“Volio bih da vam mogu reći da će sve uskoro biti kao prije. Ali neće. Ovo će polugodište biti drukčije. Ovo će ljeto biti drukčije. Cijela ova godina bit će drukčija. Vi ste generacija koja će morati drukčije. Vi ste stavili svoj život na čekanje da bi drugi svoj život sačuvali. (…) Vaše godine su posebne i neponovljive. Nadam se da će vam biti lijepe i u ovakvoj situaciji. Najljepša vam hvala, mladi ljudi! I hvala maturantima generacije 2020., nećemo vam ovo zaboraviti!”
Ovim se riječima, krajem travnja, norveški ministar zdravlja Bent Høie obratio mladim Norvežanima na redovnoj konferenciji za medije. Podužim govorom, punim razumijevanja, dao im je do znanja da je svjestan svih stresova kroz koje prolaze, strahova, nedoumica i mladenačkih odricanja s kojima se tijekom koronakrize susreću kao učenici i studenti, pogotovo kao maturanti. “Nećemo vam ovo zaboraviti”, završavao je Høie svoje dirljivo obraćanje mladim Norvežanima dok su, 2.000 kilometara južnije, hrvatski maturanti artikulirali kako im je neizvjesnost oko mature prilično neizdrživa.
Spiritus movens traumatičnih sati
U tome nisu bili usamljeni; niz je domaćih psihologa i stručnjaka apelirao na krajnje nužan obzir obrazovnih vlasti prema maturantima istovremeno suočenima s uobičajenom tjeskobom oko priprema za maturu i s izvanrednom neizvjesnošću oko održavanja i polaganja finalnih ispita srednjoškolskog obrazovanja. Niti za izmorene maturante niti za stručnjake koji su detaljizirali svu osjetljivost situacije u kojoj se klinci nalaze, nije bilo sluha. Kronično su izostajale za njih nužne konkretne odluke, a onda je u posljednjih 48 sati sve eskaliralo.
Spiritus movens traumatičnih sati svih hrvatskih maturanata bila je resorna ministrica Blaženka Divjak. Prvi šok servirala je 18-godišnjacima u srijedu oko 15 sati, praktički u prolazu dobacivši novinarima da se izborni predmeti neće pisati na ovogodišnjoj maturi. Odgovornost za takvu ideju prebacila je, ukratko, stručnjacima Zavoda za javno zdravstvo, ukazujući na “epidemiološke upute” koje sugeriraju da se mogu provesti samo ispiti obveznih, no ne i izbornih predmeta. Upućeniji u priču pokušavali su dokučiti kako su točno epidemiološki problematični ispiti izbornih predmeta koje, logikom stvari, polaže manje učenika no masovne ispite obveznih predmeta.
Epidemiološki uvjeti za polaganje izbornih predmeta
Opravdana panika stvorila se i oko pitanja kako će točno fakulteti upisivati brucoše bez specifičnih izbornih predmeta nužnih za upise. Kako upisati Strojarstvo bez dodatne provjere Fizike, ili Medicinu bez Biologije? Na tom su tragu bili i rektori javnih sveučilišta u Hrvatskoj pa su jučer uputili oštro pismo s packama ministrici i porukom da su izborni predmeti na njihovim sveučilištima nužan kriterij za upise. Redakcije su još tipkale vijest o rektorskim rezolutnim porukama, kada je ministrica u Vladi Andreja Plenkovića objavila novi preokret i odluku da će se izborni predmeti ipak pisati. Rapidno su se stvorili, eto, epidemiološki uvjeti prikladni za polaganje izbornih predmeta državne mature.
U posvemašnjem kaosu koji je izazvala, Divjak je u rekordno kratkom vremenu uspjela sama sebi skočiti u usta i dovesti 32.458 maturanata do točke usijanja u kojoj upravo, po društvenim mrežama, masovno koriste kombinaciju dvije riječi – “ministrica” i “ostavka”. No Divjak je već neko vrijeme, kombinacijom nonšalantnosti i neznanja, jurišala prema današnjoj kaotičnoj točki. Možda je najzgodniji primjer intervju koji je dala za portal Srednja.hr. Obrazlažući svoju odluku da državna matura neće obuhvatiti gradivo turbulentnog drugog polugodišta, poslužila se primjerom ispita iz Matematike i navela konkretno gradivo koje neće biti u ovogodišnjem ispitu.
Članak se nastavlja ispod oglasa
Lomljenje maturanata
Samo, bila je u krivu, na što joj je ukazao urednik portala Marko Matijević, poučivši sveučilišnu profesoricu matematike da se gradivo koje je navela uopće ne nalazi u ispitnom katalogu. Situacija, zabilježena kamerom, instantno je postala totalni hit u maturantskim Facebook grupama. Telegram je već upozoravao na pucanje sustava pod vodstvom aktualne ministrice u koronakrizi, njeno uporno izbjegavanje odgovornosti u donošenju odluka, nekomunikaciju s nužnim sugovornicima u sustavu, od rektora do Nacionalnog centra za vanjsko vrednovanje obrazovanja koji provodi maturu…
Pritom je odgovornost za odluku o povratku u škole prebacila na roditelje, a na pitanja o tome bi li ona poslala svoje dijete u školu u ponedjeljak, odgovarala kako joj je to teško reći jer “nije u toj situaciji”. Posvemašnja neosjetljivost kulminirala je, dakle, u posljednja dva dana, lomljenjem ionako već izmorenih maturanata. Točnije, dogodilo se baš ono na što su upozoravali psiholozi, u pokušaju da se sačuva načeto mentalno zdravlje ovogodišnje generacije.
Generacija 2020. dugo će pamtiti ministricu Divjak
U konačnici, valja ukazati i na to da je ministrica Divjak, nakon svog prethodnika Dragana Primorca i učeničkih prosvjeda 2008. protiv posve nejasnih uvjeta uvođenja državne mature, prva nakon 12 godina zaradila titulu ministrice obrazovanja kojoj učenici viču “ostavka”.
Članak se nastavlja ispod oglasa
Norveški ministar zdravstva Høie poručio je maturantima ove generacije da im neće zaboraviti 2020. i sva odricanja koja su tijekom nje morali podnijeti. U Hrvatskoj, maturanti generacije 2020. još dugo neće, pak, zaboraviti ministricu Divjak. U jednom od brojnih komentara na društvenim mrežama, pitaju se što oni, kao učenici, mogu napraviti “da ministrica dobije otkaz”. S obzirom na to da se radi o punoljetnim građanima, predstojeći parlamentarni izbori mogli bi biti prva prilika da se sjete Vlade koja im je nepotrebno priuštila najstresnije mjesece dosadašnjeg školovanja.
Zbilja, što to radi ministrica Divjak?
Kako je ministrica Divjak, kombinacijom nonšalantnosti i neznanja, maturante gurnula u ozbiljan kaos
U posvemašnjem kaosu koji je izazvala, u rekordno kratkom vremenu Divjak je sama sebi uspjela skočiti u usta i dovesti maturante do točke usijanja u kojoj, po društvenim mrežama, masovno koriste kombinaciju dvije riječi - "ministrica" i "ostavka"
“Volio bih da vam mogu reći da će sve uskoro biti kao prije. Ali neće. Ovo će polugodište biti drukčije. Ovo će ljeto biti drukčije. Cijela ova godina bit će drukčija. Vi ste generacija koja će morati drukčije. Vi ste stavili svoj život na čekanje da bi drugi svoj život sačuvali. (…) Vaše godine su posebne i neponovljive. Nadam se da će vam biti lijepe i u ovakvoj situaciji. Najljepša vam hvala, mladi ljudi! I hvala maturantima generacije 2020., nećemo vam ovo zaboraviti!”
Ovim se riječima, krajem travnja, norveški ministar zdravlja Bent Høie obratio mladim Norvežanima na redovnoj konferenciji za medije. Podužim govorom, punim razumijevanja, dao im je do znanja da je svjestan svih stresova kroz koje prolaze, strahova, nedoumica i mladenačkih odricanja s kojima se tijekom koronakrize susreću kao učenici i studenti, pogotovo kao maturanti. “Nećemo vam ovo zaboraviti”, završavao je Høie svoje dirljivo obraćanje mladim Norvežanima dok su, 2.000 kilometara južnije, hrvatski maturanti artikulirali kako im je neizvjesnost oko mature prilično neizdrživa.
Spiritus movens traumatičnih sati
U tome nisu bili usamljeni; niz je domaćih psihologa i stručnjaka apelirao na krajnje nužan obzir obrazovnih vlasti prema maturantima istovremeno suočenima s uobičajenom tjeskobom oko priprema za maturu i s izvanrednom neizvjesnošću oko održavanja i polaganja finalnih ispita srednjoškolskog obrazovanja. Niti za izmorene maturante niti za stručnjake koji su detaljizirali svu osjetljivost situacije u kojoj se klinci nalaze, nije bilo sluha. Kronično su izostajale za njih nužne konkretne odluke, a onda je u posljednjih 48 sati sve eskaliralo.
Spiritus movens traumatičnih sati svih hrvatskih maturanata bila je resorna ministrica Blaženka Divjak. Prvi šok servirala je 18-godišnjacima u srijedu oko 15 sati, praktički u prolazu dobacivši novinarima da se izborni predmeti neće pisati na ovogodišnjoj maturi. Odgovornost za takvu ideju prebacila je, ukratko, stručnjacima Zavoda za javno zdravstvo, ukazujući na “epidemiološke upute” koje sugeriraju da se mogu provesti samo ispiti obveznih, no ne i izbornih predmeta. Upućeniji u priču pokušavali su dokučiti kako su točno epidemiološki problematični ispiti izbornih predmeta koje, logikom stvari, polaže manje učenika no masovne ispite obveznih predmeta.
Epidemiološki uvjeti za polaganje izbornih predmeta
Opravdana panika stvorila se i oko pitanja kako će točno fakulteti upisivati brucoše bez specifičnih izbornih predmeta nužnih za upise. Kako upisati Strojarstvo bez dodatne provjere Fizike, ili Medicinu bez Biologije? Na tom su tragu bili i rektori javnih sveučilišta u Hrvatskoj pa su jučer uputili oštro pismo s packama ministrici i porukom da su izborni predmeti na njihovim sveučilištima nužan kriterij za upise. Redakcije su još tipkale vijest o rektorskim rezolutnim porukama, kada je ministrica u Vladi Andreja Plenkovića objavila novi preokret i odluku da će se izborni predmeti ipak pisati. Rapidno su se stvorili, eto, epidemiološki uvjeti prikladni za polaganje izbornih predmeta državne mature.
U posvemašnjem kaosu koji je izazvala, Divjak je u rekordno kratkom vremenu uspjela sama sebi skočiti u usta i dovesti 32.458 maturanata do točke usijanja u kojoj upravo, po društvenim mrežama, masovno koriste kombinaciju dvije riječi – “ministrica” i “ostavka”. No Divjak je već neko vrijeme, kombinacijom nonšalantnosti i neznanja, jurišala prema današnjoj kaotičnoj točki. Možda je najzgodniji primjer intervju koji je dala za portal Srednja.hr. Obrazlažući svoju odluku da državna matura neće obuhvatiti gradivo turbulentnog drugog polugodišta, poslužila se primjerom ispita iz Matematike i navela konkretno gradivo koje neće biti u ovogodišnjem ispitu.
Lomljenje maturanata
Samo, bila je u krivu, na što joj je ukazao urednik portala Marko Matijević, poučivši sveučilišnu profesoricu matematike da se gradivo koje je navela uopće ne nalazi u ispitnom katalogu. Situacija, zabilježena kamerom, instantno je postala totalni hit u maturantskim Facebook grupama. Telegram je već upozoravao na pucanje sustava pod vodstvom aktualne ministrice u koronakrizi, njeno uporno izbjegavanje odgovornosti u donošenju odluka, nekomunikaciju s nužnim sugovornicima u sustavu, od rektora do Nacionalnog centra za vanjsko vrednovanje obrazovanja koji provodi maturu…
Pritom je odgovornost za odluku o povratku u škole prebacila na roditelje, a na pitanja o tome bi li ona poslala svoje dijete u školu u ponedjeljak, odgovarala kako joj je to teško reći jer “nije u toj situaciji”. Posvemašnja neosjetljivost kulminirala je, dakle, u posljednja dva dana, lomljenjem ionako već izmorenih maturanata. Točnije, dogodilo se baš ono na što su upozoravali psiholozi, u pokušaju da se sačuva načeto mentalno zdravlje ovogodišnje generacije.
Generacija 2020. dugo će pamtiti ministricu Divjak
U konačnici, valja ukazati i na to da je ministrica Divjak, nakon svog prethodnika Dragana Primorca i učeničkih prosvjeda 2008. protiv posve nejasnih uvjeta uvođenja državne mature, prva nakon 12 godina zaradila titulu ministrice obrazovanja kojoj učenici viču “ostavka”.
Norveški ministar zdravstva Høie poručio je maturantima ove generacije da im neće zaboraviti 2020. i sva odricanja koja su tijekom nje morali podnijeti. U Hrvatskoj, maturanti generacije 2020. još dugo neće, pak, zaboraviti ministricu Divjak. U jednom od brojnih komentara na društvenim mrežama, pitaju se što oni, kao učenici, mogu napraviti “da ministrica dobije otkaz”. S obzirom na to da se radi o punoljetnim građanima, predstojeći parlamentarni izbori mogli bi biti prva prilika da se sjete Vlade koja im je nepotrebno priuštila najstresnije mjesece dosadašnjeg školovanja.