Pravilnik upotrebi kolačića
Portal Telegram.hr unaprijedio je politiku privatnosti i korištenja takozvanih cookiesa, u skladu s novom europskom regulativom. Cookiese koristimo kako bismo mogli pružati našu online uslugu, analizirati korištenje sadržaja, nuditi oglašivačka rješenja, kao i za ostale funkcionalnosti koje ne bismo mogli pružati bez cookiesa. Daljnjim korištenjem ovog portala pristajete na korištenje cookiesa. Ovdje možete saznati više o zaštiti privatnosti i postavkama cookiesa

Zbog hapšenja i mita za građevinsku dozvolu, bar se počelo pričati o užasu koji se godinama događa Bačvicama

Sinoć kasno navečer određen je istražni zatvor za troje privedenih u USKOK-ovoj aferi Villa Harmony na Bačvicama

Za mnoge stvari je već kasno i postale su nepopravljive, ali ako bi ono što se dogodilo Bačvicama moglo predstavljati opomenu da se takve stvari ne događaju i dalje, kao i na nekim drugim mjestima, napravit će se ozbiljan pomak u javnoj percepciji i funkcioniranju institucija. 

S obzirom da na splitskim Bačvicama, zajedno s nekoliko desetaka zaljubljenika u tu plažu, provodim skoro svaki dan, na neki način mi je drago da je s aferom koja ovih dana trese državu i hapšenjima u ministarstvu graditeljstva, zbog navodnog, inače smiješnog iznosa mita za dobivanje građevinske dozvole, urbanistički i prostorni kaos koji se dogodio i plaži i istoimenom kvartu konačno došao u središte pažnje nacionalne javnosti.

Za mnoge stvari je već kasno i postale su nepopravljive, ali ako bi ono što se dogodilo Bačvicama moglo predstavljati opomenu da se takve stvari ne događaju i dalje, kao i na nekim drugim mjestima, napravit će se ozbiljan pomak u javnoj percepciji i funkcioniranju institucija.

Rijetko ciničan potez splitskih konzervatora

Bačvice su, naime, bile jedna divna urbana oaza, arhitektonski i prostorno odlično osmišljena i izvedena uglavnom u razdoblju između dva svjetska rata, uz poneku uspješnu interpolaciju u socijalističkom razdoblju. U kvartu je bilo i puno zelenih površina, a u cjelini je bio živ i pun stanovnika. Opća turistifikacija grada, oličena u sve većem broju turista i prihoda prvo je podignula cijene kvadrata u nebo, pa se tako na Bačvicama danas ne može naći kvadrat stana ispod tri tisuće eura, a cijena se penje i do četiri, a potom je i utjecala na to da se s nekoć zelene površine, koje su bile pod konzervatorskom zaštitom i u kontaktnoj zoni b, s UNESCO-ovom zonom a, skine zaštita.

U rijetko ciničnim potezima splitskih konzervatora, zaštita je s Bačvica skinuta, nakon čega je izdano mnogo građevinskih dozvola, da bi potom bila vraćena. Taj potez doveo je do tri nove stambene zgrade, tri nova hotela i do značajnog proširenja Hotela Park, a ukoliko se ostvare ideje iz nedavno prezentiranog masterplana, isto bi se, uz izmještanje željezničkog i autobusnog kolodvora, trebalo dogoditi i na istočnoj obali. Sve navedeno dovelo je, ne samo do depopulacije Bačvica i užeg centra grada, nego i Splita u cjelini, kao i do opće devastacije prostora.

Dosta je važan moment i estetska nepodnošljivost hotela

Ono što ovaj slučaj pak izdvaja iz svega što smo ionako znali i ovdje taksativno pobrojali jest podatak o tome koliko malo vrijede profesionalna etika i elementarno poštovanje prema splitskom prostoru i urbanizmu. Naime, čak je i potpunim laicima već na prvi pogled jasno da je spomenuta zgrada, koja se potpuno krivo naziva vilom, jer je zapravo riječ o hotelu, gabaritima potpuno neprimjerena mjestu na kojem se nalazi.

Uz to što se nalazi tik uz jedinu prometnicu koja odvodi automobile iz trajektne luke i čije je bilo kakvo širenje sada onemogućeno, a na kojoj se u sezoni stvaraju nepodnošljive gužve, ona u potpunosti dominira nad ostalim zgradama u blizini, uz evidentnu preizgrađenost parcele. Kad tome dodamo i njenu estetsku nepodnošljivost, dobit ćemo sliku apsolutne besramnosti i neodgovornosti investitora i onih koji bi trebali brinuti da se ovakve stvari spriječe.

Što je najgore, nijedan od spomenutih slučajeva nije potaknuo reakciju gradskih vlasti, budući da je gradonačelnik Krstulović Opara na nedavnoj tribini i razgovoru sa splitskim akademicima, decidirano odbacio mogućnost ponovnog pokretanja Urbanističkog zavoda, koji je ukinut početkom devedesetih. Objasnio je to, što je posebno tragično, nedostatkom sredstava, iz čega je sasvim jasno kako gradska uprava uopće ne percipira devastaciju grada i prostora kao problem.

Dragan Markovina
Povjesničar i publicist
94 članka Više o autoru
Više s weba