnim zatvorenim prostorima ili javnome prijevozu još uvijek nosili zaštitne maske, a gotovo sva privatna i javna okupljanja počela su se događati “predpandemijskim“ intenzitetom.

Tko je to tako krivo računao?

Prema Google Mobility Reportu kretanje hrvatskih građana prestalo je značajnije odstupati od uobičajenoga početkom lipnja u trgovinama, trgovačkim centrima, restoranima i barovima, ali što je zanimljivo, odlazak građana na posao i korištenje javnoga prijevoza i dalje je bilo smanjeno. Za posljednji dostupan datum, 23. lipnja ta odstupanja i dalje su bila relativno velika, zabilježena mobilnost bila je 23% odnosno 16% manja od prosjeka.

Premijer Andrej Plenković želio je iskoristiti “pobjedu“ nad pandemijom koronavirusa kao ključni politički kapital u predizbornoj kampanji, a slabašan dolazak prvih inozemnih turista u lipnju kao buđenje optimizma i nade za kakvu-takvu glavnu turističku sezonu. HDZ je procijenio da su njegove šanse za pobjedu na parlamentarnim izborima u jesenskom terminu bitno manje, što zbog neminovne duboke ekonomske krize, što zbog očekivanoga “drugog“ vala pandemije.

Možda ćemo jednoga dana saznati tko je to tako krivo računao i uvjerio druge kako dolazak stotina tisuća stranih gostiju i hrvatskih građana iz inozemstva, a sve bez ikakvih testiranja i mjera samoizolacije, neće uzrokovati i novo širenje zaraze.

Isti tretman zemalja s malo i puno zaraženih

U prilogu je tabela iz koje je vidljiv porast broja zaraženih na jedan milijun stanovnika u pojedinim europskim državama u razdoblju od 22.6. do 28.6. Za razliku od ožujka i travnja, kada su istočnoeuropske države zahvaljujući pravovremenim ograničenjima slobode kretanja građana, zatvaranjem granica i provedbom mjera socijalnoga distanciranja bile redom na začelju europske rangliste po relativnome broju zaraženih, u drugoj polovini lipnja ta se situacija u potpunosti promijenila.

Ako se izuzmu Švedska, Portugal i Ujedinjena Kraljevina, sve ostale države iz gornje polovice trenutne europske rangliste zemlje su istočne Europe i Balkana. Hrvatska vlada bila je dužna pratiti epidemiološku situaciju u drugim državama, trebala je poput Slovenije podijeliti zemlje na one visokoga, srednjega i niskoga rizika te sukladno toj podjeli uvesti ograničenja ulaska za putnike iz pojedinih država, mjere obavezne samoizolacije te odgovarajuća testiranja na koronavirus.

Hrvatske vlasti na jednak su način tretirale ulazak putnika iz Švedske, koja je već tjednima europska država s relativno najvećim brojem zaraženih, kao i osoba iz Njemačke, Austrije, Slovenije i Mađarske u kojima je taj broj 12 do 100 puta manji, snubile su češke turiste i za njih organizirale posebne vlakove iako je u drugoj polovini lipnja Češka postala država s jednim od najvećih relativnih dnevnih porasta novih slučajeva, te što je najgore, potpuno su ignorirale nagli porast broja zaraženih u Sjevernoj Makedoniji, BiH i Srbiji do kojega je došlo uglavnom zbog dolaska na odmor njihovih građana iz Švedske.

Zabrinjavajuće projekcije za kraj ljeta i jesen

Što su sve to vrijeme mislili i radili ministar zdravstva Vili Beroš i ravnatelj HZJZ-a Krunoslav Capak javnosti nije poznato, je li famozni Stožer predlagao preventivne mjere koje premijer Andrej Plenković nije želio prihvatiti, ili su članovi Stožera samozatajno čekali na mig iz Banskih dvora, još neko vrijeme ostat će tajna. Činjenica je da je Institute for Health Metrics and Evaluation (IHME) Sveučilišta Washington iz Seattlea prije desetak dana bitno promijenio projekcije o broju zaraženih i umrlih za Hrvatsku.

Prema novoj projekciji u slučaju nastavka samo postojećih epidemioloških mjera broj novih dnevnih slučajeva vjerojatno će 1. kolovoza biti veći od 1830, a 1. rujna veći od 2650. U slučaju obaveznoga nošenja zaštitnih maski na svim javnim mjestima broj novozaraženih na iste datume iznosio bi 160 odnosno 210. Projekcija je dana do 1. listopada i do toga dana bi pod uvjetom zadržavanja samo postojećih mjera broj preminulih porastao na 1498, a u slučaju obaveznog nošenja zaštitnih maski na 280. Ovako velika razlika u projekciji broja preminulih proizlazi i iz nedostatka broja kreveta na odjelima intenzivne njege do koje bi došlo već u drugoj polovini kolovoza i koja bi bila iznimno izražena tijekom mjeseca rujna.

Ignoriranje modela koji je dosad bio točan

Važno je napomenuti kako je IHME početkom travnja objavio vrlo točnu projekciju broja slučajeva zaraze i broja preminulih u Hrvatskoj za posljednji tjedan u lipnju. Ako su tada njihovi modeli bili točni, i nitko ih u Hrvatskoj nije osporavao, zbog čega sada premijer Andrej Plenković i njegov Stožer ignoriraju projekciju prema kojoj bi 1. listopada broj preminulih na milijun stanovnika u Hrvatskoj bio 15 puta veći nego što je danas i što bi Hrvatsku smjestilo među pandemijom najpogođenije europske zemlje.

Nekoliko hrvatskih eksperata, poput dr. Marka Kutleše, pročelnika Zavoda za intenzivnu medicinu klinike “Dr. Fran Mihaljević“ i dr. Zlatka Trobonjače, profesora imunologije na Medicinskom fakultetu u Rijeci, javno je ukazalo na opasnosti koje prijete od “prekomjernoga relaksiranja zasnovanoga na neutemeljenim podacima o slabljenju virusa“, a što može “dovesti do nepotrebnoga opuštanja građana i širenja epidemije.“

Opaska primjerenija Donaldu Trumpu

Budući da je tezu o slabljenju virusa u domaćemu medijskome prostoru prvi plasirao ministar zdravstva Vili Beroš, premijer Andrej Plenković, na televizijskome sučeljavanju s Davorom Bernardićem, pokušao se usprotiviti takvim upozorenjima te je nakon što je Bernardić citirao Kutlešu, izjavio kako “mi imamo i boljih stručnjaka“.

Takva opaska primjerena je američkom predsjedniku Donaldu Trumpu i svima onima koji u znanosti traže samo potvrdu vlastitih političkih probitaka, ali ne i proeuropskome hrvatskom premijeru koji se tijekom sučeljavanja, kako bi dodatno naglasio svoje europejstvo koje valjda treba garantirati i dotok milijardi eura iz europskih fondova, više puta pohvalio svojim telefonskim razgovorima s predsjednikom Europskog vijeća i bivšim belgijskim premijerom Charlesom Michelom.

Zbunjivanje birača prisnim telefonskim razgovorima

Michel je došao na mjesto predsjednika Europskoga vijeća iz Saveza liberala i demokrata (ALDE) čiji je član i njegov belgijski Pokret reformista (MR), a iz Hrvatske članovi ALDE-a su Glas, IDS, Pametno, HNS i HSLS, pa je vrlo upitno podržava li privatno (javno ipak ne smije) Charles Michel HDZ i Andreja Plenkovića na ovim izborima.

To bi bilo moguće ako HDZ namjerava napustiti europske pučane i prijeći u ALDE kao još jedna hrvatska liberalna stranka, ali ako HDZ nema namjeru to učiniti zbog samorazumljivih razloga, bilo bi dobro da Andrej Plenković ne zbunjuje svoje birače prisnim telefonskim razgovorima s europskim liberalima u predizborno vrijeme.

Goranko Fižulić
Poduzetnik
252 članka Više o autoru
Više s weba
Ostanite uz telegramov program